Pretraga

Student biologije na zagrebačkom PMF-u otkrio novu vrstu skakavca na Facebooku

Zaljubljenik u životinje od ranog djetinjstva, Josip Skejo, svoju je ljubav prema živom svijetu nastavio kao student biologije na zagrebačkom Prirodoslovno-matematičkom fakultetu. Proučavanje skakavaca naziva usputnom i nenadanom strašću, a ovime se u svijetu bavi s još tridesetak ljudi. Za pomalo neobičan način otkrivanja nove vrste skakavca, u Josipovom je slučaju zaslužan Facebook.

Facebook

Student zagrebačkog Prirodoslovno-matematičkog fakulteta, Josip Skejo, svoju je ljubav prema živom svijetu, koju osjeća od malih nogu, nastavio na Studiju biologije. Posebno se zanima za skakavce, a proučavanje skakavaca i zrikavaca za njega je nenadana ljubav, koja ga je dovela do otkrića nove vrste, i to putem Facebooka.

Za sve je kriva fotografija na Facebooku 

Već se četiri godine s kolegom i prijateljem Franom Rebrinom, sadašnjim predsjednikom Udruge studenata biologije BIUS, Josip bavi proučavanjem skakavaca kao skupine u koju se usputno i slučajno zaljubio. Proučavanje su započeli sa skakavcima i zrikavcima u Hrvatskoj, pa su nastavili istraživati Italiju, Sloveniju, Srbiju, Bosnu i Hercegovinu. Zatim su se uključili i u rad IUCN-a, Međunarodnog udruženja za zaštitu prirode, kao predstavnici Hrvatske. 

– Za naš rad najviše je sluha imao bivši direktor Hrvatskog prirodoslovnog muzeja, koji je kao naš mecena, mentor i prijatelj, usmjeravao naš način rada, organizirao i financirao naše terene, pomagao nam u kontaktiranju znanstvenika van Hrvatske i u specijalizaciji u istraživanju skupine za koju u Hrvatskoj nije bilo stručnjaka od 1900., kaže Josip. 

Kasnije se Josip specijalizirao za trnovratke, jednu od najstarijih skupina skakavaca koja potječe iz razdoblja prije 215 milijuna godina, iz vremena kada su Zemljom dominirale mahovine, paprati i rane golosjemenjače. Skupina je danas vezana za vodena staništa, vlažne prostore kakvi su postojali još u vrijeme njihovog nastanka u Trijasu. Postoji oko 1900 vrsta i svakodnevno se otkrivaju nove vrste. Osim Josipa, sistematikom ove skupine se bavi desetak ljudi, a ekologijom i staništima, kao i faunistikom, oko 25 ljudi iz čitavog svijeta. 

– Vrsta je slučajno pronađena na slici na Facebooku dok sam uz popodnevnu kavicu pušio cigaru i pregledavajući neke grupe kojih sam član naletio na sliku stvorenja nalik na malog vraga, žutih očiju, crnoga tijela, s rogovima na leđima. Odlučio sam provjeriti svu literaturu, budući da se trnovratkama bavim na razini cijelog svijeta. Nakon rasprave s nekoliko kolega, bio sam u stanju sa sigurnošću zaključiti da je životinja uslikana na Filipinima od fotografa neznanstvenika, potpuno slučajno, nova vrsta za znanost koja pripada skupini trnovratki sa zadebljanjima na ticalima, rodu Arulenus, koji je poznat prije ove nove vrste, iz jednog jedinog primjerka druge vrste roda Arulenus validispinus, prisjeća se Josip.

Novu vrstu nazvao po prijateljici 

Novootkrivena vrsta značajna je po tome što služi kao primjer kako opisati novu vrstu ako je vrsta otkrivena na Facebooku ili nekoj drugoj društvenoj mreži, kao i kako opisati vrstu za koju se zna da je nova, a postoji samo slika. 

– Kroz suradnju s filipinskim stručnjacima i studentima, pokazali smo kako doći do primjerka vrste, kako označiti i pravilno pohraniti jedinke po kojima se vrsta opisuje u muzej, komentira Josip. 

Slučaj i vrsta su zanimljivi jer se prije ovog otkrića nije znalo ništa. Iz roda kojem ova vrsta pripada, do sada je bila poznata samo jedna vrsta, i to samo jedna jedinka te vrste, ženka s četiri bodlje na leđima, s nepoznatog lokaliteta s Filipina, uhvaćena prije više od 150 godina. 

– Zaključak bi bio da nam je nova vrsta, Arulenus miae, nazvala po mojoj prijateljici koju sam upoznao u domu na Savi i njezina ljubav prema crnoj boji i apstrakciji me potakla na gestu da vrstu nazovem po njoj. Ljudi van struke s puno više doživljaja primaju nazivanje vrsta po njima, dok je u struci to nekako normalno da vi nazovete vrstu po nekome, netko po vama. Pa zašto kad je tako onda ne obradovati nekoga. Tako da, eto – vrsta nađena od studenta, opisana od dvoje studenata, nazvana po studentici. Prava studentska vrsta. I još vrag, kaže kroz smijeh Josip.

Osim biologije, Josipa zanimaju i ostale prirodne znanosti, a ne krije ni interes prema lingvistici. Svoju budućnost mladi znanstvenik vidi na doktorskom studiju u Teksasu, no tek u 2017. godini, a prije toga planira obilaziti europske muzeje. 

Dodatne informacije, kao i fotografije novootkrivene vrste skakavca možete pronaći ovdje.

Student biologije na zagrebačkom PMF-u otkrio novu vrstu skakavca na Facebooku
0 Shares
Share via
Copy link
Powered by Social Snap