Loše ocjene iz matematike mogu biti rezultat ozbiljnog psihološkog problema

Je li vam ikada za vrijeme ispita iz matematike srce počelo lupati kao ludo, a dlanovi vam se znoje? U želucu ste osjećali leptiriće i ne možete se skoncentrirati? Taj je fenomen poznat pod nazivom matematička anksioznost, a od nje pati čak 20 posto svjetske populacije. Neki psiholozi matematičku anksioznost smatraju ozbiljnim psihološkom stanjem koje je moguće dijagnosticirati. O ovom problemu Ted-Ed je izradio vrlo zanimljiv video u kojem razjašnjava zbog čega nastaje i kako se riješiti matematičke anksioznosti.

Foto: pixabay; Wokandapix

Iako biste pomislili da je matematička anksioznost problem osoba koje su loše u matematici, to baš i nije tako. Laurent Schwartz, francuski matematičar svojedobno je osvojio Fieldsovu medalju, jedno od najvećih priznanja u matematičkom svijetu, a patio je od ovog stanja.

Profesor odgovorio na vječno učeničko pitanje: što će mi matematika u životu?

Briga obuzima radnu memoriju potrebnu za rješavanje zadataka

Zapravo, loš rezultat na testu iz matematike mogao bi biti uzrokovan upravo anksioznošću, a ne obrnuto.

– Dio psihologa smatra da je to zato što matematička anksioznost uzrokuje smanjenje radne memorije. Radi se o sustavu kratkotrajnog pamćenja koji pomaže u organizaciji informacija potrebnih za završavanje zadatka. Briga o tome hoćete li znati riješiti zadatak, ili da ćete loše riješiti test, ‘izjeda’ radnu memoriju, a manje te memorije ostaje za rješavanje samih zadatka. Osobe koje pate od matematičke anksioznosti odjednom mogu imati problema s najosnovnijim matematičkim vještinama, objašnjeno je u videu.

No, akademska anksioznost ne veže se samo uz matematiku, ali na tom području je najčešća. Zašto? Znanstvenici nisu sigurni, ali neka istraživanja sugeriraju da je to zbog načina na koji su djeca o matematici slušaju od roditelja i učitelja.

– Ako roditelji o matematici govore kao o nečemu zahtjevnom i nepoznatom, djeca to mogu internalizirati. Nastavnici koji pate od matematičke anksioznosti, vrlo će vjerojatno to stanje prenijeti i na svoje učenike. Pritisak za rješavanje problema u kratkom roku stvara još više stresa, a u nekim kulturama biti dobar u matematici znači i da ste pametni općenito. Uz tako visoke uloge, ne čudi da učenici postaju anksiozni, pojašnjeno je.

Zabavna strana matematike: Plesnim pokretima objašnjene funkcije

Pomažu vježbe disanja i šetnje

Ukoliko se prepoznajete u svoj ovoj priči, što možete učiniti da si matematičku anksioznost barem malo olakšate? Tehnike opuštanja poput vježbi kratkih udaha pokazale su se učinkovitima među učenicima s matematičkom anksioznosti.

Pomoći bi vam moglo i zapisivanje problematike na papir, kako biste mogli reevaluirati stresno iskustvo i osloboditi radnu memoriju. Od koristi su i opuštajuće šetnje, pa umjesto javnim prijevozom taj dan do škole prošećite. Pozitivan stav o tome da možete rasti i posti bolji također vam može biti od koristi. Ako ste roditelj ili nastavnik, o matematici djeci možete govoriti kroz igru.

– Upamtite da anksioznost nije ogledalo vaše sposobnosti, ali je nešto što kroz vrijeme možete poraziti sviješću da problem postoji, zaključak je Ted-Ed videa.

Odgovori