Povijest obrazovanja medicinskih sestara u Hrvatskoj spominje se od 15. stoljeća

U Hrvatskoj se prve stručne naobrazbe primalja spominju još sredinom 15. stoljeća, ali je prvo primaljsko učilište otvoreno krajem 19. stoljeća. Tek 1921. otvorena je prva škola za medicinske sestre pomoćnice u Zagrebu. Od tada je izobrazba medicinskih sestara u Hrvatskoj na visokoj razini. 12. svibnja obilježava se Svjetski dan medicinskih sestara, ali brojnim medicinskim sestrama i braći u Hrvatskoj taj dan baš i nije sretan, kako zbog nedostatka posla, tako i zbog loših radnih uvjeta.

Sestre pomoćnice 1930-ih, iz knjige: S. Lalić, Spomen knjiga Škole za medicinske sestre Zagreb

Prva europska medicinska škola djelovala je u Salernu kraj Napulja, a spominje se još od 9. stoljeća iako je procvat doživjela u 12. Preteča je medicinskog fakulteta, a zanimljivo je, s obzirom na vremensko razdoblje, da su ju osnovali svjetovni liječnici te je bila neovisna o utjecaju Crkve. U njoj su se njegovale anatomija, kirurgija i ginekologija, čemu se u to doba Crkva protivila, a predavanja su držale i žene.

Prvu školu za izobrazbu medicinskih sestara osnovala je Florence Nightingale 1869., a nakon toga ovakve su se škole počele otvarati u Beču, Pragu i ostalim razvijenijim gradovima. Bitno je spomenuti i kako se je malen broj medicinskih sestara iz Hrvatske obrazovao u medicinskoj školi koja je 1882. bila otvorena u Rudolfinerhausu, u Beču.

Iako se sa sigurnošću ne može ustvrditi kada su se službeno medicinske sestre počele obrazovati u Hrvatskoj, pretpostavlja se da se to događalo u tzv. ženskim školama. Tako se u nekim povijesnim knjigama prve polustručne naobrazbe primalja u Hrvatskoj spominju još 1454. i to u sjevernim krajevima Hrvatske. U Rijeci se spominju primalje koje su oko 1715. godine morale nakon 14-dnevnog tečaja morale polagati ispit, piše internist i docent Medicinskog fakulteta u Rijeci Milan Zgrablić u svom znanstvenom članku Začeci i razvoj medicinskih škola u Rijeci.

[INTERVJU] Učenica medicinske škole o promjenama dvije godine nakon štrajka

Prva škola za medicinske sestre pomoćnice u Hrvatskoj otvorena tek 1921.

Poznato je i da je 19. srpnja 1786. osnovana prva primaljska škola u kojoj se nakon završetka i položene zakletve dobivala čak i svjedodžba. To je bila prva primaljska škola u Hrvatskoj, ali na žalost, nije dugo bila otvorena.

Godine 1820. osnovana je i Primaljska škola u Zadru, a 1877. otvoreno je Kraljevsko primaljsko učilište u sklopu Opće i javne bolnice Sestara Milosrdnica. Prvi profesor primaljstva bio je dr. Antun Lobmayer, a prva učilišna primalja Milka Pichler Krkač.

Iste 1877. upisan je prvi tečaj primaljstva te je izdana ‘Učevna knjiga za učenice primaljstva’. Učenice primaljstva boravile su u učilištu, dakle, radilo se o internatskom tipu školovanja, a tamo su obavljale poslove podvornog osoblja, piše dr. Dubravko Habek u članku Kraljevsko zemaljsko primaljsko učilište i zemaljsko rodilište u Zagrebu 1894.-1895. godine.

Iako je još 1917. osnovan Medicinski fakultet, prva škola za medicinske sestre pomoćnice u Zagrebu otvorena je 1. siječnja 1921. godine. Od 1924 godine u školi su postojala dva usmjerenja – sestrinsko i bolničko. 1927. osnovana je Škola narodnog zdravlja, a dvije godine poslije ovoj je školi pripojena i Škola za sestre pomoćnice. Znanje u školama provjeravano je po fakultetskom sustavu, a prve diplomiranje sestre počele su raditi kao sestre nastavnice. Državna škola za sestre pomoćnice osnovana je 1930., školovanje je trajalo tri godine te je bilo u rangu srednjih škola.

Njemački liječnici školovat će se na Medicinskom fakultetu u Splitu

Sve veći broj hrvatskih medicinskih sestara posao traži u inozemstvu

Danas, možemo slobodno tvrditi, Hrvatska ima velik broj kvalitetnih škola za naobrazbu medicinskih sestara. Čak je i Zdravstveno veleučilište prošlog mjeseca proslavilo 50. godišnjicu svoga postojanja. Radi se o najvećoj, najstarijoj i stožernoj visokoškolskoj ustanovi na području preddiplomskog stručnog i specijalističkog diplomskog stručnog obrazovanja zdravstvenih radnika. Ondje se školuje oko tri tisuće studenata, a diplome je dosad steklo preko dvadeset tisuća zdravstvenih radnika.

Međutim, bez dijela tih radnika, Hrvatska bi na žalost mogla ostati. Unatoč kvalitetnoj naobrazbi uz puno stečenog iskustva kroz praksu, čime se mali broj europskih škola može pohvaliti, za hrvatske medicinske sestre u njihovoj domovini nema posla. Na Zavod za zapošljavanje prijavljeno ih je oko dvije tisuće, iako posljednjih godinu dana zdravstvenim ustanovama nedostaje između osam i dvanaest tisuća medicinski sestara. Slobodno možemo strahovati da će taj broj, zbog njihova sve većeg iseljavanja u potrazi za boljim poslom, i porasti. To će, na žalost, brojni oboljeli osjetiti i na svojoj koži.

Odgovori