[PROPAST CJELOVITE KURIKULARNE REFORME] ‘Reforma’ neće cjelovito u eksperimentalnu provedbu

Prije samog uvođenja Cjelovite kurikularne reforme u sve hrvatske škole, bila je zamišljena i njezina eksperimentalna provedba. Kako bi se u praksi isprobali novi dokumenti i novi načini učenja, poučavanja i vrednovanja, bilo je predviđeno da se reforma cjelovito eksperimentalno isproba u školama. No, prema informacijama koje smo dobili od Ministarstva, to neće biti slučaj. U eksperimentalni program ‘Škola za život’, najavljen za početak iduće školske godine, neće ući svi kurikularni dokumenti.

Uspavana Cjelovita kurikularna reforma | Ilustracija: srednja.hr

I prije nego što je najavljen eksperimentalni program reforme, još sredinom studenoga zanimalo nas je koje će kurikularne dokumente Ministarstvo uputiti u eksperimentalnu provedbu. Iz odgovora koje smo tada dobili, bilo je jasno da ‘reforma’ koju Ministarstvo eksperimentalno uvodi pod nazivom ‘Škola za život’, u škole neće ući onako kako je zamišljena u sklopu Cjelovite kurikularne reforme.

Za početak, podsjetimo koje sve skupine kurikularnih dokumenata čine CKR.

Kurikularni dokumenti u sklopu CKR-a | Screenshot: kurikulum.hr

Ministarstvo nam je, dakle, još u studenom, reklo da u eksperimentalno izvođenje idu predmetni kurikulumi, međupredmetni kurikulumi te tri okvira.

Iz tog je odgovora jasno da Ministarstvo i prije najave ‘Škole za život’ nije imalo namjeru kroz eksperimentalnu provedbu iskušati u školama sve kurikularne dokumente. Osim Okvira nacionalnog kurikuluma i dokumenata područja kurikuluma, nedostaju i Nacionalni kurikulumi za pojedine razine i vrste odgoja i obrazovanja, čija je eksperimentalna provedba propisana Strategijom obrazovanja, znanosti i tehnologije.

Nacionalni kurikulumi za pojedine razine i vrste odgoja i obrazovanja | Screenshot: kurikulum.hr

Iz Ministarstva su nam tada pojasnili da su Okvir nacionalnog kurikuluma te Nacionalni kurikulumi za pojedine razine i vrste odgoja i obrazovanja strateški dokumenti koji nisu predmet eksperimentalne provedbe. U odgovoru su pak potpuno izostavili reći što je s dokumentima područja kurikuluma.

I dok za Okvir nacionalnog kurikuluma navedeno važi, Strategija obrazovanja, znanosti i tehnologije u nekoliko svojih mjera jasno propisuje eksperimentalnu provedbu Nacionalnih kurikuluma pojedinih razina i vrsta odgoja i obrazovanja – od ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja do umjetničkog (srednjoškolskog) obrazovanja.

Glavobolje po Strategiji obrazovanja i akcijskim planovima

Ipak, (nehotično?) ispadanje jedne konkretne mjere iz Strategije zadaje poprilične glavobolje u pokušaju raspetljavanja priče oko eksperimentalne provedbe Nacionalnih kurikuluma. Naime, Strategija u svojim mjerama propisuje eksperimentalnu provedbu Nacionalnih kurikuluma za sve razine i vrste odgoja i obrazovanja osim osnovnoškolskog (osmogodišnjeg) obrazovanja.

Primjerice, prije konačnog uvođenja i primjene Nacionalnog kurikuluma za gimnazijsko obrazovanje u sve gimnazije u Hrvatskoj, Strategija propisuje njegovu eksperimentalnu provedbu. Isti je slučaj s Nacionalnim kurikulumom za strukovno i umjetničko (srednjoškolsko) obrazovanje te s Nacionalnim kurikulumom za rani i predškolski odgoj i obrazovanje.

Primjer: Mjere Strategije koje predviđaju (1) eksperimentalnu provedbu Nacionalnog kurikuluma za gimnazijsko obrazovanje te potom (2) primjenu istoga.

No, jedino s osnovnoškolskim (osmogodišnjim) odgojem i obrazovanjem to nije slučaj u Strategiji. S obzirom, pak, da je obrazac isti u svim ostalim razinama i vrstama odgoja i obrazovanja, nameće se zaključak da je mjera eksperimentalne provedbe u ovom dijelu greškom ispala.

Kod osnovnoškolskog (osmogodišnjeg) odgoja i obrazovanja izostala je mjera eksperimentalne provedbe. Navedena mjera se odnosi na primjenu u svim školama.

To potvrđuje usuglašeni akcijski plan za provedbu Strategije iz rujna 2017., koji je izradilo Posebno stručno povjerenstvo na čelu s Dijanom Vican. Taj Akcijski plan predlaže dodavanje mjere eksperimentalnog uvođenja Nacionalnog kurikuluma i predmetnih/međupredmetnih/modularnih kurikuluma za osmogodišnji osnovnoškolski odgoj i obrazovanje. Uz prijedlog nove mjere, stoji napomena ‘nova mjera, omaškom izostavljeno iz SOZT‘.

Dodana mjera u usuglašenom Akcijskom planu iz rujna 2017.

Ipak, u finalnom Akcijskom planu koji je sredinom siječnja ove godine stavljen na javnu raspravu, ta je predložena mjera ipak uklonjena. Strogo sukladno Strategiji, raspisana je ‘Mjera 2.4.10. Primjena inoviranih predmetnih/međupredmetnih/modularnih kurikuluma za osmogodišnji osnovnoškolski odgoj i obrazovanje’. Ispod mjere, raspisane su tri sljedeće aktivnosti:

  • priprema za eksperimentalnu primjenu inoviranih kurikuluma za osmogodišnji osnovnoškolski odgoj i obrazovanje
  • praćenje eksperimentalne primjene inoviranih kurikuluma za osmogodišnji osnovnoškolski odgoj i obrazovanje
  • primjena inoviranih kurikuluma za osmogodišnji osnovnoškolski odgoj i obrazovanje.

U ovom slučaju, dakle, aktivnosti predviđaju eksperimentalnu provedbu predmetnih/međupredmetnih/modularnih kurikuluma, no sukladno onome što Strategija (ne) propisuje, izostavljena je eksperimentalna provedba Nacionalnog kurikuluma za osnovnoškolski odgoj i obrazovanje.

S obzirom na ovu problematiku, ili se moglo pristupiti izmjenama Strategije obrazovanja u Saboru ili je u aktivnostima finalnog Akcijskog plana mogla biti dodana i ona koja bi eksplicitno definirala eksperimentalnu provedbu Nacionalnog kurikuluma za osnovnoškolski odgoj i obrazovanje.

Ni ostali Nacionalni kurikulumi neće u eksperimentalni program ‘Škole za život’

Dodatno smo upitali Ministarstvo hoće li slijediti Strategiju obrazovanja u mjerama koje propisuju eksperimentalnu provedbu ostalih Nacionalnih kurikuluma (za gimnazijsko, strukovno, umjetničko obrazovanje).

[PROPAST CJELOVITE KURIKULARNE REFORME] 'Reforma' će navodno u škole najesen, a ERS-u ni traga

– Za te dokumente trenutno ne postoji temelj u Zakonu. Nove izmjene Zakona o odgoju i obrazovanju predviđaju te dokumente i one su u proceduri Vlade RH, odgovorili su nam iz MZO-a.

Odgovor iz MZO-a dodatno nas je zbunio s obzirom na to da se o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju već godinama govori kao o apsolutno nužnom preduvjetu za ulazak kurikularne reforme u škole. Izmjene su nužne s obzirom da važeći Zakon ne definira kurikularne dokumente kako su zamišljeni i izrađeni u sklopu Cjelovite kurikularne reforme.

Štoviše, u samom uvodu teksta izmjena i dopuna Zakona o odgoju i obrazovanju stoji kako je “Zakonom potrebno urediti i pitanja vezana uz promjene koje su predviđene kurikularnom reformom te uskladiti nazive, vrste i način donošenja kurikularnih dokumenata koji će proizaći iz navedene reforme”. Dodatno se pojašnjava da se izmjenama Zakona “propisuje da se odgoj i obrazovanje ostvaruje sukladno kurikularnim dokumentima koji su predloženi tijekom dosadašnjeg rada na Cjelovitoj kurikularnoj reformi”.

Apsurd situacije i kontradiktornost Ministarstva

Na konkretna pitanja i nedoumice o eksperimentalnoj reformi, pomoćnica ministrice učiteljima podijelila packe i pravdala se lošim primjerima iz prakse

Iz svega navedenoga jasno proizlazi kako su osnova i pretpostavka uvođenja kurikularnih dokumenata u škole upravo izmjene i dopune Zakona o odgoju i obrazovanju koje će definirati uvođenje svih vrsta kurikularnih dokumenata.

Važeći Zakon, dakle, niti u jednom svojem dijelu nema pretpostavku za uvođenje kurikularnih dokumenata u javni školski sustav u Hrvatskoj. Ipak, upravo se na važeći Zakon Ministarstvo poziva u svojem odgovoru kada kaže da za Nacionalne kurikulume za pojedine razine i vrste odgoja i obrazovanja ne postoji zakonsko utemeljenje.

Strogo precizno, u važećem Zakonu ne postoji osnova za uvođenje ijednog kurikularnog dokumenta u škole. Pa ipak, Ministarstvo se poziva upravo na važeći Zakon i prilikom raspisivanja eksperimentalnog programa ‘Škola za život’, čiji su sastavni dio baš kurikularni dokumenti. Prethodne dvije rečenice ukazuju na apsurd situacije i kontradiktornost Ministarstva.

Zakonski raskorak i problemi na ‘brzom reformskom kolosijeku’ Ministarstva

[NE]LOGIČNO Ministarstvo obrazovanja se opet blamira: Pomoćnica ministrice puna nelogičnosti i pogrešaka u zaključivanju

Spomenimo i kako su izmjene Zakona o odgoju i obrazovanju prošle javnu raspravu, očekivana objava izvješća o javnoj raspravi bila je predviđena za 3. veljače, no izvješće do danas nije objavljeno. Bez obzira na to, Ministarstvo komunicira da su izmjene Zakona već u proceduri Vlade RH.

U raskoraku između Zakona na snazi i izmjena Zakona koje se tek trebaju donijeti, dolazi do svih navedenih problema na ‘brzom reformskom kolosijeku’ Ministarstva obrazovanja. Ono je naumilo najesen u škole uvesti ‘Školu za život’, bez obzira na to što formalno, još uvijek, za to ne postoje zakonske pretpostavke.

Navedeni ‘zakonski raskorak’ pravi probleme i u drugim dijelovima eksperimentalnog programa ‘Škola za život’, o čemu će podrobnije biti govora u idućem tekstu o propasti Cjelovite kurikularne reforme.

______________________________________________________________

Pročitajte prethodne tekstove o ovoj temi:

[PROPAST CJELOVITE KURIKULARNE REFORME] ‘Reforma’ će navodno u škole najesen, a ERS-u ni traga

Odgovori