10 činjenica koje niste znali o metalima

Obrada i korištenje metala su kroz povijest određivali smjer razvoja civilizacije. Tako danas možemo razlikovati ‘bakreno doba, ‘brončano doba’ i ‘željezno doba’, razdoblja u povijesti kada su ljudi otkrivali nove načine obrade metala i koristili ih za različite svrhe. Od alata i oružja, preko raznovrsnih naprava, do strojeva, ljudi su kroz različite nove tehnike obrade metala razvijali primjenu za široki spektar načina uporabe. Danas metal možemo vidjeti u svim oblicima u našoj okolini, a možemo se i u potpunosti posvetiti proučavanju metala kroz metalurgiju. Osim navedenih, postoji još puno činjenica o metalima, a mi smo izdvojili njih 10 koje do sad sigurno niste čuli!

GIFA sajam ljevarstva i metalurgije 2019. | foto: Facebook Metalurški fakultet

1. 75 posto kemijskih elemenata čine metali

Od 118 danas poznatih kemijskih elemenata, njih 91 su metali. Danas se metali koriste za različite svrhe i proizvode, a najčešće se koriste željezo, aluminij, bakar, cink i olovo. Metali su cijenjeni zbog svojih svojstava kao što su čvrstoća, električna i toplinska vodljivost, sposobnosti savijanja te mogućnosti kemijskih reakcija u doticaju s drugim elementima.

2. „Metal s nebesa“

Stari Egipćani nisu znali koliko je željezo rasprostranjeno te su uglavnom koristili ono meteorskog porijekla, što je ovaj metal činilo preskupim za svakodnevnu upotrebu te se koristio samo u ceremonijalne svrhe. Budući da je dolazilo od meteorita, odnosno ‘s neba’ Egipćani su ovaj metal smatrali božjim darom, oslovljavali su ga kao ‘metal s nebesa’ te su na željezo gledali kao na kosti samih bogova.

3. Zlato se oduvijek upotrebljavalo zbog ljepote

U prošlosti su se grumenčići zlata sakupljali na obalama rijeka, prerađivali i oblikovali u ukrasne predmete. Već u 5. tisućljeću prije nove ere znalo se da bakar kovanjem postaje čvršći, a da se zagrijavanjem omekšava, dok zlato nije pokazivalo takva svojstva i zato nije bilo korišteno za izradu oružja. Zahvaljujući arheološkim nalazima, danas možemo vidjeti brojne zlatne ukrase i nakit koje su koristili stari narodi.

4. Disciplina koja se bavi metalima zove se metalurgija

Smatra se kako su prvi metalurzi bili upravo obrađivači zlata, a da se počeci metalurgije mogu pronaći u područjima rijeka Nila, Tigrisa i Inda. Danas poznajemo tri područja unutar metalurgije: ekstraktivnu metalurgiju koja se bavi izvlačenjem metala iz spojeva s nemetalima kao što su sulfidi, oksidi, karbonati i sl; mehaničku metalurgiju koja se bavi oblikovanjem metala; fizičku metalurgiju koja se bavi kontrolom procesa pomoću različitih metoda i testova te istraživanjem teorijskih i praktičnih principa ponašanja metala. U Hrvatskoj se ova disciplina može studirati na Metalurškom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu.

5. Metal + hladne temperature = potop Titanika

Svi studenti ovog faksa dobivaju stipendiju: Iskoristi priliku i upiši se!

Svi znamo priču o brodu Titanik koji se nakon sudara sa santom leda potopio. No, jeste li znali da se ta tragedija mogla izbjeći da su graditelji Titanika razmišljali o temperaturi mora u kojoj je plovio? Naime, neki metali mijenjaju svoja svojstva u doticaju s različitim temperaturama, što je bio slučaj s metalom od kojeg je sagrađen Titanik. Temperatura mora u kojem je Titanik plovio bila je -2C°, što je metal od kojeg je sagrađen učinio puno krhkijim nego što je na višim temperaturama. Da je kojim slučajem temperatura mora bila viša, u doticaju sa santom leda paluba broda ne bi napukla i tako dovela do velike katastrofe, već bi se samo udubila, kao što se dijelovi auta izobliče nakon prometne nesreće. No, 1912. godine znanje o metalima nije bilo toliko razvijeno i ova tragedija je bila neizbježna.

6. Argentina je dobila naziv po jednom metalu

Republika Argentina svoje ime je dobila od španjolske, odnosno talijanske riječi ‘argentina’ što znači ‘napravljena od srebra’, a svoj korijen vuče iz latinskog naziva za srebro. Ovo ime spominje se u kontekstu legende iz 16. stoljeća o srebrnoj planini u središtu Južne Amerike kojim je vladao Bijeli kralj. Zapravo je riječ o velikim nalazištima srebra koje su kolonizatori otkrili na području Južne Amerike, a koje su kasnije naveliko bile iskapane i prevažane u Europu.

7. Najviše građevine svijeta napravljene su od metala

Najviše građevine svijeta napravljene su od metala, ponajviše od legure čelika. To su Burj Khalifa u Dubaiju, Tokijsko nebesko drvo te Šangajski toranj.

8. Naziv za žanr u glazbi ‘heavy metal’ itekako ima veze s metalom

Iako se možda čini da se zvukovi heavy metal glazbe dobivaju udaranjem metala, naziv ovog žanra nema veze s time. Naime, prvi bendovi heavy metal žanra dolaze iz Birminghama u Ujedinjenom Kraljevstvu, gdje je nekoć bio centar metalne industrije. Bendovi kao što su Black Sabbath, Judas Priest i Led Zeppelin svi dolaze iz ove nekadašnje metalne meke. Smanjenjem proizvodnje metala u Birminghamu ovaj grad je postao poznatiji po heavy metalu, nego po proizvodnji metala.

9. Eiffelov toranj je 15 cm viši ljeti u odnosu na zimu

Eiffelov toranj građen je od čelika, što je slitina željeza i ugljika, a koji se širi na toplijim temperaturama. Iz tog razloga je Eiffelov toranj viši na ljeto nego što je zimi.

10. Metalurški fakultet se nalazi u Sisku

U Hrvatskoj se metalurgija može studirati na Metalurškom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu koji se nalazi u Sisku. Ove godine upisivat će svoju 59. generaciju studenata, a moguće je upisati dva smjera: Metalurško inženjerstvo i Industrijsku ekologiju. Moderna metalurgija se danas bavi dizajnom, razvojem i karakterizacijom materijala, od onih koji nas svakodnevno okružuju, do onih posebnih koji se koriste za automobilsku ili svemirsku industriju. S druge strane, Industrijska ekologija bavi se preradom i zbrinjavanjem metalnih materijala i otpada iz proizvodnje.

Studentske grupe na Metalurškom su male, što studentima omogućava individualnu suradnju s profesorima i jednostavnije učenje, a faks je opremljen svom potrebnom opremom za kvalitetno prenošenje i upijanje znanja. Također, dio studija je i stručna praksa, na kojoj studenti dobivaju priliku naučiti i vidjeti što ih čeka po završetku studija i dobivanju diplome. Zbog nove odluke Sisačko-moslovačke županije, svi studenti upisani na studij Metalurgije na Metalurškom fakultetu dobivaju mjesečnu stipendiju u iznosu od 700 kuna mjesečno.

Upisi na Metalurški fakultet još uvijek traju, a sve važne informacije možete pronaći na njihovoj web stranici ili na Facebooku.

_______________________________________________________________________________________

Tekst je nastao u suradnji native studija portala srednja.hr i Metalurškog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.

Odgovori