Pretraga

Učenici u ulozi zastupnika: ‘Šokantno je da u školama ne učimo da su djevojčice isto ljudi, a ne stvari’

A- A+

U Hrvatskom saboru održana je 9. po redu simulirana sjednica Hrvatskoga sabora za učenike srednjih škola. Kao i prošle godine, više od 150 učenika iz 49 srednjih škola, sjednicu je održalo online preko Zooma. Raspravljali su o Zakonu o suzbijanju diskriminacije te je većina učenika zastupnika istaknula kako bi u Zakon bilo dobro uvrstiti i diskriminaciju koja se događa u školama.

Foto: YouTube Screenshot | Saborska TV

Više od 150 učenika iz 49 srednjih škola sudjelovalo je danas u online simuliranoj sjednici Sabora. Na samom početku izražena je sućut obitelji i cijeloj Srednjoj školi fra Andrije Kačića Miošića u Pločama zbog tragične smrti njihovog učenika koji je brutalno ubijen u petak na putu do škole. Tim iz te škole isto je trebao sudjelovati, no zbog izvanrednih okolnosti nisu bili u mogućnosti prisustvovati na simulaciji.

Na početku uvodnu riječ je imao i predsjednik Sabora, Gordan Jandroković koji je spomenuo i rat u Ukrajini.

– Prije dvije godine nas je zadesila ta nesreća s pandemijom, onda smo imali potres u gradu Zagrebu i na Banovini i naš život se je jako promijenio. Evo, nažalost i ovih dana gledamo brutalnu agresiju Rusije na Ukrajinu što osim ovih prijetnji koje smo dobili u vidu bolesti, promjena prirode, dakle, potresa, sada je i rat vrlo blizu Hrvatske i to sve umnogome utječe na naše živote, na kvalitetu naših života, našu sigurnost i vi kao mladi ljudi itekako osjećate to na svojoj koži. Međutim kada gledamo malo u povijest, niste vi prva generacija kojoj se to događa, sigurno ste razgovarali ili čuli od vaših baka i djedova bilo je i svjetskih ratova, Prvi, Drugi svjetski rat, teških bolesti i kriza, totalitarnih režima, Hitlera i Staljina, rekao je Jandroković srednjoškolcima.

Jandroković: Politika je rad za javno dobro, a ne samo prepucavanja koja najčešće gledamo

Dodao je i kako su učenici na simuliranoj sjednici generacija koja je odrasla u miru, ali da su sada došla nepredvidiva vremena za koja se svi moraju pripremati pa tako i mladi.

– Hrvatska je išla naprijed nakon Domovinskog rata, nakon obnove, ali onda se evo dogode ovakve situacije i iz njih moramo učiti moramo se pripremati za vrijeme koje je pred nama, a ono sigurno neće biti lako jer nam, osim sigurnosnih i zdravstvenih ugroza, dolaze izazovi vezani za ekonomiju, financije, za socijalne politike tako da odgovornost svih nas koji sudjelujemo u javnom životu, političkom životu postaje sve veća, objasnio je Jandroković te poručio učenicima zastupnicima da moraju shvatiti politiku kao rad za javno dobro, a ne samo puka prepucavanja koja se mogu svakodnevno vidjeti u medijima.

Izdvojeni članak

Učenici oduševili sutkinju na Smotri simuliranih suđenja

Učenička rasprava o Zakonu o suzbijanju diskriminacije fokusirala se na onu koja se događa u školama

Učenici su se podijelili po školama i osnovali svoje saborske klubove, a rasprava je trajala skoro pet sati. Predsjednik simuliranog Sabora bio je učenik 4. razreda XI. gimnazije iz Zagreba, Ivan Novosel, a tajnik simuliranog Sabora bio je njegov kolega iz razreda Mato Baković. U Zakonu o suzbijanju diskriminacije učenici su većinom zamjerali što u njega nije uvrštena diskriminacija koja se događa u školama.

– Vršnjačko nasilje sve je pojavniji oblik diskriminacije među mladima. U Zakon bi se stoga trebalo svakako uvrstiti i vršnjačko nasilje. Sankcija koju predlažemo je edukacija počinitelja vršnjačkog nasilja kroz radionice, pomoći slabima i nemoćnima, volontiranju u civilnim udrugama i slično, rekla je Manuela Brkljačić u ime Srednjih škola Beli Manastir.

‘Koliko su puta profesori reagirali na diskriminaciju u razredu?’

Kritizirali su i rad nastavnika koji diskriminaciju u razredu, kako kažu, najčešće ignoriraju.

– Koliko puta ste bili svjedoci diskriminacije u razrednom odjelu? Velika je vjerojatnost da se to dogodilo više puta, no bolje je pitanje koliko su puta profesori reagirali na isto. Svi znamo da Zakon o diskriminaciji štiti sve građane i manjine te da su škole posebice sigurne ustanove s nultom tolerancijom na bilo koji oblik nasilja i diskriminacije. Zašto onda profesori ne prijavljuju diskriminaciju tijekom nastavnog procesa kada ih Zakon štiti od viktimizacije? Razmotrimo li situaciju, posebice u ruralnim područjima, uvidjet ćemo koliko je pogubno biti vjerska manjina, imati egzotično prezime ili bilo koju drugu različitost od ostatka, navela je Lea Mustafi, učenica 4. razreda Srednje škole Marka Marulića iz Slatine.

Izdvojeni članak
matematika

Sazvana sjednica saborskog odbora: Očajnički nam nedostaje nastavnika matematike

‘Možda profesori ne reagiraju na to jer nisu educirani o takvim situacijama’

Kao primjer uzima svaku situaciju u razredu gdje učenici dobacuju neprimjerene stvari određenom učeniku zbog toga što je u nečemu drugačiji od ostalih.

– Naravno, tada su krivci dječje neznanje, neodgoj, pubertet i tako dalje. No kako razlučiti granicu između dječje zezancije i diskriminacije? Možda profesori zbog toga ne reagiraju jer nisu educirani o ovakvim situacijama, a možda i jer se time ne žele zamarati. Ipak, nećemo sada ulaziti u manjkavost školstva i morala naših građana. Naša je dužnost svima omogućiti siguran i miran nastavni proces, istaknula je učenica zastupnica Lea.

‘Šokantno je da u školama djecu ne učimo da su djevojčice isto ljudi, a ne stvari’

Osim na diskriminaciju u školama među vršnjacima, učenici srednjih škola masovno su istaknuli i problematiku seksualne diskriminacije zbog koje najčešće stradavaju žene i djevojke.

– Općepoznata činjenica je da je svaka žena na svojoj koži osjetila neki oblik seksualne diskriminacije. Osobno sam iskusila razne neugodne i neprimjerene od nadređenih na poslu, čak i dok sam bila maloljetna. Moje prijateljice prošle su kroz slične situacije i došle smo do jednog ključnog problema – kome se obratiti. Šokantno je to kako u školama djecu ne učimo da su djevojčice isto ljudi, a ne stvari koji muškarcima služ kada god oni žele. Ženino tijelo ne postoji za muškarca i oni nemaju pravo donositi odluke i poduzimati nekonsenzualne akcije prema njima. Stoga smatramo da žene u RH nisu zaštičene od strane zakonodavstva, poručila je Ana Marija Palić, učenica Ekonomske, birotehničke i trgovačke škole Zadar.

Cijelu raspravu u simuliranoj sjednici Sabora za učenike srednjih škola možete pogledati ovdje.