Upali u paradoks: Mladi Srbi bi živjeli u EU, ali ne žele da Srbija postane članica

Istraživanje kojeg je provela Krovna organizacija mladih Srbije (KOMS) dalo je zanimljive rezultate. Istraživanje je provedeno nad mladima u dobi od  15 do 30 godina, od kojih se većina izjasnila protiv ulaska Srbije u EU. 33 posto ispitanih želi da se njihova zemlja ugleda na Rusiju, ali unatoč divljenju toj zemlji – oni tamo ne bi htjeli živjeti. Umjesto toga, većina ih želi u neku od zemalja Europske Unije. Generalni tajnik KOMS-a, Stefan Đorđević, prokomentirao je za European Western Balkans oprečnost ovih stavova.

Photo by Mike Kotsch on Unsplash

Alternativno izvješće o položaju mladih pokazalo je da se 40% ispitanika protivi ulasku Srbije u EU, dok njih 38% podržava ideju članstva. Taj je broj značajno drugačiji od onog nastalog prije 2 godine, kad je 42% mladih bilo za članstvo, a 32% protiv, prenosi Jutarnji list.

Protive se ulasku Srbije u EU, žele da se ugleda na Rusiju

Gore navedeno istraživanje je pokazalo kako mladi nisu entuzijastični oko ulaska u EU jer ga ne vide na pozitivan način. Njih 56% smatra da članstvo ili ne bi izmijenilo kvalitetu življenja u zemlji, ili bi ona ostala ista. 2017. godine postotak takvih odgovora također je bio manji, te je iznosio 49%.

Ruska srednjoškolka prkosi Putinu i čita Ustav interventnoj policiji

Tek 21% ispitanika prepoznaje Bruxelles kao najvećeg saveznika svoje zemlje. S druge strane, Rusiju doživljavaju na pozitivan način. 33% ispitanika je istaknulo kako bi Srbija u vanjskoj politici trebala ugledati na Rusiju, piše European Western Balkans (EWB).

Hvale Rusiju, ali radije bi živjeli u nekoj od zemalja članica EU

Iako smatraju da bi se Srbija trebala ugledati na Rusiju, tek 5% ispitanika želi se tamo preseliti. Osim toga, dio ih želi u Sjedinjene Američke Države, no nijedna od ovih zemalja nije toliko popularna opcija kao što su zapadne zemlje Europske Unije – oko polovice ispitanika preselilo bi se u neku od njih, prokomentirao je generalni tajnik KOMS-a, Stefan Đorđević.

– Mladi prepoznaju vrednosti EU, prepoznaju EU kao uređen sistem u kojem se znaju pravila i visoko vrednuju tvrdnje da EU omogućava više putovanja za mlade, bolje mogućnosti za posao i više zarade, kao i kvalitetnije obrazovanje, kaže Đorđević za EWB.

Đorđević kaže kako ga ne čudi međusobna sukobljenost stavova mladih

Studentica postala viralni hit: Politika je lopovluk, nakon faksa bih se zaposlila kod Bandića

Pokazalo se da mladi doista prepoznaju vrijednosti Eu jer se obično slože s pozitivnim tvrdnjma koje im se kažu tijekom istraživanja. Đorđević smatra kako sukobljenost ovih, pozitivnih stavova sa općenitim, negativnim stavom prema EU nije ništa neobično. Mediji su u tome odigrali veliku ulogu, no, prema Đorđeviću, ne možemo kriviti samo njih za trenutno postojeće stavove.

– Proces integracija se često politizuje, predstavlja kao proces štapa i šargarepe i zloupotrebljava za potrebe dnevne politike, a naravno da sve to utiče na stavove mladih o EU. Nije retko da imamo oprečne i dijametralno suprotne stavove o ovom procesu u medijskom diskursu i javnosti i da se proces integracija predstavlja na jedan neadekvatan način, rekao je.

Relativno neutralni mediji ne zadržavaju neutralnost u izvještavanju o Rusiji

Svet u medijima, nedavno istraživanje Biroa za društvena istraživanja (BIRODI), prikazalo je način izvještavanja poznatih televizijskih kanala (RTS, Pink, Prva, Happy, O2 i N1), te najčitanijih dnevnih novina. Pokazalo se da unatoč tome što su često neutralni, ne zadržavaju tu neutralnost prilikom izvještavanja o Rusiji.

Tako se pokazalo da je na navedenim televizijskim kanalima Rusija predstavljena na dva puta pozitivniji način nego što je to EU. U dnevnim novinama je situacija još gora, te je Rusija predstavljena čak tri puta pozitivnije. Ovoj situaciji svakako ne pomaže i to što se mišljenje relevantnih domaćih i stranih stručnjaka često zanemaruje, te se zaobilazi njihovo predstavljanje.

Pernar nastavlja pomicati granice: Legalizacija marihuane bi zaustavila iseljavanje mladih

Mladi su u opasnosti od dobivanja pogrešnih informacija

Da pristranost medija predstavlja problem, pokazuje i podatak o tome koliko mladih prima informacije koje oni prenose. Prema Alternativnom izvješću o položaju mladih, njih 45% koristi televizijske priloge kao izvor informacija, a preko 70% mladih koristi se informacijama sa portala i društvenih mreža. Nadalje, njih 74% više puta tjedno se informira o novostima na potonji način.

No, situacija postaje još ozbiljnija. Prošle je godine organizacija Crta provela analizu o načinu izvještavanja dnevnih novina, portala, te jutarnjih programa, kojom se pokazalo da postoji prilično plodno tlo za širenje lažnih vijesti.

– Prema njoj [navedenoj analizi, op.a] su više od trećine medijskih objava u Srbiji o međunarodnim akterima, Evropskoj uniji, SAD i Rusiji bez navedenog izvora, piše EWB.

I novinari i građani bi trebali provjeravati istinitost vijesti

Vukosava Crnjanski, direktorica Crte, ranije je dala svoj komentar o širenju lažnih vijesti. Upozorila je na odgovornost koji bi novinari trebali imati prilikom prenošenja vijesti, te na odgovornost građana prilikom dijeljenja pojedinih vijesti na društvenim mrežama.

– Za efikasnu borbu protiv dezinformacija i lažnih vesti neophodno je da mediji i novinari proveravaju, a ne samo da prenose informacije. Da donosioci odluka i institucije rade na medijskoj pismenosti građana, a građani, da pre nego što podele vest na društvenim mrežama, najpre pročitaju celu vest i provere izvore, rekla je Vukosava Crnjanski, a prenosi EWB.

Odgovori