Pretraga

Pa što se to događa? U ispitu mature Istanbul proglašen glavnim gradom Turske

Nakon grešaka u ispitima mature iz Matematike na A razini te one na Politici i gospodarstvu, zbog čega su dva zadatka morala biti poništena, još jedna greška na koju nas čitatelji upozoravaju dogodila se u zadatku iz Hrvatskog. Naime, u točnom odgovoru na 44. pitanje tog ispita Istanbul je proglašen glavnim gradom Turske. U NCVVO-u rezoniraju da je odgovor sa stajališta jezične norme točan i s tog istog stajališta sadržaj je, kažu, irelevantan. Ispit je, inače, pregledalo četvero stručnjaka.

44. pitanje na maturi iz Hrvatskog u 2023.

44. pitanje na maturi iz Hrvatskog u 2023.|foto:srednja.hr

Istanbul, ne Ankara, glavni je grad Turske – tog su mišljenja sastavljači ispita mature iz Hrvatskog jezika. Greška je to koja nije primijećena niti u procesu recenzije ispita. Naime, na ispitu koji se ove godine pisao na jedinstvenoj razini, u 44. zadatku maturanti su morali zaokružiti slovo ispred jedne od četiriju rečenica koje su napisane u skladu s pravilima o pisanju velikoga i maloga početnog slova. Od svih ponuđenih malo i veliko slovo korišteno je ispravno samo u rečenici ‘Prijestolnica Istočnoga Rimskog Carstva bio je Carigrad, grad koji se danas zove Istanbul i glavni je grad Turske.’

NCVVO: ‘Sadržaj je sa stajališta jezične norme irelevantan’

Na ovu grešku pozornost su nam obratili čitatelji. Vjerojatno bi prošla ispod radara da tog dana nije donesena odluka o poništavanju zadatka u ispitu iz Politike i gospodarstva, a nekoliko dana prije i ona da će se poništiti jedan od zadataka A razine Matematike. Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja pitamo jesu li bili svjesni ove greške i kako je do nje došlo. Brane se – ovim pitanjem ispituje se pravopis pa sadržaj s tog stajališta nije bitan.

– Ispit iz Hrvatskoga jezika u cjelini Čitanje, književnost i hrvatski jezik sadrži jezični zadatak čiji ishod provjerava poštivanje norme o pisanju velikoga i maloga početnoga slova. Zadatak glasi: Koja je od sljedećih rečenica napisana u skladu s pravilima o pisanju velikoga i maloga početnoga slova? U takvim se zadacima ne ispituje sadržaj te je posve jasno da je to jezično pitanje i koji je odgovor sa stajališta jezične norme točan. Dakle, u ovome zadatku sadržaj ne može utjecati na pravopisnu točnost, tj. sadržaj je sa stajališta jezične norme irelevantan, odgovaraju nam iz NCVVO-a.

Od sastavljanja zadataka pa sve dok maturanti ne otvore ispitne vrećice i krenu rješavati zadatke – put je dug. Ovaj zadatak morao je proći kroz ruke više osoba. Osim sastavljača, zadatak su morali vidjeti i recenzenti, pa se prirodnim nameće pitanje kako to da baš nitko nije uočio ovu grešku.

– Ispit iz Hrvatskoga jezika sastavilo je šest članova stručne radne skupine za Hrvatski jezik. Ispit je bio na metodološkoj recenziji, sadržajnoj recenziji (koja se dijeli na književnu i jezičnu recenziju) te je još jedan srednjoškolski profesor pregledao i književnost i jezik, dakle četiri su stručnjaka pregledala ispit, odgovaraju iz NCVVO-a na naše pitanje koliko je članova sudjelovalo u izradi ispita iz Hrvatskog i koliko u postupku recenzije.

Izdvojeni članak
matura-Politika-i-gospodarstvo

Novi fijasko sastavljača mature, USKOK proglasili uredom Vlade: ‘Sramotno je da ne žele priznati svoju grešku’

Na zadatak nije bilo prigovora, neće se poništavati

Ispit mature iz Hrvatskog jezika ove je godine prijavilo nešto više od 28 tisuća pristupnika. Nakon više godina ponovno se utvrđivao zaseban prag prolaznosti na testu književnosti, jezika i sažetku te zaseban na eseju. Privremeni rezultati kazuju da 3.652 pristupnika nije prošlo ispit. Ispod granice prolaznosti na eseju bilo je 2.395 pristupnika, a na testu ispod granice praga prolaznosti bilo je 379, dok je i esej i test palo 788 pristupnika. Na ovo, 44. pitanje, nije uložen niti jedan prigovor, kažu nam iz NCVVO-a.

– S obzirom na to da u ovome zadatku sadržaj ne može utjecati na pravopisnu točnost, tj. sadržaj je sa stajališta jezične norme irelevantan te da za ovaj zadatak nije zaprimljen niti jedan prigovor, nema osnove za poništenje zadataka, zaključuju iz NCVVO-a.

Podsjetimo, protekle subote poništen je zadatak s ispita Politike i gospodarstva u kojem su sastavljači ispita USKOK proglasili uredom Vlade. Zagrebački maturant Niko Mađerić tražio je putem prigovora da se to pitanje ponovno razmotri, što mu je NCVVO odbio. Pitanje je poništeno tek nakon što su o slučaju izvijestili mediji. Ranije prošlog tjedna, nakon našeg pisanja, NCVVO je odlučio da će biti poništen i jedan od zadataka na A razini Matematike. Naime, u zadatku nije postojalo točno rješenje, odnosno volumen koji su morali izračunati maturanti bio je izražen u pogrešnoj mjernoj jedinici. I u tom je slučaju NCVVO prvotno kazao da se zadatak neće poništavati, ali naknadno je odlučeno drugačije. U slučaju PiG-a i A razine Matematike svim je pristupnicima naknadno dodijeljen bod zbog poništenog zadatka.

Napomenimo za kraj kako je rok za prigovore na bodovanje mature završio 14. srpnja, a konačne rezultate maturanti će doznati 19. srpnja.


Za sve koji će na državnu maturu izaći u 2023./2024. godini pokrenuli smo novu Facebook grupu, Maturanti 2023./2024., učlanite se kako biste se povezali s vršnjacima i kako ne biste propustili najvažnije vijesti o maturi. Najnovije informacije o maturi možete doznati i putem našeg Facebook pagea Maturanti 2024., dok kalendar mature za 2024. detaljno možete proučiti na linku.