Točno 535 godina unatrag dogodio se jedan od najznačajnijih trenutaka u povijesti hrvatske pismenosti

Prije točno 535 godina, odnosno 22. veljače 1483. godine, tiskana je prva hrvatska knjiga ‘Misal po zakonu rimskog dvora’, napisana je hrvatskim crkvenoslavenskim jezikom, a otisnuta je na uglatoj glagoljici. Bio je to prvi misal u Europi koji nije tiskan latinicom na latinskom jeziku.

foto: Ivan Božić|srednja.hr
Strane riječi za koje imamo odgovarajuću zamjenu u hrvatskom jeziku

Upravo zbog tog važnog trenutka u povijesti hrvatske pismenosti, Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje (IHJJ) ove je godine odlučio pokrenuti manifestaciju “Dan hrvatske glagoljice” s ciljem popularizacije jednog od najprepoznatljivijih obilježja hrvatske pismenosti i kulture.

– Sama činjenica da djeca nakon osnovne i srednje škole nisu sposobna čitati glagoljička slova dovoljan je razlog da se pokrene ovakav jedan projekt. Ovakvom manifestacijom želimo hrvatskoj glagoljici, prvome pismu kojim su Hrvati zapisivali svoj materinski jezik, vratiti barem mali dio duga, rekao je za Hinu ravnatelj spomenutog Instituta Željko Jozić, a prenose službene stranice Instituta.

Osim što je Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje pokrenuo manifestaciju Dan hrvatske glagoljice, zajedno sa Staroslavenskim institutom, Nacionalnom i sveučilišnom knjižnicom, Maticom hrvatskom te Društvom prijatelja glagoljice pokrenuo je inicijativu da upravo 22. veljače, Hrvatski sabor proglasi i nacionalnim ‘Danom hrvatske glagoljice’.

Otkrivamo deset pravopisnih grešaka koje su Hrvati najčešće pravili tijekom 2017. u 4,5 milijuna tekstova obrađenih u Haschecku

– Ne smijemo zaboraviti da je glagoljica jedno od najprepoznatljivijih obilježja hrvatske pismenosti, pa i kulture općenito, a pri tome nije ni približno zaživjela na uporabnoj razini. Danas je prava rijetkost izvan jezikoslovnih krugova naći osobe koje mogu pročitati glagoljička slova, a pogotovo je malo onih koji mogu pročitati kakav tekst na glagoljici, unatoč činjenici da je glagoljica bila u uporabi u Hrvatskoj praktički još u prošlome stoljeću, napomenuo je Jozić za spomenuti izvor.

S obzirom da je ravnatelj IHJJ-a spomenuo kako školarci nisu sposobni čitati glagoljička slova, a ni rijetko tko drugi izvan jezikoslovnih krugova, napisali smo vam tri jednostavne rečenice da provjerimo je li tomu tako.

Pokušajte pročitati potonje rečenice i u komentarima nam napišite, koje se poruke kriju u njima.

 

One comment

Odgovori