Pretraga

Najstarija škola za strane jezike u EU nalazi se u Zagrebu i danas slavi rođendan

A- A+

Centar za strane jezike u Vodnikovoj danas obilježava 65. obljetnicu svoga postojanja. Ovaj veliki jubilej poseban je po nekoliko stvari, među kojima je i činjenica da je to najstarija škola za strane jezike na području EU te prva škola na svijetu, u kojoj se od samog početka nastava izvodila prema tada novoj audiovizualnoj metodi.   

Tko je osnivač, koji su se jezici isprva mogli učiti u Vodnikovoj, kao i koliko je polaznika prošlo kroz školu u ovih 65 godina, otkrila nam je direktorica Centra za strane jezike Neđeljka Batinović.  

Izdvojeni članak

Na ovim mjestima možete učiti strane jezike potpuno besplatno

Za 7 jezika su diplome u suglasnosti s široko priznatim programom Vijeća Europe

Trenutačno se u Centru za strane jezike može učiti sedam jezika prema međunarodno priznatom programu Vijeća Europe.

– Engleski, njemački, francuski, talijanski, španjolski, ruski, hrvatski (za strance, kao strani jezik). To su jezici za koje imamo akreditaciju, to jest priznate nastavne programe, za priznate svjedodžbe za 6 stupnjeva učenja po programu Vijeća Europe zvanom CEF (Zajednički europski referentni okvir za jezike), govori nam direktorica Centra Neđeljka Batinović. 

No, uz ove prema značajnim standardima usklađene programe, u Vodnikovoj se uče i drugi jezici.

– Povremeno, ovisno o interesu, imamo i: arapski, albanski, bugarski, rumunjski (ove smo jezike imali za potrebe Hrvatske vojske, nakon što je Hrvatska ušla u NATO), perzijski / farsi, nizozemski, slovenski te mađarski, rekla nam je Batinović.

Izdvojeni članak

Studenti s nekoliko kontinenata uče hrvatski jezik

Sve je počelo s jezikom ‘trulog kapitalizma’, koji se onomad zbog simbolike rijetko učio u školama

Davne 1952. godine Centar za strane jezike je osnovan kao društveno poduzeće, kakva je u to doba uostalom bila većina njih.

– U početku je par godina imala samo engleski jezik, jer se tada engleski malo učio u redovnim školama (bio je u onom režimu jezik “trulog kapitalizma”). No, ubrzo je uveden francuski, potom talijanski pa ruski i njemački, a početkom osamdesetih godina i hrvatski i španjolski. Hrvatski je tada uveden za potomke naših iseljenika, koji su cijeli srpanj intenzivno učili hrvatski, a potom cijeli kolovoz putovali po Hrvatskoj. Od početka devedesetih godina polaznici hrvatskoga uglavnom su studenti iz prekomorskih zemalja koji studiraju slavenske jezike, stranci koji posluju s Hrvatskom ili rade u Hrvatskoj te mnogi stranci zaljubljeni ili u vezi s Hrvatima te Hrvaticama, zbog čega ga ponekad zovemo “jezik za zaljubljene”, otkriva ravnateljica Centra za strane jezike u Vodnikovoj.

Već smo rekli da je škola bila vizionarska od samih početaka pa su tako osim audiovizualnih principa poučavanja stranih jezika, postavili i još neke standarde. 

– Centar za strane jezike tada je, početkom osamdesetih godina, prvi u Hrvatskoj napisao i objavio udžbenike “Učimo hrvatski”.
Sve do sredine devedesetih godina nastava se odvijala po udžbenicima koje su pisali profesori Centra, a objavljivao Centar. Želimo spomenuti da su svi naši udžbenici redovito dobivali izvrsne ocjene nadležnoga ministarstva (danas Ministarstvo znanosti i obrazovanja). Svi su udžbenici bili popraćeni audio i vizualnim materijalima, kako je nalagala nastavna metoda, obrazlaže Neđeljka Batinović.  

Napredna audiovizualnost u nastavi od prvih dana postojanja Centra

Direktorica Neđeljka Batinović nam je pojasnila što je davne 1952. značila audiovizualna metoda u nastavi stranih jezika. – Audiovizualnu metodu učenja osmislio je naš sveučilišni profesor Guberina. Ona znači da onaj tko uči istodobno i vidi što se događa (na crtežima, slikama) i čuje kako se to kaže. Svaka je lekcija imala svoj audio i vizualni materijal. Audio materijal bila je snimka lekcije na magnetofonskoj vrpci, kasnije kaseti. Polaznici bi čuli jednu rečenicu, ili dio rečenice, potom je slijedila (u samome snimku) stanka tijekom koje su polaznici ponovili ono što su čuli. Istodobno je za tu rečenicu, ili dio rečenice, u početku bio crtež/slika s prikazom te radnje. Crteže su izrađivali priznati umjetnici. Kasnije su crteži snimani na dijafilmove koji su se pomoću projektora projicirali na zid pa je nastava tekla u obliku polaganog crtanog filma. Primjerice, kada ste polaznika pitali, na engleskome ili nekom drugom jeziku, “Gdje je gospođa Cabot”, on je lako odgovorio “Ona je u trgovini”, jer je na crtežu točno vidio gdje je. Ta je metoda doista bila vrlo uspješna, u usporedbi s dotadašnjim načinom učenja u kojemu su učenici čitali tekst (nakon što ga bi nastavnik pročitao), pisali nove riječi i prevodili. Nije bilo prave komunikacije. Dakle, audiovizualna metoda uvela je u nastavu stranih jezika pravu komunikaciju, objašnjava Batinović.

U 65 godina oko 130.000 polaznika pohađalo Centar za strane jezike

Trenutno na razini semestra po prilici 1.400 polaznika pohađa Centar za strane jezike. Broj nije precizan jer postoje tečajevi različite duljine, kao i oni individualni koji traju do 5 tjedana. No, od 1952. godine je zbilja impresivna brojka polaznika prostrujala prostorijama u Vodnikovoj.

– Prema našim podatcima, oko 130.000. Naravno, broj upisa bio je mnogo veći, jer su se polaznici upisivali više puta. Odrasli polaznici oduvijek se upisuju dva puta godišnje, u rujnu za zimski semestar i u siječnju/veljači za ljetni, dok se srednjoškolci i osnovnoškolci upisuju se jednom godišnje i obrazovno razdoblje traje jednu školsku godinu, pojasnila je ravnateljica Centra.

Izdvojeni članak

Poliglotstvo kroz zemlje: Englezima trebaju 44 tjedna da nauče jezike s naših područja

Rijetko zapošljavaju izvorne govornike i imaju dobar razlog za to

U Centru za strane jezike velika većina profesora imaju diplomu s filozofskih fakulteta, dok je izvornih govornika među nastavnicima vrlo malo. Direktorica Centra podrobno pojašnjava i zašto je tomu tako.

– Trenutno imamo jednog izvornog govornika, za engleski jezik. Tijekom posljednjih desetljeća imali smo ih nekoliko i svi su imali diplomu profesora onoga jezika koji su predavali.
Naime, izvorni govornici koji se nude u Hrvatskoj uglavnom su osobe koje taj jezik nisu studirale ni diplomirale. Kada bismo pokušali zaposliti takvu osobu, većinom nisu zadovoljavali naše kriterije. Često među takvim strancima ima osoba koje nisu završile nikakav fakultet. Biti izvorni govornik ne znači automatski biti dobar nastavnik. Za to je potrebno znatno više. Nije dovoljno da osoba neki jezik govori da bi ga mogla uspješno predavati. Potrebno je obrazovanje – i jezično i kulturološko i književno itd., a osobito je važno ono metodičko. Nastava stranih jezika zahtijeva umijeće koje se gradi godinama. Zato mladi profesor u našoj školi prvo tjednima sluša predavanja/nastavu iskusnih profesora, zatim polaže ogledno predavanje od 2 nastavna/školska sata i, ako je to uspješno, biva zaposlen kao profesor-početnik i radi tri do četiri semestra pod nadzorom i uz vodstvo svoga mentora. Tek potom postaje samostalni profesor. I sve to unatoč činjenici da je taj jezik diplomirao i tijekom studija položio kolegij Metodika nastave stranih jezika.

O popularnosti izvornih govornika u Hrvatskoj mogli bismo pisati nadugo. Naime, neki naši ljudi misle da će naučiti bolje ili brže ako im predaje izvorni govornik. To naprosto nije točno. Često se događa upravo suprotno. Već godinama vlada poplava izvornih govornika, osobito engleskih i osobito u zemljama takozvanog “trećega svijeta”. Tisuće engleskih državljana postaju “teacheri engleskoga u inozemstvu” (tako im glasi svjedodžba, jer ne mogu predavati engleski u Engleskoj), a tu svjedodžbu dobiju nakon što imaju: tjedan dana teorijske nastave, potom tri tjedna praktične nastave, tijekom koje održe jedan sat nastave dnevno. Probajmo zamisliti nekog našeg čovjeka koji je, primjerice, diplomirao građevinarstvo ili medicinu ili samo završio srednju školu, potom imao toliko dana obuke i postao profesor hrvatskoga strancima. Mislim da bi se već prvoga dana nastave prilično izgubio.
Dobro je što naši ljudi imaju mogućnost birati, pa biraju liječnika, osobito ako je riječ o nekome tko ih treba operirati, biraju stomatologa, čak frizere, automehaničara – kakvu god struku trebaju prvo će se raspitati o kvaliteti i ugledu stručnjaka kojemu u ruke predaju svoje tijelo, kosu, automobil.
A kada je riječ o učenju stranih jezika nisu baš izbirljivi pa se čini da im strane jezike može predavati svatko. Čak ni ne pitaju je li njih budući predavač/nastavnik diplomirao jezik koji žele učiti.
A osobito ne pitaju što će dobiti za cijenu koju plaćaju – profesora ili osobu koja nije profesor, koliko nastanih sati, kakvu svjedodžbu (priznatu ili nepriznatu), kakvom opremom škola raspolaže i tako dalje, jasna je Neđeljka Batinović. 

Izdvojeni članak

Devet činjenica o jezicima koje niste znali

Zbog zapošljavaja na njemačkom govornom području raste interes za taj jezik

Direktorica Centra za strane jezike nam je predočila podatke i o tome za koje strane jezike vlada najveći interes.

– Najveći interes vlada za engleski. No, posljednjih je godina znatno porastao interes za njemački – zbog potreba posla, zaposlenja na njemačkom govornom području itd. – pa se u našoj školi broj polaznika engleskoga i njemačkoga gotovo izjednačio!
Treći jezik po broju polaznika tradicionalno je bio talijanski, no on je posljednjih godina znatno stagnirao, osobito od 2008. godine, kada je nastupila gospodarska kriza, pa se gotovo izjednačio s francuskim i španjolskim.
No, moramo napomenuti da je posljednjih godina porastao interes za ruski, koji je godinama bio potpuno nestao, no on je ipak još uvijek u našoj školi, a mislimo i općenito, “mali jezik” po broju polaznika, rekla je Batinović. 

I nakon što smo postavili sva pitanja direktorici Centra za strane jezike, omogućili smo joj obzirom na veliku obljetnicu postojanja da naglasi još neke najvažnije pojedinosti vezane za školu, ako smo ih se slučajno propustili dotaknuti.

Želim još dodati:

a) da ćemo ubrzo imati i priznate programe i za slovenski, jer su ti programi u izradi,

b) da je Centar već desetljećima ispitna škola za sudskog tumača, po ovlaštenju Ministarstva pravosuđa, i da takve ispite održavamo za gotovo 30 stranih jezika,

c) da osoba koja posjeduje znanje nekoga od 7 stranih jezika za koje imamo akreditaciju ne mora polaziti nastavu da bi stekla priznatu svjedodžbu – dovoljno je položiti ispit za stupanj za koji posjeduje znanje, a takve ispite održavamo svakoga mjeseca,

d) da imamo velik broj specijaliziranih programa za razna područja struke (pravo, tehnička zanimanja, medicinu, stomatologiju, diplomaciju, menadžerstvo, financije, njegovateljstvo).

Najstarija škola za strane jezike u EU nalazi se u Zagrebu i danas slavi rođendan
Share via
Copy link
Powered by Social Snap