[Komentar] Od nepromišljenih prijedloga SDP-a o ukidanju mature imali bismo više štete nego koristi

SDP je danas predložio da se državna matura ove godine naprosto ukine. Međutim, činjenica jest da time ne bismo pomogli budućim brucošima, već proces prijava na fakultete učinili izuzetno nepravednim. Što se ideje da svi upišu studije koje žele tiče, ona je toliko suluda je se ne isplati ni smatrati ozbiljnom, a takvo ‘rješenje’ sustav bi dovelo u potpuni kaos.

 

Činjenica jest da je ovogodišnjim maturantima, što zbog štrajka, a što zbog prelaska na novi oblik nastave, teže nego ikojoj generaciji prije. Isto tako, činjenica je i da je pomalo sramotno da učenici žive u neizvjesnosti čekajući objavu datuma ispita državne mature. No suluda ‘rješenja’ koja predlaže SDP ne samo da bi pogoršala situaciju, već bi otvorila Pandorinu kutiju.

SDP traži ukidanje ovogodišnje mature: Saboru će predložiti izmjene zakona

Prije svega, moramo znati zašto postoji državna matura. Prvo, kao završni ispit, ona služi kao svojevrsna provjera znanja onoga što su gimnazijalci postigli u srednjoškolskom obrazovanju. Drugo i možda još važnije, ona omogućuje da su svi kandidati jednaki na rang listama prilikom upisa na studijske programe.

SDP je danas ishitrenom izjavom da maturu treba ukinuti vjerojatno dobio nekoliko tisuća glasova maturanata od kojih će neki prvi put izaći na izbore. Međutim, ono što predlažu zapravo bi koštalo same maturante.

SDP protiv funkcija obrazovanja? Podsjećamo na gradivo Sociologije

Znamo svi kako funkcionira školovanje. Neki profesori dijele ocjene, a neki namjerno učenicima snizuju prosjek. Upravo zato državna matura svojevrsni je faktor izjednačavanja, gdje svi dolaze i pokazuju svoja znanja ne bi li bili isti prilikom rangiranja općeg znanja na rang listama visokih učilišta.

Ne smijemo zaboraviti ni da su funkcije obrazovanja (kao što se uči na Sociologiji u trećem razredu gimnazije) selekcija i alokacija na društvene položaje. Dakle, u školi se, barem u teoriji, trudimo da bi oni kvalitetniji kasnije mogli obnašati značajne funkcije. Državna matura upravo služi tome da omogući boljima da izaberu ono u čemu žele biti bolji.

Prostora ima, a ima i načina!

Koliko se god održavanje mature činilo epidemiološkom prijetnjom, ne smijemo zaboraviti ni da škole imaju velike dvorane u kojima se može održati pisanje mature na i više nego pristojnoj udaljenosti. Također, takav bi se ispit mogao za neke učenike održati primjerice u paviljonu Zagrebačkog velesajma u kojem nema šanse da se učenici približe jedni drugima.

Oštra reakcija MZO-a na prijedlog SDP-a o ukidanju mature: 'Ovo je slikoviti primjer nezrelog populizma'

Što se izbornih predmeta tiče, na neke od tih ispita dolazi po svega nekoliko učenika i mogu se održati bez ikakve prijetnje za ičije zdravlje.

Vidimo sad da epidemija već jenjava i možda bi kasnije održavanje mature s te strane bilo idealno za učenike, ne samo zbog zaštite zdravlja, nego i jer bi se učenici stigli kvalitetno pripremiti.

Konstantno se stavlja pod tepih i činjenica da učenici više nego ikad imaju mogućnosti pripremiti se za te ispite od doma. Sjetite se samo sjajnog Tonija Miluna preko čijeg se YouTubea zasad učilo za stotine tisuća ispita.

Osvrnimo se i na detalj da se dio gradiva nije kvalitetno obrađivao. E pa, upravo takvo gradivo onda većina učenika ne bi dobro riješila čime ne bi bili u znatno lošijoj poziciji za svojim kolegama koji su to gradivo također učili online. Uz to, vrlo malo gradiva drugog polugodišta četvrtog razreda i ispituje se na maturi. Na kraju, uvijek ostaje opcija da se nekoliko pitanja izuzme iz bodovanja, što se već i radilo.

‘Ulizice na položaje’

Bez mature, dobili bismo sustav u kojem bi ulizice upisivale bolje fakultete, a učenici koji su se trudili izvisili jednostavno jer ih netko nije volio. To je nešto što ne smijemo dopustiti.

Često se spominju ovih dana i učenici strukovnih škola koji zaostaju za gimnazijalcima. Budimo realni, učenici su to koji imaju svoje zanimanje i koji za gimnazijalcima eventualno zaostaju samo utoliko ukoliko su se posvetili drugim stvarima. Ali, ako žele ići na isti fakultet kao i gimnazijalci, onda moraju učiniti tu dodatnu žrtvu i dodatno se pripremiti.

Dobro, tko bi tim ljudima predavao i kakva bi to bila nastava?

Ideja, koju je jučer predstavio prof. dr. sc. Neven Budak, kao SDP-ov savjetnik za obrazovanje, da svi učenici upišu fakultet koji žele, toliko je suluda da je se ni ne isplati smatrati ozbiljnom.

Teoretski, izgleda jednostavno. Na prvoj godini otpast će studenti koji ‘nisu za to’ što su upisali. Međutim, logistički bi stvorila tolike probleme, da se oni jednostavno ne bi mogli riješiti. Zamislite da studij kemijskog inženjerstva upiše 1.500 ljudi. Cjelodnevne i cjelonoćne vježbe u laboratorijima ne bi bile dovoljne da svi naprave nekoliko jednostavnih pokusa u prvome semestru. Ili, na primjer, 700 ljudi na studiju nekog jezika na Filozofskom fakultetu, pa tko bi tim ljudima držao jezične vježbe.

Bez sluha na studij violine?

Ne smijemo zaboraviti ni da sveučilišta imaju autonomiju koja im omogućuje da sami biraju uvjete po kojima netko može njihove studije. Tako, primjerice, da biste upisali studij violine morate, ali morate, imati znanje sviranja. Pa ne može Muzička akademija postati tečaj za ljude bez sluha, pa ni na prvih mjesec dana.

A iduće godine… sve ispočetka

Takav sustav otvorio bi i jedan veći problem. One iduće godine imali bismo, uz redovne maturante, još pola jedne generacije koja studij upisuje drugi put, jer su, eto, shvatili da ipak s dvojkom iz kemije ne mogu pohvatati kolegij iz biomedicine. A da su, primjerice, pali na maturi iz kemije, upisivali bi možda drugu godinu studija građevine i trudili se postati stručnjaci u tome području.

Da, neke ideje isprva dobro zvuče. Zaista. Međutim, prije nego s nečim izlazimo u javnost, bilo bi lijepo da ih stavimo u širi društveni kontekst i vidimo što one zaista donose.

___________________________
* Komentar je stav autora.

2 komentara

  1. O isuse, samo mi recite je li mi bolje da padnem razred i obrazujem se normalno ili imam šanse završiti ovu školsku godinu i normalno maturirat.

  2. Ako neko ima 2 iz kemije nece upisati fakultet na kojem je kemija primaran predmet… Također, očito ga ni ne zanima kemija ako ima 2 iz nje!?

Odgovori