Pretraga

Jesu li kratki sadržaji dovoljni da se položi esej na maturi? ‘Tko ima u sebi tu vještinu, moguće je’

A- A+

Ovogodišnju generaciju maturanata na popisu lektira za esej dočekao je dvostruko veći broj djela nego prethodnu generaciju. Tako je ove godine na popisu lektire za maturu osam djela, dok je prošle godine bilo samo četiri djela. S obzirom na to da neki ili ne vole čitati ili ne žele čitati, pokušat će pronaći ‘lakši’ put za prolazak eseja. Tu u priču uskaču kratki sadržaji lektira kojih je na internetu brdo. No, jesu li kratki sadržaji dovoljni da se položi esej i to čak s odličnom ocjenom? Na to pitanje pokušali su odgovoriti naši novinari u Redakcija podcastu gdje su pričali o lektirama.

matura_hrvatski_lektira

Foto: srednja.hr

Nakon što je Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja koji provodi maturu povećao broj lektira za esej s četiri na osam, ovogodišnji maturanti su u ‘blagoj panici’. Barem ako je suditi prema komentarima koje ostavljaju na našem TikTok profilu kod videa o maturi iz Hrvatskog jezika. Kako su nam nedavno objasnili iz NCVVO-a, popis djela za prošlogodišnju maturu smanjio se kako bi se maturanti lakše prilagodili jedinstvenoj razini mature iz Hrvatskog jezika.

‘Ako čitamo Posljednje Stipančiće, ajmo sad pustiti ono koje je boje bila ta vaza’

I dok maturantima koji redovito čitaju lektire esej nije problem, onima koji ne čitaju djela i kojima je to ‘tlaka’, mogli bi posegnuti za kratkim sadržajem. No, jesu li kratki sadržaji dovoljni da se položi esej i to čak s odličnom ocjenom? Na to pitanje pokušali su odgovoriti naši novinari u Redakcija podcastu gdje su pričali o lektirama. Ramona se prisjetila kako su neki njeni kolege i kolegice iz srednje škole uspjeli položiti esej bez da su pročitali ijednu lektiru i to uz pomoć samo kratkog sadržaja.

– Školski esej ne traži nužno poznavanje djela u cjelini, već je potrebno taj ulomak staviti u kontekst djela u kontekst književnosti i izvući probleme, odnosno problematiku, ono što se u školskim klupama često zaboravlja da trebamo. Ako čitamo Posljednje Stipančiće, ‘ajmo sad pustiti ono koje je boje bila ta vaza. ‘Ajmo proširiti temu, ne samo na Hrvatski jezik, idemo na Sociologiju, povezati i druge predmete. Tako da tko ima u sebi tu neku vještinu, moguće da nije pročitao nijedno djelo s tog popisa, a prošao je esej, komentirao je Hrvoje u podcastu.

‘Ti ne možeš biti elokventan i širokog vokabulara ako nisi ništa u životu pročitao’

Dodao je i kako je uz određenu vještinu za pisanje eseja, za prolazak istog potrebno i malo ‘sreće’. Tiče se toga da je ocjenjivanje eseja subjektivno i da, ako maturant pogodi o kojim problemima u eseju raspravljati, ako učenik prepozna kako je ocjenjivač zamislio da treba biti prema unaprijed određenim kriterijima, da onda apsolutno može dobiti i odličan bez da je pročitao lektiru.

– Ali ono što je bitno za esej je vještina vokabulara, vještina stila pisanja, a to se dobiva čitanjem. Ti ne možeš biti elokventan i širokog vokabulara ako nisi ništa u životu pročitao. Tako da ako netko privatno čita neke druge, jednako kvalitetne knjige, koje nisu na popisu lektire, i dalje taj esej može napisati, ja zbilja mogu reći čak i za odličnu ocjenu, poručio je Hrvoje.

Cijeli podcast o lektirama možete pogledati na našem YouTube kanalu ili poslušati na Spotifyu.