Pretraga

Značajno se povećava satnica obvezne predškole, Fuchs: Kurikulum je osmišljen, to je ozbiljan zahvat

A- A+

Program predškole obvezan je za svu djecu u godini prije polaska u osnovnu školu, a trenutni pravilnik propisuje da on za djecu koja ne idu u vrtiće traje 250 sati. Ministar znanosti i obrazovanja potvrdio je u Saboru kako je novi kurikulum predškole već izrađen te da će se satnica povećati na od 700 do 750 sati. U tijeku je i drugi javni poziv za dogradnju vrtića, a ministar je najavio i treći.

vrtić

Ilustracija: Pexels

Ministar znanosti i obrazovanja, Radovan Fuchs, u ponedjeljak je u Saboru govorio o predškolskom odgoju i obrazovanju. I na toj su razini obrazovanja planiraju veće promjene u idućih nekoliko godina  – ciljevi EU primorali su Hrvatsku da značajno poveća obuhvat djece u vrtićima, a raste i satnica u predškoli. Za to je potrebno dograditi vrtiće na način da se do 2027./28. osigura dodatnih 22.500 novih mjesta, istaknuo je ministar.

Bit će otvoren i treći javni poziv za dogradnju vrtića

U siječnju prošle godine odobreno je financiranje 255 projekata dogradnje i izgradnje vrtića. Raspisan je nakon toga drugi javni poziv i on je u tijeku. Kako se je opet pristigao veliki broj prijava, Fuchs najavljuje i raspisivanje trećeg javnog poziva.

– Prva faza dodjele novaca od 163 milijuna eura je realizirana. Sada se upravo dodjeljuju projekti iz drugog poziva koji je bio vrijednosti 51 milijun eura. Na taj drugi poziv pristiglo je 128 prijava. To, naravno, neće zadovoljiti svih 128 prijava, sredstva će se dodjeljivati određenim sustavom bodovanja. Pripremljen je i treći poziv, a to je iznos od oko 45 milijuna eura, koji je osiguran u programu Konkurentnosti i kohezije, a s tim bi sredstvima do 2030. obuhvat djece u vrtićima bio 96 posto, što bi bilo u skladu s ciljevima Europske unije, rekao je Fuchs.

Izdvojeni članak

Ugledna pedagoginja: Devetogodišnja škola ne može se napraviti po modelu prekrajanja iznošene, stare, prekratke haljine

Povećava se satnica obvezne predškole

Najavio je i povećanje satnice predškole, što je potez o kojem su mediji već ranije izvijestili. Program predškole je obvezni program odgojno-obrazovnoga rada s djecom u godini dana prije polaska u osnovnu školu. Prema još uvijek važećem Pravilniku iz 2014. predškola za djecu koja nisu polaznici vrtića traje 250 sati, osim ondje gdje za to nema mogućnosti – u tom slučaju mora trajati minimalno 150.

– Želeći da sva djeca obavezno pohađaju predškolu prije nego što krenu u prvi razred, osmišljen je jedan ozbiljni kurikul za predškolu koji sadašnjih skromnih 200 sati neke pripreme, diže na 700-750 sati, što je jedan ozbiljan pedagoško-obrazovni zahvat. U tom smislu dječji vrtić postaje obavezan, nastavak upisa u prvi razred je jedan slijed kontinuiteta, rekao je Fuchs u Saboru.

Dodaje, kako bi se održali dječji vrtići, Vlada je osmislila program tzv. fiskalne održivosti dječjih vrtića koji za ovu pedagošku godinu iznosi 70 milijuna eura iz državnog proračuna. Taj će broj, rekao je Fuchs, rasti kako će se povećavati upis djece u dječje vrtiće izgradnjom novih kapaciteta.

Izdvojeni članak
vrtić

U Saboru se raspravljalo o ranom i predškolskom odgoju: ‘Umjesto odgojitelja imamo frizere i kozmetičare’

Nedostatak mjesta u vrtićima nije jedini problem

O predškolskom odgoju i obrazovanju govorili smo u nedavnoj epizodi našeg podcasta na temu Obrazovnih nejednakosti. Mreža cjeloživotno učenje za sve uočila je kako one postoje i na vrtićkoj razini. Trenutni je problem što se pohađanje te razine svugdje plaća pa si obitelji u težoj financijskoj situaciji to ponekada ne mogu priuštiti.

Iako su autori istraživanja pohvalili činjenicu da je Vlada prepoznala da je potrebno doseći prosjek EU kada je u pitanju postotak onih koji sudjeluju u predškolskom, izazov koji treba riješiti je i pružanje kvalitetne podrške djeci u vrtićima. Primjerice, već je sada vidljivo kako djeca u iz obitelji u lošijem socioekonomskom položaju imaju manje kvalitetnu interakciju u vrtiću.

Također, upozoravaju istraživači, nije dovoljno ni samo fokusirati se na izgradnju infrastrukture. Potrebno je i osigurati stručni kadar za rad u vrtićima koji će imati kompetencije za rad s djecom u nepovoljnom položaju. Osim kroničnog nedostatka odgojitelja, što je još jedan od problema s kojima će se vladajući morati uhvatiti ukoštac, u Hrvatskoj je izražen i problem neujednačenosti studijskih programa koji obrazuju odgojitelje.

Čitav podcast o obrazovnim nejednakostima možete poslušati u nastavku: