Pretraga

Postdiplomska depresija nije rijetkost: ‘Nakon faksa samo sam plakala i razmišljala što će biti sa mnom’

Nakon nekoliko godina studiranja, kada dobijete svoju diplomu na ruke, od tog trenutka više niste student. Sada ste već odrasla i radno sposobna osoba koja bi nakon faksa trebala krenuti na tržište rada. No, sve se češće događa da tek ‘friško’ diplomirani ljudi padnu u ‘krizu mladih godina’, odnosno može se pojaviti postdiplomska depresija ili postdiplomska anksioznost, a bilo koji oblik može dovesti do toga da osoba ne može normalno funkcionirati u svakodnevnom životu. O čemu se točno radi, kako prepoznati simptome i kako si osoba može olakšati to postdiplomsko stanje, otkrila nam je psihologinja Eva Jurković.

Foto: Pexels

Već pred kraj faksa našu sugovornicu, bivšu studenticu koju ćemo za potrebe ovog članka zvati Ivana, počela je hvatati egzistencijalna kriza. Velik broj njenih kolega već je pronašao posao, a razgovori na kavama su se svodili na njihove plaće i kada će dobiti ugovor na neodređeno. Ivana je, s druge strane, znala kako će ju nakon diplome čekati burza, ali i gubitak studentskih prava poput rada preko studentskog ugovora.

– Iako sam radila u struci za vrijeme studija, poslodavac nije pokazao nikakvu namjeru da me zadrži kad diplomiram jer im se više isplatilo da uzmu drugog studenta. Zadnjih par mjeseci studija sam paralelno s pisanjem diplomskog rada pokušavala pronaći posao za stalno, ali sam u svojim nastojanjima bila prilično neuspješna. Činilo se kao da svatko očekuje da nakon pet godina fakulteta imam barem šest godina iskustva, rekla je Ivana.

‘Nekoliko dana nisam izašla iz kuće, samo sam plakala i razmišljala što će biti sa mnom’

Ubrzo je postala preopterećena obavezama pisanja diplomskog i paralelnog traženja posla te joj se u jednom trenutku dogodila blokada.

– Nekoliko dana nisam izašla iz kuće i samo sam plakala i razmišljala što će biti sa mnom. Osjećala sam se u potpunosti izgubljeno i beskorisno, kao da su se svi uspjeli snaći osim mene. Kada sam obranila diplomski rad nisam se uopće tome veselila, jer je to značilo da je moje školovanje gotovo. S obzirom na to da nisam pronašla posao, kao logičan nastavak priče činio mi se – nastavak školovanja, ispričala nam je Ivana.

Izdvojeni članak

Gorući problem mladih u Hrvatskoj: Traže pomoć zbog suicidalnih misli, anksioznosti i depresije

Zbog egzistencijalne krize nakon diplome upisala je još jedan faks

Tako je odlučila upisati još jedan diplomski studij u srodnom području što je ponovno iziskivalo novac za školarinu koji je uspjela sakupiti jer je i dalje imala studentska prava pa je tako mogla nastaviti raditi.

– Kad sam ponovno sjela u klupe na drugom fakultetu shvatila sam da me je, osim egzistencijalnog pitanja, mučilo i pitanje identiteta. Tek kad sam prvi put postala student počela sam se osjećati kao prava ‘ja’. Uživala sam u studentskom životu, svim pogodnostima koje mi je pružao, u društvu koje sam imala i strukturi života koju sam imala kao student. Bio je to savršen balans između neozbiljnosti i odgovornog života odrasle osobe koja ima stalan posao. S krajem studija, imala sam osjećaj kao da gubim važan dio svog identiteta, objašnjava Ivana.

Postdiplomska anksioznost – a što sad?

Ovo što je Ivana doživjela i osjećala nakon što je diplomirala zove se – postdiplomska anksioznost koja u puno gorem slučaju može prijeći u postdiplomsku depresiju. I dok je naša sugovornica krenula rješavati svoj problem upisom drugog faksa, ubrzo je shvatila kako joj to u tom trenutku neće pomoći da se osjeća bolje.

– Shvatila sam da ću se za dvije godine opet naći pred istim problemom. Možda i težim jer ću znatno ‘zaostajati’ za svojim vršnjacima.
Od drugog fakulteta sam naposljetku odustala, iako bih se voljela jednog dana opet vratiti i završiti ga. Mislim da upis drugog fakulteta nije bio pogrešna odluka, ali sam ga upisala prebrzo nakon prvog da bih u njemu mogla stvarno uživati, istaknula je Ivana.

Valja napomenuti kako Ivana nije jedina koja se susrela s ovim problemom, već se mnogi studenti – uključujući i autoricu ovog teksta, nakon diplome susretnu s onim pitanjem – a što sad? Što ako ne nađem posao? Što ako se sav moj trud na faksu na kraju ne isplati? Želim li uopće raditi u struci za koju sam se školovao/la?

Izdvojeni članak

Depresija među mladima u zamahu, jer odrastaju na nerealnim očekivanjima

Psihologinja nam otkrila kako je ona isto doživjela krizu na završetku svog studija

O tome kako prepoznati simptome postdiplomske depresije ili anksioznosti i kako se s time nositi smo razgovarali sa psihologinjom Evom Jurković koja je diplomirala na Filozofskom fakultetu u Zagrebu i koja je i sama iskusila jednu ‘krizu’ na završetku svog studija.

– Meni se na zadnjoj godini studija javila ‘kriza mladih godina’ jer nisam bila sigurna u kojem smjeru želim dalje razvijati svoju karijeru. Puno toga u okviru psihologije me zanima i bila sam svjesna da se neću moći baviti svime što me zanima, što mi je stvorilo anksioznost da ću ‘krivo odabrati. To je trajalo neko vrijeme tijekom završne godine studija, osvijestila sam to u sebi i razgovarala sa svojim psihologom kako bih otkrila što je zaista u skladu s mojim vrijednostima, i tako sam se u konačnici odlučila baviti kliničkom psihologijom kako bih svojim radom mogla pomagati drugima, ispričala nam je psihologinja Jurković.

Često se kod diplomaca javlja tzv. ‘kriza mladih godina’

Objasnila je kako su postdiplomska depresija i postdiplomska anksioznost stanja su koja mogu javiti na prijelazu između studentskog života i ‘odraslog’ života, ali se slična stanja mogu pojaviti i u manje intezivnom obliku.

– Blaži oblik – ‘kriza mladih godina’ – najčešće počinje u obliku pojačane anksioznosti i prije samog završetka studija, tj. na završnoj godini studiranja. Neizvjesnost oko toga što nas čeka nakon završetka faksa i ideja da se trebamo odlučiti u što ćemo se usmjeriti stvaraju unutarnji nemir i osjećaj pritiska, navodi Jurković.

Izdvojeni članak
mentalno zdravlje

Stigli su rezultati velike ankete o mentalnom zdravlju studenata: Više od 70 posto imalo problema

Neizvjesnost oko budućnosti, strah od neuspjeha, gubitak identiteta sebe kao studenta

Dodaje i kako se kriza mladih godina u nekom slabijem intenzitetu javlja kod većine studenata i da to ne znači da ‘nisu normalni’.

– Tijekom studija više-manje znamo što se od nas očekuje, obavljamo svoje dužnosti i imamo relativno ‘utaban’ put, znamo što trebamo raditi. Na zadnjoj godini javlja se pitanje – A što sad? U što se točno usmjeriti? Hoću li se snaći u svijetu rada? Hoću li uopće moći naći posao? Na faksu nisam ništa naučio/la, neću imati pojma što trebam raditi – i slične misli. Ovakve misli mogu nas doslovno paralizirati, pa odgađamo napraviti potrebne korake, prijaviti se na burzu, napisati životopis, tražiti poslove… Neizvjesnost oko budućnosti, strah od neuspjeha, gubitak identiteta sebe kao studenta, pozdravljanje ‘mladosti’ i postajanje ‘odraslim’ – sve to u nama prirodno izaziva osjećaj tuge, nostalgije, nemira i težine, objašnjava psihologinja.

Razlika je kod studenata ‘lakših’ i ‘težih’ studija

Nekim studentima ovo pada teže nego drugima i može znatno dulje trajati i biti puno intenzivniji osjećaj što u konačnici možemo nazvati postdiplomskom depresijom ili postdiplomskom anksioznošću.

– Ne javlja se jednako kod svih studenata – kao što je i sam doživljaj studiranja različit različitim studentima, tako je i osjećaj nakon što studij završi. Naime, neki studenti tijekom fakulteta provodili su se odlično, puno izlazili i zabavljali se, a studenti na težim fakultetima poput prava i medicine dane su provodili učeći. Završetkom težih studija može doći do određenog rasterećenja nakon diplome, no ni to nije pravilo – i ovi studenti mogu se osjećati izgubljeno bez utabanog puta, a karijere u koje ulaze najčešće donose jednu novu razinu stresa koji može izazivati strah i osjećaj nespremnosti na izazove koji ih čekaju, ističe Jurković.

Izdvojeni članak
mladić na psihoterapiji

Mentalno zdravlje mladih u Hrvatskoj: ‘Roditelji ne žele priznati da im dijete ima problem’

Teži i snažniji simptomi zahvaćaju manji broj studenata

Krizu mladih godina u principu najmanje doživljavaju i najlakše prebrode studenti koji su se već za studentskih dana uključili u neku vrstu rada u struci – primjerice, u volontiranje, tvrdi psihologinja. Isto tako, dodaje, studenti koji imaju iskustvo rada u području za koje su se obrazovali imat će puno više samopouzdanja i bolje reference u životopisu, a navedeni faktori olakšat će im traženje posla i otkrivanje svog mjesta u društvu.

– Većini studenata javlja se neki oblik ‘krize mladih godina’, određeni osjećaj nemira, straha od budućnosti i tuge zbog pozdravljanja sa studentskim danima, dok teži i snažniji simptomi zahvaćaju manji broj studenata. Teško je govoriti o točnim postocima jer u Hrvatskoj nisu nedavno rađena istraživanja o ovoj temi, a puno je faktora koji mogu utjecati na pojavnost ovih problema. Primjerice, nedavna COVID kriza dovela je do znatnog povećanja depresivnih i anksioznih simptoma u cjelokupnoj populaciji studenata, govori nam psihologinja Jurković.

Koji su simptomi postdiplomske depresije i anksioznosti?

Pod neke od najčešćih simptoma postdiplomske depresije navodi: gubitak interesa za stvari koje su nas prije zanimale, manjak energije, brzo umaranje, nedostatak osjećaja smisla i svrhe, osjećaj žalosti, razdražljivosti, plakanje i nemogućnost da se smirimo, problemi sa spavanjem (premalo ili previše sna) te problemi s prehrambenim navikama (prejedanje ili odbijanje hrane).

– Umjereno javljanje ovih simptoma javlja se svima ponekad i dio je normalnog raspona ljudskih emocija – problem nastaje kad ovi simptomi traju duže vrijeme (medicinski kriterij za dijagnostiku depresije je da traju duže od dva tjedna) te su jačeg intenziteta i onemogućuju nas da se bavimo aktivnostima kojima se želimo baviti, kaže Jurković.

Kao najčešće simptomi anksioznosti psihologinja na istaknula: tjelesnu napetost, teškoće s koncentracijom, strah od loših situacija, ruminiranje o najgorim mogućim ishodima situacije, nesigurnost, lupanje srca, vrtoglavica, glavobolje, pritisak u prsima ili u leđima i slično.

Izdvojeni članak

S radom počeo Odbor za mentalno zdravlje studenata: ‘Mi smo tu da vam pružimo ruku’

Kako si najlakše pomoći u tim situacijama?

– Najbrži i najlakši način da si pomognemo kod psiholoških tegoba je razgovor sa stručnjakom – već nakon nekoliko susreta najčešće počinjemo bolje razumijevati sebe i vidjeti situaciju iz više različitih perspektiva, što dovodi do olakšanja simptoma. Svim studentima i općenito mladim ljudima, pa i onima koji nemaju simptomatiku postdiplomske depresije ili anksioznosti, razgovor sa psihologom dobro dođe jer kroz to mogu naučiti nove i zdravije načine nošenja sa životnim problemima, vlastitim mislima i emocijama. Stoga se ne treba puno dvoumiti kad osjećamo težinu u psihološkom smislu i valja potražiti pomoć, jer će nam to uštedjeti značajno puno vremena, energije i truda, a osobito s obzirom na to da studenti imaju mogućnost besplatnog savjetovanja, poručila je psihologinja Jurković.

I dok većina ljudi čeka da se stanje popravi samo od sebe, Jurković naglašava kako si tim čekanjem mogu znatno produljiti probleme koje imaju i da za time nema potrebe jer je podrška svima dostupna i vrijedna.

Share via
Copy link
Powered by Social Snap