Potvrđeno od psihologa: Znamo sve o stresu od mature i kako ga se riješiti

Sezona državne mature je ušla na velika vrata, a maturanti redaju stres za stresom svakodnevno ponavljajući gradivo. Osim učenja, dolazi i stres tijekom rješavanja ispita, čekanja rješenja i rezultata mature te konačno i stres zbog rezultata upisa fakulteta. Ovo životno razdoblje koje predstavlja veliku prekretnicu života adolescenata svakako je iznimno intenzivno i nabijeno različitim emocijama pa smo odlučili potražiti psihološku pomoć. Razgovarali smo sa psihologinjom Miom Flander Tadić, voditeljicom Bernaysovog Savjetovališta za studente, da nam bolje pojasni što se to događa u glavama maturanta i kako izvući najbolje od toga.

Aarón Blanco Tejedor, Unsplash

Svatko od nas se različito nosi sa stresom. Jedni možda jedu kao da nema sutra, dok drugi u potpunosti izgube apetit. Netko ne može spavati, dok drugi jedino u snu pronalaze mir. Sve navedeno trenutno pogađa maturante, budući da se nalaze pred velikom životnom prekretnicom, kao što je završetak srednjoškolskog obrazovanja, polaganje državne mature te upis fakulteta.

– Stres prije bitnih životnih događaja posve je normalan, a polaganje državne mature koje će utjecati na to koji će fakultet adolescent upisati, a zatim i općenito njegov ili njezin profesionalni put, svakako je jedan od takvih događaja. Poznata znanstvena teorija o odnosu između mentalne pobuđenosti i uspjeha u izvođenju nekog mentalnog zadatka govori nam da je upravo neka srednja, umjerena razina stresa ona koja dovodi do najboljih rezultata, započinje psihologinja Mia Flander Tadić s Bernaysa, objašnjavajući zašto je u redu osjetiti određenu razinu stresa.

Naime, kako nam je rekla, kada stres potpuno izostane, osoba gubi motivaciju te ne pridaje dovoljno pažnje zadatku koji mora riješiti. To, zapravo, znači da je određena, manja razina stresa zapravo dobra za vas jer vas tjera na rad.

– S druge strane, kada imamo pretjerani stres i anksioznost, što je obično najčešći problem kod učenika koji polažu maturu, dolazi do raznih tjelesnih i psihičkih simptoma, kao što su nedostatak koncentracije, mentalna „blokada“, pretjerano znojenje, hiperventilacija i slično, što intenzivno ometa izvedbu intelektualnih zadataka te tako dovodi i do lošijeg uspjeha, rekla nam je psihologinja.

Maturanti upadaju u spiralu negativnih misli

Osim što je stres prisutan, pojavljuje se još jedan problem, a to je da učenici i studenti ne znaju kako se konstruktivno nositi sa stresom te si još dodatno otežavaju cijelu situaciju. Flander Tadić dala je odličan primjer.

– Ako naiđu na neki zadatak koji ne znaju riješiti, neki će učenici početi katastrofizirati i uvjeriti se da će onda sigurno pasti i cijeli ispit, zbog čega onda neće moći upisati željeni fakultet, pa neće dobiti željeni posao, pa će im cijeli život biti upropašten, to jest, upadnu u spiralu negativnih misli koje im zatim samo povećavaju stres i otežavaju da se usredotoče na zadatak, objasnila je.

Nadalje, psihologinja nam je objasnila kako postoje dvije vrste stresa kada govorimo o ovoj specifičnoj situaciji. Riječ je o akutnom stresu i kroničnom stresu. Ovaj prvi povezan je s nekim određenim situacijama koje pojedinac može doživjeti, a u ovom slučaju to je pisanje testa. Akutni stres nam zapravo može pomoći da se bolje nosimo sa situacijom dok je ona u tijeku. S druge strane, tu je kronični stres, koji je daleko opasniji.

– Kronični stres često traje tjednima ili mjesecima prije samog polaganja mature. Jaki društveni pritisak od strane učitelja, roditelja i drugih bitnih osoba u njihovom životu, vlastite želje i strahovi u vezi toga kako će njihov uspjeh na maturi utjecati na ostatak njihovog života, kao i vlastita visoka očekivanja, čine ovo razdoblje iznimno stresnim za većinu učenika. Za razliku od akutnog stresa koji nam pomaže, kronični stres ima iznimno negativne posljedice po zdravlje uključujući depresiju, anksioznost, probleme sa spavanjem, probleme s koncentracijom, glavobolje, probleme s probavom, i razne druge teškoće, upozorila je psihologinja Flander Tadić.

Stres najviše pogađa dvije vrste učenika – nedovoljno pripremljene i perfekcioniste

Podjelama ovdje nije kraj. Osim što postoje dvije vrste stresa koje pogađaju učenike, postoje i dvije vrste učenika koji osjećaju najviše razine stresa u situacijama kao što je državna matura – oni koji se nisu dovoljno pripremili i perfekcionisti. Pripadate li jednoj od tih skupina?

– Učenici koji nisu dovoljno pripremljeni možda ne razumiju dovoljno ispitni materijal, ne znaju kako učiti ili konstantno odgađaju učenje ili imaju problem s motivacijom. Bitno je ne etiketirati takve učenike kao lijene već ustvrditi u čemu je točno problem i pomoći im, bilo dodatnim satovima, pojašnjenjem materijala ili pak traženjem stručne, psihološke pomoći gdje će ih se „naučiti kako učiti“. Kod učenika koji su perfekcionisti, trebalo bi raditi na njihovim nerealnim očekivanjima o sebi, kao i na tome kako se nositi sa stresom i njegovim posljedicama. Upravo su to učenici koji će, nakon što ne znaju riješiti jedno pitanje, biti uvjereni da će pasti cijeli ispit, a taj povećani stres uistinu i može zatim dovesti do mentalne blokade koja povećava šansu da će se njihova negativna očekivanja uistinu i ostvariti. Neki od načina na koje možemo pomoći ovim učenicima je, primjerice,  tako da ih naučimo neke tehnike relaksacije kako bi sami mogli spriječiti intenzivan rast anksioznosti u stresnim situacijama, naučiti ih kako da konstruktivno odgovaraju na katastrofične i disfunkcionalne misli koje im se mogu javiti za vrijeme učenja ili pisanja ispita, smanjiti nerealna očekivanja koja imaju o sebi kao i povezanost njihovog osjećaja vrijednosti s učinkom na ispitu, objasnila nam je Flander Tadić.

Kada govori o načinu na koji se može pomoći učenicima, ali i studentima, koji se nađu u ovakvim stresnim situacijama, psihologinja Mia Flander Tadić ponajviše misli na obraćanje nekim učeničkim, tj. studentskim psihološkim savjetovalištima, kao što je ono na Bernaysu. Tamo stručni psiholozi i psihoterapeuti pomažu studentima putem individualnog i grupnog savjetovanja, organiziranih predavanja, grupnih i individualnih radionica, a sve u svrhu razvijanja vještina komunikacije, olakšavanja postupka učenja te smanjivanja ispitne anksioznosti i drugih poteškoća.

Više o studijima na Bernaysu možete saznati ovdje.

Treba srušiti stigmu oko traženja psihološke pomoći

– Iako se stigma oko traženja psihološke pomoći svakako smanjila zadnjih godina, ne možemo nikako reći da ona više ne postoji, a to je pogotovo istina u manjim sredinama. Ljudi se i dalje boje da će ih smatrati „ludima“ ako se sazna da idu psihologu. Međutim, ova percepcija je u potpunosti pogrešna. Svaka osoba će se nekada u životu naći u situaciji s kojom se ne zna nositi, kada stres postane prevelik ili kada ima neki problem kojeg ne zna sama riješiti. Psiholozi su educirani stručnjaci koju mogu pomoći osobama kada se to dogodi, kao i naučiti ih vještinama da si sami pomognu. Mentalno zdravlje je u najmanju ruku jednako bitno kao i tjelesno zdravlje i utječe na apsolutno svaki aspekt našeg života, od posla, škole, odnosa s drugima, način na koji vidimo sebe itd. Jednako kao što ne osjećamo sram kada idemo doktoru kada imamo temperaturu ili slomljenu ruku, ili čak samo na uobičajeni pregled da vidimo je li sve u redu, tako ne bismo trebali osjećati sram niti kada idemo psihologu ili drugom stručnjaku za mentalno zdravlje, rekla nam je Flander Tadić.

Osim što možete (i trebate) potražiti stručnu pomoć ako osjećate da vam je sve što proživljavate previše, postoje načini kako stresnu situaciju preokrenuti u svoju korist. I nećete vjerovati, ali zapravo smijete raditi ono što najviše volite!

Stres nije loš, ali…

– Stres sam po sebi nije nužno loš, te je upravo umjerena razina stresa ta koja dovodi do optimalnog uspjeha u rješavanju mentalnih zadataka. Prema tome, cilj nam nije posve ukloniti ovaj stres nego ga dovesti na neku prihvatljivu razinu. Iz tog razloga, bitno je da u razdoblju prije polaganja mature učenici ne zanemare ostale aktivnosti koje ih opuštaju i u kojima uživaju poput sporta, hobija i druženja s prijateljima, pojasnila nam je psihologinja.

Upitali smo našu sugovornicu što sa stresom koji nastaje tijekom iščekivanja rezultata, kada maturanti više nemaju obaveza, vrijeme za učenje je prošlo, a jedino što mogu raditi jest čekanje.

– Jednom kada su ispiti položeni i kada više nema ništa što bismo mogli učiniti kako bismo utjecali na rezultate, jedna od učinkovitih strategija za smanjenje stresa je distrakcija, to jest, bavljenje drugim zabavnim i zanimljivim aktivnostima nevezanima za učenje i maturu. Također, kod učenika koji su zanemarili određene aktivnosti dok su se pripremali za maturu, kao što su razne izvanškolske aktivnosti, druženja s prijateljima, sport i slično, ovo je dobro vrijeme da se vrate tim aktivnostima, za kraj je zaključila psihologinja s Bernaysa, Mia Flander Tadić.

__________________________________________________________________________

Tekst je nastao kao dio native studije u suradnji portala srednja.hr i Edward Bernays University College.

One comment

Odgovori