Pretraga

Bočica parfema stara 2.000 godina otkrila kako su mirisali stari Rimljani: Sličan parfem možete kupiti i danas

A- A+

Stari Rimljani, barem neki od njih, oni bogati, mirisali su kao i mi danas. Koristili su parfem sličan brojnim današnjim komercijalnim, a sadržavao je poznatu esenciju patchouli, dobivenu iz biljaka svojstvenih jugoistočnoj Aziji. Otkrila je to nevjerojatno očuvana, oko dvije tisuće godina stara bočica parfema koju su istraživači našli 2019. u gradu Carmoni na jugu Španjolske, nekadašnjem poznatom rimskom naselju.

bočica/epruvetica s esencijom parfema

Ilustracija: Unsplash

Bočica parfema stara oko dvije tisuće godina otkrila je kako su mirisali stari Rimljani. Barem neki od njih koristili su parfem s esencijom mirisnog ulja patchouli, koje se dobiva iz tropske biljke iz jugoistočne Azije nazvane Pogostemon cablin, piše Javier Barbuzano za Science News.

Izdvojeni članak
čovjek kojemu s ene vidi glava, već ruke u plavim rukavicama drži ljudsku lubanju kojoj nedostaje donja čeljust

Znanstvenici su još 2019. pronašli lubanju dječaka: Do danas nisu uspjeli otkriti kojoj vrsti pripada

Kemijskom analizom utvrdili esenciju

Esencija je izdvojena iz nevjerojatno dobro očuvane bočice parfema pronađene 2019. na rimskom groblju u gradu Carmoni na jugu Španjolke. U nekad važnom rimskom naselju istraživači su pronašli posudu od olova u obliku jajeta, a u njoj je bila staklena urna. Uz kremirane ostatke žene koja je u trenutku smrti imala oko 40 godina, pronađena je i bočica. Da parfem miriše kao zemljana esencija patchouli otkrili su sofisticiranim kemijskim analizama.

Sadržaj bočice analizirali su plinskom kromatografijom povezanom sa spektrometrijom masa. Na taj su način identificirali, piše Science News, više sekvenca tipičnih za esenciju patchouli. Kako bi isključili mogućnost da se radi o ulju narda, koje ima mnogo zajedničkih komponenata s uljem patchoulija, ali u različitim omjerima, istraživači su usporedili rezultate s modernim uzorcima ulja patchoulija. Došli su do zaključka da se radi o istoj esenciji. Danas patchouli možete naći u brojnim popularnim parfemima, a neki se, brendirano, tako i zovu.

Bočica parfema za zagrobni život

Ova specifična bočica parfema bila je dio, vjeruju istraživači, pogrebnog rituala. Stari su Rimljani obično bili kremirani, a oni koji su si to mogli priuštiti svoje su grobnice opremali predmetima koji će pokojnika pratiti u zagrobnom životu. Ta mala, kvarcna bočica s parfemom bila je posebno luksuzan predmet.

Kremacija je bila uobičajeni oblik sahranjivanja tog vremena, a Rimljani koji su si to mogli priuštiti opremali su svoje grobnice predmetima koji će pokojnika pratiti u zagrobnom životu. Drevni napisi, de facto recepti za parfeme, iako nejasni i nepotpuni, već su ranije otkrili da su Rimljani miješali mirisne ekstrakte s biljnim uljima, poput maslinovog ulja, kao konzervans.

U ranijim studijama istraživači su detektirali naznake cvjetnih ekstrakata u bočicama korištenim za kozmetiku — poznatim kao unguentaria. No, ovo je prvi put, podcrtava Science News, da je izvor mirisa identificiran. Laboratorijske analize otkrile su da bočica sadrži patchouli i biljno ulje. Budući da je patchouli svojstven tropskim biljkama u jugoistočnoj Aziji, vjerojatno je do Rima došao putem trgovačkih mreža.

Izdvojeni članak
fotografija jezera ohrid na kojemu plovi brod

Na dnu jezera Ohrid pronađeno drevno naselje staro 8.000 godina: Arheolozi su fascinirani jednom stvari

Čep od zemljane smole spasio stvar

Istraživači su među ostalim otkrili da je kvarcna bočica bila ‘začepljena’ bitumenom, posebnim tipom zemljane smole koji je uspio ne samo zadržati miris unutar bočice, već i očuvati molekule parfema pomoću procesa koji nazivamo adsorpcija. Bitumen je tako, kažu istraživači, odigrao ključnu ulogu u očuvanju kemijskog ‘potpisa’ esencijalnog ulja patchoulija.

– Kemijski, bitumen se ponaša poput ugljika, koji je najbolji adsorbens za organske spojeve. Proces je sličan onima u filtrima od ugljika koji se koriste u gas maskama. Jednom kad su adsorbirane, molekule više nisu hlapljive i ne mogu ‘pobjeći’, kaže Ruiz Arrebola, prenosi Science News.

Preduvjet svega ovoga je, naravno, i očuvana grobnica. Da je u nekom trenutku srušena, do ovoga otkrića istraživači nikad ne bi došli.