Uspjeh znanstvenika koji nagrađuje maturante: Još jedan Soljačićev rad objavljen u prestižnom časopisu

Prestižni časopis Nature objavio je novi rad profesora Marina Soljačića, hrvatskog znanstvenika zaposlenog na MIT-u. Ovaj put Soljačić i suradnici krenuli su s objašnjavanjem elektromagnetskih fenomena na nanoskali što je važno jer nakon milijarditog dijela metra principi kvantne mehanike više ne funkcioniraju. Soljačić je u časopisu Nature do sada objavio više od 50 radova, a njegov novi rad, koji je financirala i američka vojska, mogao bi pomoći i razvoju kvantnih računala.

Nagrada Soljačić 2019. | foto: srednja.hr

Svijet koji vidimo fizičari mogu jednostavno opisati kvantnom mehanikom. No kada dođemo do skale od milijarditog dijela metra, zakoni kvantne fizike više ne pojašnjavaju fenomeme.

Dali teorijski, ali i eksperimentalni okvir

[Fotogalerija] Marin Soljačić na dodjeli priznanja uputio važnu poruku najboljim maturantima

Hrvatski znanstvenik zaposlen na najprestižnijem tehnološkom sveučilištu, američkom Massachusetts Institute of Technologyju, sa suradnicima je krenuo objašnjavati upravo to – što se događa na nanoskali.

Ugledni američki časopis Nature objavio je novi znanstveni rad profesora Soljačića i njegovih suradnika. Kako i samo ime rada kaže, znanstevnici su dali ‘opći teorijski i eksperimentalni okvir za nanoskalni elektromagnetizam’.

– Naši rezultati pružaju opći okvir za modeliranje i razumijevanje nanočestica (to jest svih relevantnih mjerila duljine iznad 1 nanometara) elektromagnetskih pojava, objašnjavaju u sažetku rada.

Istraživanje je sufinancirala američka vojska

Ističu i kako su makroskopski elektromagnetski granični uvjeti, koji su uspostavljeni više od jednog stoljeća, ključni za razumijevanje fotonike na makroskopskim mjerilima duljine.

– Prije ovog našeg rada nismo imali dovoljno dobre načine simuliranja ni potpunog razumijevanja sustava koji su veći od 1 nm, a manji od 25 nm. Sada smo znači premostili taj “raspon” između kvantne mehanike i elektromagnetizma, i konačno možemo simulirati elektromagnetske fenomene prilično precizno na sistemima de facto bilo koje veličine, rekao je Soljačić za Večernji list.

Naglasio je kako će teorija koju su razvili koristi znanstvenicima u nanotehnologiji općenito, a pogotovo u nanofotonici te se nada kako će biti primjenjiva i u razvoju kvantnih računala.

Istraživanje je financirala i američka vojska, koja financira veliki broj fundamentalnih istraživanja u SAD-u. Profesor Soljačić smatra kako bi i Hrvatska vojska trebala financirati znanstvena istraživanja.

– U zadnje vrijeme puno se priča kako će Hrvatska prema pravilima NATO-a morati u nekoliko sljedećih godina povećati izdvajanja za obranu na 2% BDP-a godišnje. Mislim da bi bila odlična ideja da se dio tih sredstava uloži u znanstvena istraživanja u Hrvatskoj, pogotovo u one vrste znanosti koje su od strateške važnosti za Hrvatsku – za njen razvoj, ali i obranu. Koliko znam, po pravilima NATO-a to je dopušteno, a Hrvatska bi od toga mogla imati velike koristi, kazao je za Večernji.

Više od 50 radova u Natureu

Profesor Marin Soljačić s MIT-a: Učim metodom podcrtavanja markerima

Inače, profesor Soljačić samo u časopisu Nature objavio je više od 50 znanstevnih radova, a samo su se ove godine među prestižnim Natureovim člancima našla čak četiri njegova rada.

Marin Soljačić predaje na MIT-ovu Odsjeku za fiziku, a osnivač je i Nagrade Soljačić, koju već godinama dobivaju najbolji hrvatski maturanti. Dobivaju  maturant s najboljim rezultatom iz Matematike više razine, a ako ih dvoje ili više ima isti postotak riješenosti matematike, gleda se tko ima najbolji rezultat iz Fizike.

Odgovori