Pretraga

Znanstvenici s PMF-a osmislili postupak koji uvelike pomaže vinogradarima: Razgovarali smo s njima

Vinogradari i vinari mogu poslati svoje zaražene sadnice vinove loze na ozdravljenje, a sve zahvaljujući patentu kojeg su osmislili znanstvenici Biološkog odsjeka Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu. Riječ je zapravo o postupku ‘bezgrešnog začeća’, o kojem su nam više rekli Dunja Leljak-Levanić i Nenad Malenica s PMF-a

Foto: Unsplash

Biološki odsjek Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu, može se pohvaliti svojim prvim patentom. Riječ je, naime, o postupku uklanjanja virusa i  fitoplazmi iz zaraženog sadnog materijala vinove loze. Više o tome rekli su nam znanstvenici s PMF-a Dunja Leljak-Levanić Nenad Malenica.

– Laički rečeno, na vinovoj lozi provodimo postupak ‘bezgrešnog začeća’ (stručnog naziva ‘somatska embriogeneza’), točnije usmjeravamo biljno tkivo na stvaranje embrija genetički identičnog ishodišnoj biljci, a sve bez spolnog razmnožavanja, objašnjava nam dvojac.

Izdvojeni članak
znanstvenica u laboratoriju

Izašli su novi podaci: Naši znanstvenici među najcitiranijima u svijetu, ovo su njihova imena

‘Vinograd podignut s takvim sadnicama imat će bitno duži životni vijek’

Naime, za to se koristi prirođeni potencijal biljnih stanica da potomke stvaraju iz somatskih (tjelesnih) stanica, a ne klasično, spajanjem muške i ženske spolne stanice. Tako, primjerice, stanice s površine korijena koje su specijalizirane za stvaranje epiderme, mogu biti kemijski potaknute da probude svoju embriogenu kompetentnost, odnosno da se ponašaju poput zigote i dalje razvijaju u embrije.

Upravo ti nastali embriji razvijaju se potpuno odvojeno od provodnog sustava matične biljke, kojim se inače šire viruse te bez obzira na infekciju matične bilje postaju – nezaraženi. Cijeli postupak, također, omogućuje eliminaciju virusa i nekih drugih patogena kojima je zaražena neka odabrana sorta.

– Dobivene bezvirusne biljke mogu se upotrijebiti za proizvodnju bezvirusnih sadnica nacjepljivanjem na odgovarajuće lozne podloge. Vinograd podignut s takvim sadnicama imat će bitno duži životni vijek, a grožđe iz takvog vinograda imat će potencijal za proizvodnju kvalitetnijeg vina, kažu Leljak-Levanić i Malenica.

Tri faze u dobivanju bezvirusnih biljaka: indukcija ‘bezgrešnog začeća’ (lijevo), razvoj somatskih embrija (sredina) i poticanje embrija na ‘klijanje’ (desno). Foto: Nenad Malenica

Cijeli proces nije kratak

Ideja za ovaj cijeli projekt je zapravo neplanirani ishod jednog prethodnog projekta Biološkog odsjeka PMF-a, kojim su htjeli dobiti plavac mali bijeli, uz postojeći plavac mali crni i plavac mali sivi. Primarni cilj projekta još nije uspio, ali temeljem znanja razvojne biljne biologije i fenomena somatske embriogeneze, znanstvenici su procijenili  da postoji mogućnost eliminacije virusa kroz ovaj postupak, što je na koncu dokazano u suradnji s Agronomskim fakultetom u Zagrebu.

Na upit koliko je trebalo da se ova ideja provede u stvarnost, Leljak-Levanić i Malenica nam kažu da je na prvoj sorti postupak ozdravljenja trajao oko godinu dana, a samo testiranje na viruse bilo je bitno brže.

– Danas znamo da postoje sorte kod kojih bezvirusne biljke možemo dobiti kroz šest do osam mjeseci. Na ideju o zaštiti postupka somatske embriogeneze u svrhu eliminacije virusa došli smo negdje 2018., PMF je prijavio patent početkom 2019., a isti je odobren krajem 2021. godine, objašnjavaju nam.

Izdvojeni članak
znanstvenica u laboratoriju

Čime se bavi zitologija, a čime ihnologija? Testirajte svoje znanje o nazivima znanstvenih disciplina

Postupak funkcionira za gotovo svaku hrvatsku autohtonu sortu

Napomenuli su i kako su standardizirali cijeli taj postupak. Drugim riječima, postupak ozdravljivanja putem somatske embriogeneze u njihov rukama funkcionira za gotovo svaku hrvatsku autohtonu sortu vinove loze, do te mjere da su ga odlučili ponuditi kao – komercijalnu uslugu.

– Za sada još razmišljamo o najboljem poslovnom modelu, ali zainteresirani smo za suradnju sa svim sudionicima u sustavu proizvodnje bezvirusnog sadnog materijala pri čemu bi PMF odradio upravo taj prvi korak ozdravljivanja. Trenutno ozdravljujemo plavac mali za nagrađivanog vinara Tonča Marijana iz Pitava na otoku Hvaru, otkrivaju znanstvenici s Biološkog odsjeka PMF-a.

Kad se već spominju vinari i vinogradari, potrebno je napomenuti kako oni mogu dostaviti PMF-u mladicu zaražene sorte loze koju žele ozdraviti, a znanstvenici mu u roku od godine dana isporučuju dogovoreni broj ozdravljenih biljaka. Više informacija dostupno je na sljedećoj poveznici.

Na upit hoće li možda studenti raditi na ozdravljenu vinove loze, Leljak-Levanić i Malenica kažu da know-how trenutno ostaje u rukama nositelja patenta, a u slučaju veće potražnje, moguće da će im u tome pomagati i doktorski studenti.