Znanstvenici s Ekonomskog instituta dokazali da je stručno osposobljavanje mladima donijelo više štete nego koristi

Iva Tomić i Ivan Žilić s Ekonomskog instituta proveli su istraživanje o učincima popularne mjere stručno osposobljavanje, mjere za zapošljavanje mladih bez iskustva. U kratkom roku ta je mjera gotovo postala supstitut za zapošljavanje mladih. Stručno osposobljavanje još uvijek nije ukinuto, a sada su i znanstvenici s Ekonomskog instituta dokazali kako je do sada zapravo imala neutralan učinak na zapošljavanje i nezaposlenost, ali značajno negativan na plaće.

Foto: Marko Matijević; srednja.hr

‘Raditi za 200 eura? Učinci reforme stručnog osposobljavanja na ishode na tržištu rada u Hrvatskoj’, naslov je istraživačkog rada znanstvenog dvojca s Ekonomskog instituta – Ive Tomić i Ivana Žilića. Kako piše Novac.jutarnji.hr, dvoje znanstvenika došlo je do zaključka kako je mjera ‘u najboljem slučaju imala neutralan učinak na zapošljavanje i nezaposlenost’.

MUP traži preko 250 mladih za stručno osposoboljavanje: Nove radne snage nedostaje im diljem Hrvatske

– Štoviše, neke procjene pokazuju da je dio mladih osoba otišao u neaktivnost. Također, pronalazimo statistički značajan negativan učinak na plaće — posebno na plaće žena i visokoobrazovanih — kako u prosjeku tako i na višim percentilima distribucije plaća, stoji u zaključku njihova rada.

Znanstveni dvojac dalje navodi kako je zapravo bilo moguće očekivati da će mjera imati negativan utjecaj na visinu plaća, jer je plaća SOR-ovaca bila administrativno određena. No, porast neaktivnosti mladih u traženju radnog mjesta i neutralni efekti na zapošljavanje i nezaposlenost, zaključuju znanstvenici, ‘bacaju ozbiljnu sjenu na efikasnost ove mjere na tržištu rada na način kako je provedena.’

– SOR je 2012. godine redizajniran kako bi olakšao prvi ulazak na tržište rada i promovirao osposobljavanje na radnom mjestu, omogućujući mladoj osobi bez relevantnog radnog iskustva jednogodišnji ugovor i mjesečnu naknadu od 210 eura. Mjera je ubrzo postala popularna, osobito medu visokoobrazovanima, čineći oko trećinu njihovih izlazaka iz nezaposlenosti i apsorbirajući oko dvije trećine sredstava utrošenih na aktivne mjere zapošljavanja. Koristeći Anketu o radnoj snazi za razdoblje 2007.–2016. i identifikacijsku strategiju razlike u razlikama procjenjujemo uzročni učinak reforme na ishode tržišta rada potencijalno obuhvaćene skupine, ističu autori, prenosi Novac.jutarnji.hr.

Odgovori