Znate li kako ispravno deklinirati riječi poput FBI, SMS i ZET? Imamo odgovor
U svakodnevnom govoru i pisanju jako često koristimo akronime, ali manji broj ljudi zna kako ih ispravno pisati i deklinirati. Umeće li se crtica na kraj akronima? Treba li kod deklinacije umetnuti slovo j? Kako odrediti rod akronima? Potražili smo odgovor na te česte pravopisne dileme.
Ilustracija: Pexels
Akronimi, odnosno pokrate su riječi koje su nastale od početnih slova imena ili kombiniranjem početnih slova višečlanog naziva. Iako ljudi često misle da su akronimi isto što i kratice, riječ je zapravo o različitim pojmovima. Akronimi oblikuju novu riječ koja se može koristiti samostalno, dok su kratice skraćene riječi koje se osobito često koriste u znanstvenim i administrativnim stilovima pisanja, poput gđa li dr.
Pišu se velikim slovima
U pravilu, akronimi se pišu velikim slovima, a iznimno sadržavaju i malo slovo, na primjer BiH, PiG ili Wi-Fi. U većini se pokrata veznici i prijedlozi izostavljaju, pa tako koristimo akronime FER (Fakultet elektronike i računalstva) i PDV (porez na dodanu vrijednost).
Prilikom deklinacije pokrata padežni se nastavak dodaje osnovnom obliku akronima, a između njih se umeće spojnica. Evo nekoliko primjera:
Uputio sam prigovor ZET-u jer mislim da kazna nije bila opravdana.
Švedska se odlučila dogovoriti s NATO-om.
Znaju li mlađe generacije kako SMS-ati?
Rod akronima
Većina je pokrata muškoga roda i u jednini neovisno o tome kojega je roda i broja višerječni naziv od kojega su izvedene, navodi pravopis.hr. Ispravno je pisati ovaj HAK, ovaj EU, ovaj UN. Akronimi koji završavaju na -a i čitaju se kao riječ ženskoga su roda, primjerice ova INA i ova HVIDRA. No, oni akronimi koji završavaju na -a, ali se ne čitaju kao riječ muškog su roda, na primjer ovaj DNA.
Kad su akronimi ženskog roda, prilikom deklinacije završno -a se piše, ali se ne čita. Na primjer, pisat ćemo CIA-jin, ali ćemo čitati ‘cijin’. Pisat ćemo IRA-e, ali čitati ‘ire’.
Kada akronimi u izgovoru završavaju glasom -i, iza spojnice se prilikom deklinacije umeće slovo j. Primjeri su BBC-jev, FOI-jev, PC-jev. Kada akronimi u izgovoru ne razvršavaju na -i, j se ne umeće, primjerice CSI-ev i FBI-ev.
Leksikalizacija akronima
Akronimi se mogu i leksikalizirati, odnosno postati nova riječ. U tom slučaju neće se pisati velikim slovima, a prilikom deklinacije neće se umetati spojnica. Primjerice, u obliku Zet pisat ćemo Zetov i zetovac, a ne ZET-ov i ZET-ovac.
U hrvatskom koristimo brojne leksikalizirane akronime iz stranih jezika. Primjerice, riječ sida dolazi iz francuskog syndrome d’immunodéficitaire acquisé, modem iz engleskog modulator-demodulator, a Gulag iz ruskog Glávnoe upravlénie ispravítel’no-trúdovih lágerej.
Akronimi često dolaze u frazama s drugim imenicama. U tim slučajevima deklinira se samo imenica. Pokrate i imenice pišu se kao dvije riječi, na primjer PVC stolarija ili LED žarulja. Spojnice se ne koriste između akronima i imenice, osim ako ju akronim već ne sadrži, na primjer CD-ROM pogon. Kod veza između akronima i imenica treba izbjegavati pleonazme, tako je bolje pisati LCD umjesto LCD monitor jer akronim LCD već sadrži tu riječ (Liquid Crystal Display). Takve je fraze također preporučljivo oblikovati u skladu sa sintaktičkom normom hrvatskog jezika, tako je bolje pisati faza REM nego REM faza.
