Je li Hrvatska mogla bolje: ‘Teško je očekivati da će za 9 mjeseci sve biti spremno za reformu’

Hrvatska je u posljednjih 27 godina mogla i trebala bolje, pa tako i u obrazovanju, a svojevrsni građanski pokret koji se dogodio prošle i ove godine s velikim prosvjedima zbog kurikularne reforme napravio je važnu stvar – pozicionirao je obrazovanje kao iznimno važno društveno pitanje. ‘Struka ispred politike’ bio je jedan od zahtjeva prošlogodišnjeg velikog prosvjeda, no dogodilo se upravo suprotno – obrazovanje je postalo prvoklasno političko pitanje. O svemu ovome raspravljalo se jučer na tribini GOOD inicijative ‘Je li Hrvatska mogla bolje? Politizacija obrazovanja i/ili obrazovanje kao važna javna politika’.

Tribina ‘Je li Hrvatska mogla bolje’ | Foto: srednja.hr

Na tribini se raspravljalo o tome koja je uloga političkog odlučivanja, ali i struke u kreiranju obrazovne politike te koja su moguća i željena unapređenja procesa odlučivanja za bolje obrazovanje. Raspravljalo se i o tome što se postiglo velikim prosvjednim akcijama ove i prošle godine, koje su u fokus javnosti i politike stavile upravo obrazovanje.

GOOD inicijativa tribinu je održala u sklopu 15. Human Rights Film Festivala u Kinu Europi, a govorili su Berto Šalaj sa Sveučilišta u Zagrebu, Karin Doolan sa Sveučilišta u Zadru te Nikola Baketa s Instituta za društvena istraživanja u Zagrebu. Tribinu su moderirale Eli Pijaca Plavšić i Martina Horvat iz GOOD inicijative koja je neposredno sudjelovala u organizaciji oba prosvjeda Hrvatska može bolje.

Širok interes javnosti za obrazovnu reformu: ‘Ljudi su smatrali da ona donosi napredak’

Zagreb|Foto: srednja.hr
Good inicijativa: Zahtjevi građana napokon ispunjeni – može li Hrvatska bolje?

Na samom početku Nikola Baketa je pojasnio zašto je tema obrazovne reforme dovela do tako širokog interesa javnosti.

– Jednostavno, ljudi su smatrali da reforma donosi neki napredak, naglasio je Baketa i podsjetio na političke okolnosti 2016. godine, kada se mnogo širokog društvenog nezadovoljstva u konačnici ‘slilo’ u obrazovanje te su građani, sudjelujući u prosvjedu, zaključili da upravo na tome treba dalje inzistirati. Dodao je i kako su kritike, uz one opravdane i dobrodošle, vrlo često išle u smjeru banalizacije i simplifikacije s ciljem stvaranja moralne panike oko reforme.

Rezultat pozicioniranja obrazovanja u fokus javnosti, smatra Baketa, jest da je obrazovanje postalo vruća tema posljednjih parlamentarnih izbora. Podsjetio je i na činjenicu da, iako su zahtjevi ovogodišnjeg prosvjeda uvelike ispunjeni, nitko od onih čije su se ostavke tražile (op.a Barišić, Vican, Buljan Culej) nije snosio političku odgovornost, a uz to, preslagivanjem HNS-a i HDZ-a obrazovanje je postalo predmetom političke trgovine. Osvrnuo se i na rad ministrice Divjak.

– Nema vidljivog koraka dalje, imamo parcijalna rješenja poput informatike, što je vidljivo i iz proračuna za 2018. u kojem su sredstva za kurikularnu reformu smanjena u odnosu na 2017., a velika se sredstva izdvajaju za informatičku opremu. Još uvijek nemamo zakonodavni okvir za kurikularnu reformu, za sljedeću školsku godinu je najavljena eksperimentalna provedba reforme i do tada bismo trebali imati novi zakon, recenzije kurikuluma, provedenu edukaciju nastavnika… S obzirom na dosadašnji tempo i trenutno stanje, teško je očekivati da će se to ostvariti, kazao je Baketa.

Berto Šalaj: ‘Nedostaje političke hrabrosti za implementaciju obrazovnih politika’

Profesor Berto Šalaj sa zagrebačkog Fakulteta političkih znanosti istaknuo je da je u posljednjih 27 godina Hrvatska mogla i trebala bolje, pa tako i u obrazovanju. U građanskim prosvjedima prošle i ove godine vidi veliku važnost.

– Građanski pokret koji se dogodio 2016. i 2017. godine napravio je jednu važnu stvar u Hrvatskoj – pozicionirao je obrazovanje kao važno društveno pitanje. O njemu se političke stranke moraju očitovati, ono je postalo neizbježna tema, s njome se kao što vidimo može i trgovati, no postalo je bitno, rekao je Šalaj i naglasio da je politizacija obrazovanja važna, odnosno, da ne može postojati vrijednosno neutralno obrazovanje.

foto: Ivan Božić|srednja.hr
GOOD inicijativa: Podjela djece prema uvjerenjima roditelja šteti interesima djece

Na tragu toga, pojasnio je kako je prvi prosvjed sa zahtjevom o struci ispred politike napravio upravo suprotno, odnosno, od tada je obrazovanje postalo prvoklasno političko pitanje. Osim toga, tvrdi Šalaj, potpuno je legitimno da političke stranke politiziraju obrazovanje i rade svoje obrazovne politike, da se o njima raspravlja i na kraju, da ih stranke provode.

– No, nedostaje političke hrabrosti za implementaciju tih politika. Na primjer, 2014. godine SDP nije imao političke hrabrosti kod uvođenja zdravstvenog odgoja u vrijeme ministra Jovanovića. Politika mora odlučivati na strateškoj razini, rekao je Šalaj i dodao kako je iluzija je da ćemo postići apsolutni konsenzus oko CKR-a.

Osvrnuo se i na predložene izmjene Zakona o odgoju i obrazovanju, posebice na mogućnost utjecaja vrijednosti roditelja na školstvo. Protivi se prijedlogu iz Zakona, štoviše, smatra da on razara ideju javnog obrazovanja.

Doolan: ‘Znanstveni legitimitet koristi se za konzervativnu agendu, ona je legitimna, ali ne pod ‘kišobranom’ znanstvene izvrsnosti’

Karin Doolan sa Sveučilišta u Zadru smatra kako je kurikularna reforma bila korak dalje od fragmentiranosti i činjeničnog znanja, odnosno, od tradicionalnog prema progresivnom kurikulumu. Pričajući o važnosti reforme, smatra da se zapravo radi o razgovoru o budućem, boljem društvu. Upozorila je i kako je prilikom izrade kurikuluma bio prisutan elitizam, odnosno, kritike da su u izradi kurikuluma nedovoljno bile zastupljene elite, pritom istaknuvši kritike HAZU-a.

– Potpuno je apsurdno da su kritike dolazile od onih koji nemaju doticaj s učenicima. Ovime se otvorio i koristi se znanstveni legitimitet za konzervativnu agendu. Ona je potpuno legitimna, ali ne pod ‘kišobranom’ znanstvene izvrsnosti, rekla je Doolan.

Osvrt i na premijera Plenkovića: ‘Neće se premijera pitati hoće li biti prosvjeda ili ne’

Zagreb|Foto: srednja.hr
GOOD inicijativa: Premijer pokazuje da obrazovanje nije prioritet, nego poluga kontrole i trgovine

Sugovornici su istaknuli da su neke političke stranke iskoristile prosvjede da ostvare neke svoje ciljeve, pritom u prvom redu ukazujući na HNS koji je svoj ulazak u Vladu temeljio na obrazovanju, no to im nikako nije tema broj jedan, složili su se. Osvrnuli su se i na premijerove opaske kako ‘o obrazovanju ne može odlučivati ulica’.

– Premijer time samo pokazuje kako doživljava demokratsko društvo, a to možemo vidjeti i na primjeru njegova odnosa s novinarima, ali posredno i s građanima, rekao je Nikola Baketa, dok je Doolan dodala da je velika važnost prosvjeda u podizanju svijesti te da je prosvjed odličan oblik građanskog odgoja i obrazovanja. Šalaj je dodao da Plenković politiku vidi kao elitizam te da se i tako neće premijera pitati hoće li ili ne biti prosvjeda.

Naširoko o ministrici: ‘Divjak nije u poziciji da slobodno vodi svoje ministarstvo’

Što se tiče eventualnog protestnog djelovanja u novim okolnostima s novom ministricom, Šalaj smatra kako je situacija teža te da strategija i taktika moraju biti drukčije s obzirom da Divjak uživa potporu velikog dijela akademske zajednice, no smatra da nas vodi u tehnokratskom smjeru, što ni HDZ neće podržavati. S obzirom na izmjene Zakona o odgoju i obrazovanju koje se tiču međupredmetnih tema, Šalaj je istaknuo da ne razumije ministricu.

U raspravi o izmjeni Zakona većina protiv zaključivanja ocjena na polugodištu, najviše diskusije o utjecaju roditelja na školu

– S jedne strane, u javnu raspravu pušta prijedlog izbornosti međupredmetnih tema, a s druge strane istodobno ide s pilotom kurikularne reforme koja ima međupredmetni Građanski odgoj koji ide i kroz obavezne predmete, rekao je Šalaj, a Doolan je dodala da je politička pozicija ministrice kompromis, tj. pomirivanje različitih strana.

Sugovornici su se složili i kako ministrica Divjak nije u poziciji da slobodno vodi svoje ministarstvo, već da o svemu mora pregovarati s premijerom.

– Nju to ne može opravdati, to joj nije alibi. Zasad ju karakteriziraju parcijalna rješenja do kojih se dolazi neplanski, na način da se prvo donese odluka pa se tek onda ide u analizu stanja, kao što je slučaj s uvođenjem obvezne informatike, zaključio je Baketa.

Odgovori