Konačno, 15 godina od početka projekta Kampusa Borongaj, predstavljen plan: Otkriveni i neki datumi
Nakon što je projekt Kampusa Borongaja kao ‘hrvatskog Harvarda’ pokrenut 2008. godine, 15 godina kasnije predstavljena je njegova Strategija u sklopu Tjedna zagrebačkog Sveučilišta. Ponovno se aktivno radi na tome da taj projekt zaživi, tvrdi zagrebački rektor Lakušić, a prvi korak je prometno povezivanje Borongaja s ostatkom grada. Rektor je otkrio i neke datume, primjerice da bi izgradnja nathodnika mogla biti realizirana u prosincu 2024. kroz projekt HŽ Infrastrukture.
Predstavljanje ZUK Borongaj 2023. | foto: Sveučilište u Zagrebu
Iako je projekt Kampusa Borongaj pokrenut još 2008. godine kada se promovirao kao ‘hrvatski Harvard’, 15 godina kasnije Sveučilište u Zagrebu predstavilo je Strategiju Znanstveno-učilišnog kampusa Borongaj u sklopu Tjedna Sveučilišta. Rektor Stjepan Lakušić je tako kazao da je u provedbi ovog projekta izostao sustavni pristup i kontinuitet.
‘Njihova bi izgradnja, kao i prometnica zapadno od kampusa, mogla biti završena kroz dvije do tri godine’
– Razvoj i izgradnja Znanstveno-učilišnoga kampusa Borongaj jedan je od strateških ciljeva Uprave Sveučilišta. Kako bi se pokrenula njegova provedba, tijekom proteklih godinu dana stoga je realiziran cijeli niz aktivnosti i inicijativa. One su se u prvom redu odnosile na realizaciju takozvane nulte faze projekta ZUK-a Borongaj koja obuhvaća rad na uspostavljanju prometne i komunalne infrastrukture, kao preduvjeta za provedbu projekta. U tim su procesima dogovorene koordinirane aktivnosti s Gradom Zagrebom, Ministarstvom znanosti i obrazovanja te Ministarstvom mora, prometa i infrastrukture, rekao je Lakušić.
Prvi korak u realizaciji, objasnio je rektor, jest prometno povezivanje Borongaja s ostatkom grada. Otkrio je da trenutno postoje tri projekta koji imaju građevinske odluke i oni bi mogli odmah krenuti u realizaciju i investiciju.
– Kada govorimo o prometnoj infrastrukturi, studentskim domovima i sportskoj dvorani za studente, kao i o centrima, za njih je potrebno izraditi projektno-tehničku dokumentaciju. Iako je njihovo idejno rješenje gotovo, za završetak izrade dokumentacije sigurno će biti potrebno između godinu i pol i dvije godine. Pojedini su fakulteti već započeli graditi partnerstva s gospodarstvom i stvarati preduvjete za financiranje svoje projektno-tehničke dokumentacije, a sve kako bi bili spremni za sljedeće faze projekta, istaknuo je Lakušić.
Nastavio je da bi izgradnja nathodnika mogla biti realizirana u prosincu 2024. kroz projekt HŽ infrastrukture, dok bi se izrada projektno-tehničke dokumentacije za cestovne prometnice s tramvajskom prugom i komunalnom infrastrukturom, što se ostvaruje s Gradom Zagrebom, mogla biti završena tijekom 2025. godine.
– Njihova bi izgradnja, kao i prometnica zapadno od kampusa, mogla biti završena kroz dvije do tri godine. Inače, dokument Strategije temelji na 12 strateških područja na kojima će se koncepcijski razvijati aktivnosti i programi na kampusu, kazao je Lakušić.
‘Nužno je da Vlada shvati kako je kampus Borongaj neophodan za ostvarenje njezinih ciljeva’
Graditeljstvo i prostorno uređenje, stoji u priopćenju Sveučilišta, predstavlja prvu cjelinu koja će se fokusirati na niz tema u području potresnoga inženjerstva, BIM modeliranja, umjetne (VR) i proširene (AR) stvarnosti u građevinarstvu, pasivnih kuća i zgrada gotovo nulte energije, suvremenih građevnih materijala, suvremene prometne infrastrukture te otpornosti građevina na
klimatske promjene. Druga je cjelina usmjerena na promet i mobilnost, a osim tema vezanih uz promet obuhvatit će ITS, logistiku i aeronautiku.
– Treća će cjelina biti usmjerena na industriju i energetiku te teme kao što su na primjer obnovljiva energija, zdravlje, digitalizacija, poljoprivreda i hrana te energijski intenzivna industrija. Robotika i umjetna inteligencija predstavljaju četvrtu cjelinu koja će, između ostaloga, biti usmjerena na robotsko učenje, humanoidnu, mobilnu i medicinsku robotiku, autonomne i kolaborativne sustave, umjetnu inteligenciju, i drugo, piše u priopćenju.
Prorektor Tomislav Josip Mlinarić istaknuo je da su tijekom godina postojali neki drugi prioriteti na nacionalnoj razini te da je za razvoj kampusa u drugim gradovima postojala politička volja. Smatra da je sada nužno okupiti sve partnere.
– Sveučilište mora biti lider i menadžer projekta, Grad je bitan partner vezan uz infrastrukturu, no uključivanje Vlade je neophodno. Nužno je da Vlada shvati kako je kampus Borongaj neophodan za ostvarenje njezinih ciljeva, a to su viša dodana vrijednost, rast BDP-a i zapošljavanje. Sveučilište i Grad u okviru projekta kampusa rade za nju i za ostvarenje tih ciljeva, rekao je Vedriš.
Na željezničkom kolosijeku nedaleko borongajskog kampusa tragično su stradala dvojica studenata
Član Uprave Hrvatske banke za obnovu i razvitak Alan Herjavec najavio je uspostavljanje fonda rizičnoga kapitala koji će biti namijenjen transferu tehnologije, a koji zajednički pokreću HBOR i slovenska razvojna banka s Europskim investicijskim fondom. U okviru fonda bit će osigurano oko 50 milijuna eura za istraživačke i razvojne projekte, prvenstveno za one koje dolaze s hrvatskih i slovenskih sveučilišta. Konkurenti za financiranje, otkrio je Herjavec, moći će biti i projekti vezani uz Kampus Borongaj.
Podsjetimo, Kampus Borongaj koji je 2008. bio najavljen kao ‘hrvatski Harvard’ i dalje je dijelom zapuštena i obrasla jugoslavenska vojarna. Na željezničkom kolosijeku nedaleko borongajskog kampusa u 2022. godini tragično su stradala dvojica studenata Fakulteta hrvatskih studija. Vagoni se nalaze na jednom od divljih prijelaza pruge kojim svakodnevno, posljednjih petnaest godina, prolaze stotine studenata fakulteta koji se nalaze na sveučilišnom kampusu.
Pothodnik bi, prema sadašnjim riječima Lakušića, trebao biti napravljen u prosincu 2024., a gradnja studentskog doma na Kampusu Borongaj mogla bi ublažiti trenutnu situaciju sa zagrebačkim studentskim domovima. Ove godine, primjerice, studentski dom u Zagrebu nije dobilo više od 3.000 studenata.
