Zbog korone škola nije mogla imati priredbe pa su došli na briljantnu ideju – pokreću televiziju

Zbog epidemioloških mjera protekle dvije godine škole funkcioniraju potpuno drugačije nego ikada prije. Osim nekih temeljnih epidemiološko-higijenskih pravila u školama se dugo vremena prakticiralo i ono da osobe koje nisu zaposlenici ili učenici ulazak u školsku zgradu nije dozvoljen. Zbog svega navedenog nisu se mogle održavati ni priredbe, ali su u Osnovnoj školi ‘Đuro Ester’ u Koprivnici došli na briljantnu ideju – pokrenuli su svoju televiziju i na njoj će prikazivati događaje iz škole.

Učenici su sami vodili vijesti na Đuro TV|Screenshot: YouTube

Osnovna škola ‘Đuro Ester’ u Koprivnici broj čak 725 učenika, a odnedavno se može pohvaliti i da ima vlastitu televiziju. Nazvali su je Đuro TV i to je zapravo jedna od aktivnosti pilot projekta Multimedija u pokretu koji za cilj ima cilj osposobiti učenike za rad s različitim digitalnim medijima.

Potreba se javila kad zbog pandemije nisu bile moguće priredbe

– Potreba za televizijom javila se u trenutku kada je zbog pandemije sve događaje u školi bilo potrebno snimiti. Zbog zabrane okupljanja nije bilo moguće raditi priredbe uživo, nego virtualno. Za našu školu koja broji 725 učenika to je velik posao pa je niz aktivnosti bilo potrebno snimati uistinu u pokretu, bez puno pripreme, kaže nam ravnateljica Sanja Prelogović.

Kako nam prepričava ravnateljica, u sklopu multimedijskog projekta učenici ne snimaju samo priloge za televiziju,  nego i radijske emisije i radioigre za lokalni radio, pišu članke za digitalni školski list letecirazred.eu i mrežnu stranicu škole. Kao i televiziju i radijske emisije te filmove nastale u sklopu projekta moguće je vidjeti na YouTube kanalu Osnovne škole ‘Đuro Ester’.

–  Ideja je bila informirati učenike naše škole o događajima u prvom obrazovnom razdoblju, no kroz igru televizije, osim informativnog dijela, radili smo i sportske novosti i vremensku prognozu. U planu je nastaviti tim putem. Rodile su se još neke ideje, npr., snimiti reklame ili možda neki kviz učenika, a dalje ćemo vidjeti, kaže nam ravnateljica Prelogović.

U rad su uključeni svi učenici koji to žele

Dodaje da su učenici  bili jako zainteresirani za rad, pogotovo kad su radom polako otkrivali tajne televizije.

– Radili smo ispred zelenog platna pa u montaži oblikovali izgled studija što je učenicima bilo posebno zabavno. Sudjelovao je velik broj učenika, od onih koji su radili na virtualnim priredbama kao izvođači, do onih koji su bili zaduženi za tehnički dio, snimanje, montažu slike i zvuka. Bilo je potrebno osmisliti naziv i logo televizije i kreirati ga. Voditeljima je bilo izazovan rad na snimanju najava, od početnih vježbi za glas i izgovor do samog snimanja i bezbrojnih ponavljanja jedne rečenice, prepričava nam ravnateljica.

Naravno, sav posao učenici ne mogu obavljati sami, imaju podršku svojih učitelja koji ih prvenstveno potiču da sami dođu do rezultata i kreiraju rad kojim će oni biti zadovoljni.

– Ono što je nama učiteljima izuzetno bitno je da su u rad uključeni svi učenici koji to žele. Neke je učenike potrebno potaknuti i dodatno motivirati, pogotovo one učenike koji u školi ostvaruju slabije rezultate. U igranju televizije svatko nađe svoj posao, a svi su jednako važni, od snimateljice i montažera do voditelja. Takvo se pravilo slaže i s motom naše škole ‘Škola i roditelji zajedno u formiranju učenika koji ne mora biti odličan đak, ali može postati odličan čovjek!’, kaže ravnateljica Prelogović.

Razvijanje medijske pismenosti

Svjesna je da mediji poput televizije, radija i novina više nisu popularni kod učenika, no smatra da oni djecu uče vrlo važnoj vrlini – strpljenju.

– Primjerice, na televiziji nije moguće preskočiti reklamu ili pokrenuti sadržaj koji nas zanima istog trena, a internet to omogućuje. Vrlo je važno biti medijski pismen i poticati učenje o medijima kako bi se dostupni sadržaji znali kritički prosuđivati. Da bi to mogli, moraju se upoznati s medijima. Zanimljivo je bilo vidjeti reakcije učenika kod izrade vremenske prognoze i spoznaje kako nastaje takav prilog. Jedan je učenik rekao kako sada drugačije gleda vijesti jer zna koliko truda i posla stoji iza onih nekoliko minuta koje mi vidimo na televiziji. Izazovno je za i učitelje biti u korak s učenicima i ne dopustiti da znaju više od njih, odnosno ponuditi im nešto novo, zaključuje Prelogović.