Mitovi i istine o govoru tijela

Osim onoga što govorimo riječima, mnogo informacija okolini odajemo upravo svojim govorom tijela. Stručnjaci za neverbalnu komunikaciju prilično su često analizirali govor tijela poznatih ili slavnih osoba, međutim takva analiza ne mora uvijek biti točna.

Neverbalna komunikacija velikim dijelom utječe na informacije koje pružamo drugim ljudima, a govor tijela najčešće se ne može osvijestiti niti modificirati. Iako se kaže da se većina naše komunikacije svodi na govor tijela, na taj se vid komunikacije ne treba nužno sto postotno osloniti, piše Znanost.

Govor tijela trebao bi otkriti lažljivce

Što točno o govoru tijela ima za reći znanost? Socijalni psiholog, Albert Mehrabian, šezdesetih je godina tvrdio kako se poruka koju drugima šaljemo tonom glasa i izrazom lica može dosta razlikovati od poruke koji smo izgovorili riječima. Temeljem svojeg istraživanja, došao je do zaključka kako samo sedam posto naše emocionalne poruke šaljemo putem riječi, 38 posto poruke šaljemo tonom glasa, dok čak 55 posto otpada na ostale neverbalne znakove.

Ipak, ovakve bi podatke trebalo uzimati s rezervom, jer se ona odnosi tek na posebne okolnosti. Ako bi takva podjela bila sasvim točna, onda bi se svi uspjevali sporazumijevati govorom tijela, a nijedna laž nikad nikome ne bi prošla. Primjerice, govori se da lažljivci gledaju u desno, nemirni su ili se češkaju po nosu.

Neverbalna komunikacija muškaraca i žena

Neverbalnu komunikaciju ipak treba uzeti s rezervom

Prošlogodišnja studija je pak pokazala da gledanje u desno nema veze s laganjem. Ispostavilo se da pojedinci koji su sudjelovali u testiranju podjednako gledaju na obje strane. Što se tiče ostalih ‘znakova’ koji upućuju na laganje, točnim su se pokazali jedino fizički znakovi kao što su proširenje zjenica i dodirivanje određenih trivijalnih objekata.

Ako baš želite odgonetnuti laže li vam neka osoba, studije preporučuju slušanje onog što osoba govori umjesto promatranje govora tijela. Lažljivci često govore višim tonom glasa, te su skloni ponavljanju određenih riječi.

Revolucija komunikacije mladih: Tehnologija nam ukrala riječi

Istraživači su zaključili kako je subjektivno procjenjivanje i vlastiti osjećaj da li netko laže sigurniji od bilo kakvih znanstvenih mjerenja. Procjenjivanje na osnovi govora tijela može biti problematično, zato što onaj koji laže može imati istu gestikulaciju kao onaj koji govori istinu, ali osjećaj pritisak zbog interogacije.

Često se događaju i predrasude stečene na osnovu govora tijela. Primjerice, za osobu koja sjedi ruku prekriženih uz tijelo smatrat ćemo kako imati obrambeni stav, a to ne mora uvijek biti slučaj. Nedavne studije ipak dokazuju da promatranjem načina na koji se osobe kreću možemo saznati neke informacije o njima.

Odgovori