Pretraga

Metoda Victora D’Hondta: Kako se dijele mjesta u parlamentu?

Predstojeći parlamentarni izbori mnogima će od nas biti prvi na koji ćemo izaći. Osim što se prije no što po prvi puta sudjelujemo u demokratskom procesu moramo upoznati sa strankama i njihovim programima, ne bi bilo zgorega znati i na koji se način glasovi pretvaraju u mjesta u parlamentu.

Victor D’Hondt foto: Wiki

Osim što su zanimljivi novinarima i političkim analitičarima, izbori važan zadatak postavljaju i matematičarima.U Hrvatskoj postoji 10 teritorijalnih izbornih jedinica, 1 jedinica za dijasporu i 1 jedinica za predstavnike nacionalnih manjina. U svakoj od 10 teritorijalno određenih izbornih jedinica bira se 14 saborskih zastupnika. U jedinici za dijasporu bira se najviše još 14 zastupnika, a u izbornoj jedinici manjina bira se 8 zastupnika.  Izborni prag je 5%, što znači da lista osvaja mjesto u parlamentu samo ako osvoji najmanje 5% glasova birača u jednoj izbornoj jedinici.

No kako se ukupan broj glasova neke liste pretvara u broj zastupnika?

Što je D’Hondtova metoda?

U Hrvatskoj se broj zastupnika koje neka lista osvaja u izbornoj jedinici određuje D’Hondtovom metodom. Victor D’Hondt  belgijski je matematičar, pravnik i profesor građanskog prva na sveučilištu Grand koji je osmislio metodu raspodjele glasova u zastupničke mandate u sustavu razmjernog predstavništva. Ova metoda prvi je puta primijenjena u Belgiji 1899, a osim u Hrvatskoj, koristi se i u brojnim drugim zemljama poput Austrije, Finske, Japana, Nizozemske, Izraela, Argentine…

Iako pismeno objašnjena, ova metoda zvuči komplicirano, čak i matematički analfabet poput mene,  može  njome ovladati.

Postupak

Da vas sada se sada ne gnjavimo s matematičkom nomenklaturom i opisom postupka, najbolje da sve objasnimo na primjeru.

Uzmimo da se u nekoj izbornoj jedinici bira 6 zastupnika i da su tri liste prešle prag. Lista A skupila je 38.995 glasova, lista B 37.100  a lista C 18.367.

Prije no što počnemo, važno je navesti i da su svi izračuni računaju u grubo, bez decimala. D’Hondtova metoda nije apsolutno egzaktna . Česte su kritike kako se ovom metodom favoriziraju najveće stranke.

Korak 1.

U prvom koraku broj birača svake liste dijeli se prvo sa 1, pa sa 2, pa sa 3 i tako do broja zastupnika koji se bira u jedinici. U ovom slučaju to je 6. Kako se recimo u RH po jedinici  bira 14 zastupnika, brojevi glasova lista dijele se sa svim brojevima do 14.

srednja.hr

Korak 2

Svi dobiveni brojevi u tablici poredaju se po veličini, sve do rednog broja koji je jednak broju zastupnika koji se biraju u izbornoj jedinici. U ovom slučaju šest.

1) 38 995  2) 37 100  3) 19 497 4) 18 550 5) 18367 6) 12 998

Korak 3

Broj koji je po veličini poredan na mjesto jednako broju zastupnika koji se biraju je zajednički djelitelj. Njime se dijele ukupni brojevi glasova koje su liste dobile. U ovom slučaju, dijelimo sa šestim najvećim brojem iz tablice jer tražimo šest zastupnika. Da tražimo 14 zastupnika, zajednički djelitelj bi bio 14. najveći broj u tablici. Rezultat dijeljenja broja glasova neke liste i zajedničkog djelitelja je broj mandata koji lista osvaja.

A) 38 995 / 12 998 = 3

B) 37 100 / 12 998 = 2

C) 18 367 / 12 998 =1

Mandati se mogu odrediti i bez dijeljenja brojeva glasova neke stranke
sa zajedničkim djeliteljem, tako da se jednostavno prebroji koliko
pojedina stranka ima ‘svojih’ brojeva među 6 najvećih u tablici.

srednja.hr

Rezultati

Prema dobivenim rezultatima izračuna, stranka A) osvojila je 3 mandata, stranka B) 2, a stranka C) 1 mandat.

Metoda Victora D’Hondta: Kako se dijele mjesta u parlamentu?
Share via
Copy link
Powered by Social Snap