Samo 64 posto osmaša 6 mjeseci prije upisa znalo je u koju srednju želi

Na Sveučilištu u Splitu ove je godine, šest mjeseci prije upisa u srednje škole na osmašima pet škola provedeno istraživanje. Istraživanjem se nastojalo doći do postotka osmaša koji su u tom trenutku znali koju školu žele upisati, te koji je njihov glavni motiv odabira škole. Tako je šest mjeseci prije upisa, samo 60 posto njih znalo koju školu želi upisati, većinom su odabirali programe koji nude opće obrazovanje, a motivirao ih je sadržaj koji se u tim školama uči.

Foto: Srednja.hr

Istraživanje su provele Andreja Bubić i Karmen Ivanišević sa Sveučilišta u Splitu, a u njemu su sudjelovala 303 učenika osmih razreda iz pet škola sa splitskog područja. Od toga, 163 ih je muškog spola, 140 ženskog , a prosječan uspjeh bio im je 4,0.

Preostalo 6.826 slobodnih mjesta za jesenski rok upisa u srednje škole

Učenici koji su znali što žele u najvećem broju odabiru gimnazije 

Samo 64 posto osmaša znalo je šest mjeseci unaprijed koju srednju školu želi upisati, a ostalih 36 posto nije donijelo nikakvu odluku. 

Učenici koji su znali što žele u najvećem broju biraju gimnazije (21,1 posto) i tehničke škole (14,2 posto). Uz ove škole uglavnom odabiru turističko-ugostiteljsku školu (7,9 posto), zdravstvenu školu ( 5,6 posto) te ekonomsku i komercijalnu školu (5,3 posto). Dakle, radi se uglavnom o srednjim školama koje nude opće obrazovanje i imaju najmanju razinu specijalizacije. 

Gotovo trećina učenika kao glavnu motivaciju svog odabira navela su interes za sadržaje koje očekuju u željenim školama. Znatno manji broj učenika kao glavni motiv naveo je interes za buduće poslove (5,9 posto) ili fakultete ( 5,6 posto) za koje ih škola treba kvalificirati te svoju procjenu da je određena škola primjerena njihovim sposobnostima i ostalim osobinama (5,3 posto). 

Istraživanjem je utvrđeno kako učenici koji znaju koju školu žele upisati imaju višu razinu samoučinkovitosti u odlučivanju o karijeri, više znanja o svijetu rada te pozitivnije očekivanja od srednje škole. Isto tako, ti su učenici bili upoznatiji s mogućnostima koje im se nude po završetku osnovne škole.

Učenicima potrebna pomoć u usklađivanju želja sa situacijom na tržištu rada 

Puno je manji broj onih koji se odlučuju na upis srednjih škola koje nude programe za kojima postoje nezadovoljene potrebe na tržištu rada, kao što su konobar, kuhar ili zidar. Unatoč težnjama da se obrazovni sustavi prilagode potrebama tržišta rada, učenici prema najzapošljivijim zanimanjima ipak ne pokazuju prevelik interes. 

Na temelju toga, znanstvenici preporučuju školama da učinkovitije nude relevantne informacije učenicima te da bi im trebala biti pružena pomoć u usklađivanju želja sa situacijom na tržištu rada. 

Kako je velik broj onih koji su samo par mjeseci prije upisa još uvijek neodlučni, preporučuje se da učenici iskoriste usluge HZZ-a i sudjeluju u profesionalnim usmjeravanjima. Osim toga, stoji u istraživanju, usluge profesionalnog usmjeravanja učenicima bi trebalo ponuditi i u samim školama, jer zbog nedostatka informacija često imaju nerealnu sliku o dostupnim profesionalnim mogućnostima.

Odgovori