Sudbina im visi o koncu, ali to nije spriječilo Hrvatske studije da prepišu strateški dokument (i gramatičke greške) Fakulteta političkih znanosti

Pred Hrvatskim studijima nalazi se sudbonosna odluka o daljnjem nastavku rada ili ‘stavljanju ključa u bravu’. Da bi nastavili s radom, morali su donijeti niz dokumenata, a u tom silnom pisanju, vjerojatno im se više nije dalo izmišljati ili pak misliti svojom glavom pa su jedan od ključnih dokumenata malo prepisali – od Fakulteta političkih znanosti. Prepisali su i nehotične gramatičke greške FPZG-a, što posebno zabrinjava s obzirom da je čelnik HS-a jezikoslovac osebujna stila. U krajnje ozbiljnom trenutku za budućnost institucije, povukli su krajnje neozbiljan i nečastan potez na koji resorna ministrica i Agencija za visoko obrazovanje ne bi smjeli HS-u progledati kroz prste!

Studenti Hrvatskih studija | Foto: Marko Matijević

Privremeno Znanstveno-nastavno vijeće Hrvatskih studija je na elektronskoj sjednici 4. siječnja donijelo Strateški program znanstvenih istraživanja Hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu u razdoblju od 2018. do 2022. godine. Radi se o jednom od dokumenata koje je bilo potrebno izraditi na temelju reakreditacijske preporuke iz 2014. godine te Pisma očekivanja bivšeg ministra Vedrana Mornara. Dokument je napisan, donesen i, kako smo otkrili, u dobrom dijelu – prepisan!

Naime, dio dokumenta od desetak stranica koji se odnosi na Akcijski plan samog Strateškog programa, Hrvatski su studiji prepisali iz Strategije razvoja znanstveno-istraživačke djelatnosti (2014-2020) Fakulteta političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu. Navedenu Strategiju FPZG-a možete vidjeti na OVOJ poveznici (prepisani dio nalazi se na stranicama od 10. do 23.), a Strateški program Hrvatskih studija s označenim prepisanim dijelovima u dokumentu ispod:

Jezikoslovac i pročelnik HS-a Grčević u prepisivanju dopustio i dvije gramatičke greške

Usporedbom ovih dvaju dokumenata, uvjerili smo se kako se doslovno prepisivanje na skoro 10 stranica (!) nikako nije dogodilo slučajno. Tijekom nečasnog prepisivanja iz FPZG-ova dokumenta, prepisane su i dvije gramatičke greške sadržane u izvornom FPZG dokumentu.

U prvom primjeru, FPZG je u svom dokumentu izostavio ispraviti gramatičku grešku u rečenici : ‘Ostvarenje najmanje jednog suradničkog interdisciplinarnog međunarodnog PROJEKATA tematski uklopljenog u osnovna prioritetna područja istraživanja’.

Ovu su rečenicu, uključujući i gramatičku grešku, Hrvatski studiji nonšalantno prepisali u netom usvojenoj Strategiji.

LIJEVO: izvorni dokument FPZG-a, DESNO: dokument Hrvatskih studija

Iako prepisivanje samo po sebi nije časno, ako je do njega već došlo, uvelike začuđuje da si je pročelnik HS-a Mario Grčević, inače jezikoslovac, dozvolio ovakvu gramatičku grešku. U konkretnom primjeru, riječ projekt (mn. projekti) deklinira se na način da u genitivu jednine dolazi do glasovne promjene ‘nepostojano a’ pa je ispravan oblik navedene riječi – projekta.

FPZG je greškom riječ napisao u genitivu množine, gdje također dolazi do glasovne promjene nepostojanog a (G. mn. = projekata). Stoga začuđuje da jezikoslovac Grčević na ovo nije obratio pozornost.

U drugom primjeru koji dokazuje nonšalantno prepisivanje, HS su opet u svoj tekst inkorporirali grešku koju je FPZG načinio u svom dokumentu prepisavši netočno ‘broj i profil sudionika po RADIONICE’.

Ovdje se jezikoslovac Grčević mogao odlučiti za dvije ispravn(ij)e varijante. Prvu u jednini – ‘broj i profil sudionika po radionici’ te drugu u množini – ‘broj i profil sudionika po radionicama’.

LIJEVO: izvorni dokument FPZG-a, DESNO: dokument Hrvatskih studija

Dokument koji su HS (pre)pisali i usvojili donesen je s obzirom da u samom Pismu očekivanja ministra Mornara iz 2014. (čiji je sastavni dio i akreditacijska preporuka) stoji kako je na Hrvatskim studijima oslabljena kvaliteta obavljanja znanstvene djelatnosti i to zbog neusklađenosti strateškog programa znanstvenih istraživanja s Pravilnikom o uvjetima za izdavanje dopusnice za obavljanje znanstvene djelatnosti, uvjetima za reakreditaciju znanstvenih organizacija i sadržaju dopusnice.

U izradi Strateškog programa nisu imali mogućnost sudjelovati svi dionici

Donošenjem Strateškog programa znanstvenih istraživanja HS-a namjerava se zadovoljiti dio Pisma očekivanja i akreditacijske preporuke Agencije za znanost i visoko obrazovanje. Strateški je program napisan, izglasan na spomenutoj elektronskoj sjednici te uz ostalu dokumentaciju predan AZVO-u u petak, 5. siječnja, kao dio odgovora HS-a u postupku reakreditacije.

[EKSKLUZIVNO] Ministarstvo kaže da su Hrvatski studiji ilegalno ustrojeni i da nezakonito izvode nastavu

No, kako nam kaže dio profesora HS-a, problematična je procedura u kojoj je dokument izrađen i potom usvojen. Profesor Marjan Ninčević, donedavni član uprave HS-a, potvrđuje nam da u izradi Strateškog programa nisu sudjelovali svi dionici.

– U izradi Strateškog programa ja osobno, kao član privremenog Znanstveno-nastavnog vijeća, nisam imao mogućnost sudjelovati, kao ni velik dio ostalih članova ZNV-a. Osim toga, tu mogućnost nisu imali niti studenti, kao niti velik broj ostalih zaposlenika Hrvatskih studija koji nisu članovi ZNV-a, kazao nam je Ninčević.

Naime, prema AZVO-ovim Kriterijima za ocjenu kvalitete visokih učilišta u sastavu sveučilišta, visoko učilište u izradu i provedbu svog strateškog plana mora uključiti dionike. Iako je prilikom obavijesti o donošenju Strateškog programa pročelnik Grčević zahvalio ‘zaposlenicima i vanjskim suradnicima, koji su pomogli u njegovoj izradi’, jasno je kako u njegovoj izradi nisu sudjelovali svi dionici, čak niti dio onih koji su ga naposlijetku izglasali.

Naglasimo i kako je Strateški program usvojen na izvanrednoj elektronskoj sjednici, na kojoj je bilo moguće izjasniti se ‘ZA’, ‘PROTIV’ ili ‘SUZDRŽAN/A’, i to bez diskusije.

Privremena tijela Hrvatskih studija nemaju mandat izrađivati i donositi dokumente ovakve vrste

Još jedna zanimljivost proizlazi iz činjenice da na Hrvatskim studijima trenutačno (još uvijek) djeluju privremena tijela, imenovana odlukom rektora Borasa 17. siječnja 2017. kada su Hrvatski studiji pretvoreni u sveučilišni odjel. Prema toj odluci rektora, privremena tijela – pa tako i privremeno Znanstveno-nastavno vijeće, imaju zadaću izraditi temeljni akt i opće akte HS-a te organizirati izradu studijskih programa (članak 5. i članak 6. odluke rektora).

Sukladno tome, privremena tijela nemaju mandat donositi strateške dokumente poput ovoga, koji zasigurno nije niti temeljni niti opći akt HS-a. Umjesto dokumenata koje su trebali izraditi u roku od godine dana, privremena tijela HS-a izradila su i usvojila dokument za čiju izradu i usvajanje mandat nemaju, a k tome su ga u dobrom dijelu i prepisali.

Cjelovit Strateški program znanstvenih istraživanja HS-a 2018.-2022. možete pročitati u sklopu objave inicijative Studenti govore.

Odgovori