[Neobični kolegij] Naučite o transferima igrača, ponašanju navijača i ‘socijalizmu’ u NBA-u

Zanima vas isplati li se organizirati velika sportska natjecanja? Isplati li se graditi stadione i sportske dvorane i tko bi to trebao platiti? Koliko je neizvjesna Hrvatska nogometna liga u odnosu na druge lige u Europi? Odgovore na ta i druga pitanja moći ćete saznati na izbornom kolegiju Sports Economics (Ekonomika sporta), koji s izvođenjem kreće u zimskom semestru ove godine na zagrebačkom Ekonomskom fakultetu.

doc. dr. sc. Tomsilav Goban | foto: Denis Gaščić|srednja.hr

Cilj je da se o temama ekonomije i financija u sportu ne raspravlja na razini kavanskih rasprava, već na razini znanstvenih činjenica i konkretnih izračuna, kaže nam doc. dr. Tomislav Globan. Uz njega, kolegij će izvoditi i američki profesor Craig Depken sa sveučilišta UNC Charlotte, jedan od najvećih stručnjaka iz područja ekonomike sporta u SAD-u i novoizabrani predsjednik Društva američkih sportskih ekonomista.

Mladi znanstvenik na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu uveo je kolegij koji bi se mogao svidjeti velikom broju studenata.

– Kad su vidjeli da pišem analize i znanstvene radove iz ekonomike sporta, studenti su mi prilazili i govorili kako bi bilo sjajno da imamo jedan takav kolegij i na našem fakultetu – kaže doc. Globan.

“Izlet” u HNS

Ekonomika sporta izvodit će se na engleskom jeziku pod nazivom Sports Economics kao izborni kolegij na Bachelor’s Degree studiju na engleskom jeziku, ali moći će ga upisati i studenti koji se inače školuju na hrvatskom jeziku. Kako je kolegij namijenjen studentima treće i četvrte godine, koji već imaju određena predznanja, pohađanje ovog kolegija ne bi im trebalo predstavljati problem.

Na hrvatskom faksu postoje neobični kineski kolegiji za 5 ECTS-a

– Širok je raspon ljudi koji studiraju na ekonomiji i znam da mnogi od njih sport i sve što je vezano uz njega prate svakodnevno i s velikom strašću. Nadam se da će na ovom kolegiju uvidjeti kako ono što su učili u ekonomskoj teoriji na nižim godinama studija ima smisla i da se može primijeniti na brojnim primjerima iz svijeta sporta – smatra doc. Globan.

Njegov novi kolegij imat će 30 sati predavanja i 30 seminara. Seminari su zamišljeni na praktičan način gdje studenti kontinuirano kroz semestar rade konkretne analize na stvarnim podacima iz svijeta sporta.

– Rezervirali smo računalnu dvoranu pa ćemo, primjerice, analizirati trendove na transfernom tržištu igrača, kako se kreću transferne odštete po ligama, po pozicijama igrača, itd. Računat ćemo kolika je natjecateljska ujednačenost i zanimljivost hrvatske lige u odnosu na ostale lige u Europi, kakva je veličina nogometnog tržišta u RH u usporedbi s ostalima, itd. U planu je i studijski posjet Hrvatskom nogometnom savezu, a u budućnosti nadamo se i tzv. „field tripu“ u neke od sportskih klubova. Imat ćemo goste predavače s drugih institucija. Mislim da će biti jako zanimljivo – opisuje doc. Globan.

No zanimalo nas je kako se uopće počeo baviti ekonomijom pa onda i ekonomikom sporta.

– Do pred kraj srednje škole nisam ni planirao da ću studirati ekonomiju. Išao sam čak na prijemni ispit na PMF za studij matematike, a kada sam prošao i tamo i na ekonomiji, odlučio sam se ipak za EFZG. Premda je FER-ovac, brat mi je preporučio da upišem ekonomiju jer je primjenjivija. I nisam pogriješio – započeo je svoju priču.

doc. dr. sc. Tomislav Globan | foto: Denis Gaščić|srednja.hr

Kad Knicksi pobjeđuju, taksisti više zarađuju

Sport ga je, kaže, zanimao od malih nogu.

– Kako sam imao sklonosti matematici, još sam kao klinac tijekom devedesetih započeo voditi neke vlastite sportske evidencije. Rezultate sportskih natjecanja sam zapisivao prvo na maminoj pisaćoj mašini, a kasnije sam otkrio Excel. I dan danas radim vlastite statističke analize vezane za sport i pokušavam pronaći zanimljive stvari sakrivene u podacima i to podijeliti s drugima, što mi predstavlja veliki gušt.

[Najteži kolegiji u Hrvatskoj] Studentima matematike na PMF-u najzahtjevniji Mjera i integral, a na prvoj ih godini muči Matematička analiza

Primarno područje znanstvenog rada mu je makroekonomija, iz koje je i doktorirao. No 2014. otišao je na znanstvenu konferenciju u Denver, Colorado, gdje je prezentirao temu vezanu uz svoj doktorat.

– U programu sam vidio da postoji sesija o ekonomici sporta. Otišao sam na nju i ostao oduševljen vidjevši na kojoj razini se znanstvenici iz cijelog svijeta bave svim pitanjima vezanima za sportsku ekonomiju i analitiku… – opisuje kako je sve počelo.

Zamolili smo doc. Globana da nam opiše nekoliko rezultata istraživanja iz ekonomike sporta.

– Na primjer, američki ekonomisti su otkrili da nakon košarkaške utakmice New York Knicksa, značajno raste prosječan iznos napojnica danih njujorškim taksistima ako su Knicksi tu utakmicu pobijedili. U Brazilu kad veliki klubovi neočekivano izgube utakmicu, značajno raste broj krađa automobila u okolici stadiona. Neki su pak dokazali da za vrijeme velikih sportskih natjecanja, zbog feel good efekta i socijalne kohezije koja se događa u društvu, opada broj samoubojstava – prepričava nam Globan nove znanstvene spoznaje u području ekonomike sporta.

Vatreni su spasili 12 života

No tu na scenu stupa i on. Iako još nije napravio cjelokupno znanstveno istraživanje već samo kraći analitički osvrt, pokazalo se da je tijekom srpnja 2018., u vrijeme najveće euforije zbog srebra nogometaša na Svjetskom prvenstvu u Rusiji, stopa samoubojstva bila niža za 17 posto nego godinu ranije. Vatreni su, dakle, možda spasili 12 života.

Docent Globan radio je još nekoliko zanimljivih istraživanja.

– U suradnji s kolegom Sorićem i profesorom Depkenom, izradili smo indeks medijskog sentimenta za dva najveća hrvatska kluba – Dinamo i Hajduk. Promatrali smo kako negativno medijsko izvještavanje o klubovima utječe na posjećenost njihovih utakmica na stadionu. Pokazalo se da negativne vijesti o klubovima, ali i o hrvatskom nogometu općenito te vijesti o korupciji dovode do smanjenja broja posjetitelja na Poljudu i Maksimiru – ukratko nam opisuje rezultate istraživanja.

[Neobični kolegij] Svi ga mogu upisati, a naučit ćete važnost izmeta kitova za okoliš

Analizirao je i koliko se u Hrvatskoj ulaže u sport i rekreaciju. Na svim razinama vlasti, kaže, Hrvatska rekordno malo ulaže u usporedbi s drugim zemljama EU-a.

– Pritom ne mislim na profesionalni sport, već primarno amaterski i rekreativni – ulaganja u terene na kojima djeca i odrasli mogu igrati košarku, nogomet ili tenis, ulaganja u staze za trčanje, biciklizam, teretane na otvorenom, itd. Znanstveno je dokazano da veća dostupnost sportske infrastrukture povećava participaciju stanovništva u bavljenju sportom i rekreacijom. Oni koji u rekreaciju krenu kao djeca najčešće se nastave se baviti sportom kroz cijeli život, a sve se to odražava u njihovom zdravlju, ne samo fizičkom već i mentalnom. Oni koji se bave sportom bolje se osjećaju i izgledaju, a dokazano je i da imaju veće plaće jer se bolje snalaze u timskom radu, lakše se nose sa stresom i imaju veće samopouzdanje, što znači da su produktivniji radnici – pojašnjava nam stručnjak.

Socijalistički sustav u američkom sportu

Istražuje i u čemu su ključne razlike između europskog i američkog pogleda na sportsku industriju.

–  Amerikanci rade sve što mogu da povećaju zanimljivost i neizvjesnost svojih natjecanja. Neizvjesnost je ključna jer rezultira većim brojem gledatelja koji prate utakmice uživo i na televiziji, što je dobro i za gledatelje, ali i klubove. Kad imate istog prvaka u 13 od zadnjih 14 prvenstava, kao što je to slučaj u Hrvatskoj nogometnoj ligi, ne možete očekivati veliko zanimanje gledatelja i sponzora za taj proizvod. Problemi s nedostatkom tzv. konkurentske ravnoteže postoje i u Francuskoj, Italiji, Njemačkoj. U Americi zato, primjerice, postoji dijeljenje prihoda. Ako kupite kapu New York Yankeesa u Los Angelesu, samo dio tog novca ide Yankeesima, ostatak dijele svi ostali klubovi u ligi. Paradoksalno, u američkom sportu vlada gotovo socijalistički sustav gdje se maksimalno potpomažu slabiji klubovi da dostignu najbolje jer to doprinosi businessu i zanimljivosti natjecanja. A Europa, koja je znatno “socijalističkija” u društvenim pitanjima – zdravstvu, mirovinskom sustavu, itd.,  u sportu ima surovi kapitalizam gdje se jaz između bogatih i siromašnih klubova kontinuirano povećava. Lige u Americi zato su puno zanimljivije i gledanije. Bavit ćemo se tim temama i na nastavi – zaključio je doc. Globan s jednom od mnogih zanimljivosti koje će njegovi budući studenti naučiti na novom kolegiju.

2 komentara

Odgovori