Poduzetnički mindset za mlade: Nije lako, ali ako imate ideju, Hrvatska je pravo mjesto
Bit poduzetništva nije puko štancanje nekih proizvoda, već stvaranje novih vrijednosti, smatra Luka Abrus iz Fivea. Mlade su s prilikama poduzetništva danas na konferenciji Poduzetnički mindset za mlade #2 upoznali neki od naših najboljih poduzetnika.
Detalji s konferencije Poduzetnički mindset za mlade | screenshot: YouTube
– Nemojte dopustiti da vas strah prevlada. Vjerujte, puno više možete naučiti o kroz neuspjeh, nego kroz uspjeh.Nemojte se dati navući na one priče da se nakon fakulteta morate zaposliti u velikoj tvrtki i budeš ondje do mirovine. Poduzetništvo za mene znači izabrati slobodu i biti sretan s time, rekao je Andrija Čolak, osnivač franšize Surf’n’Fries koja posluje u gotovo 20 zemalja.
Na online konferenciji Poduzetnički mindset za mlade #2, u organizaciji časopisa Poduzetnik, naša najbolja poduzetnička imena davala su savjete mladima ne bi li ih uveli u svijet poduzetništva.
Osnivač Algebre Hrvoje Balen kazao je kako su mnogi krivo predviđali budućnost.
– Sjetimo se Fordove izjave: Da sam pitao kupce što trebaju, vjerojatno bi rekli da žele bržeg konja. Neki tako smatraju da će obrazovanje biti u potpunosti online, s virtualnim asistentima. Međutim, ne treba zaboraviti da na faksu učite živjeti samostalno i da ondje možete upoznati svoga muža ili ženu. Nije lako predvidjeti koje će potrebe biti među ljudima, a vizija budućnosti ovisit će o ljudima budućnosti. Umjetna inteligencija će svakako pomoći u obrazovanju, hibridno će vjerojatno uzimati veći dio. No naglasak će svakako biti na cjeloživotnom obrazovanju, rekao je Balen.
Mladima je poručio da imaju pravo dulje odrastati i dulje tražiti što bi radili, dok će se s cjeloživotnim obrazovanjem izgrađivati poput Lego-kockica. Također, sve što rade, zapisati u svoj životopis i na LinkedIn.
– Čime god se bavili, imate obvezu vidjeti kako se vaše aktivnosti uklapaju u digitalni svijet. A ondje ima mjesta za sve, bili vi sociolozi, psiholozi, jezičari ili nešto drugo. Ipak, nemate pravo misliti da imate neko pravo samo zato što ste završili fakultet, zaključio je Balen.
Abrus: Gledajte globalno!
Luka Abrus iz Fivea ispričao je kako ‘postoji crta za stvaranje’ koja definira poduzetnike.
– Nakon faksa sam imao sreću što sam se našao u okruženju koje mi je omogućilo da napredujem. Sto posto naših klijenata danas je iz Amerike, a njima radimo na oblikovanju digitalnog okruženja i proizvoda za velike brendove, rekao je Abrus.
Na pitanje trebamo li početi na domaćem ili odmah ići na strano tržište, odgovorio je da je naše tržište malo i komplicirano.
– Nas u IT-ju zanima kako što više razviti biznis, a to se može samo ako se gleda globalno. U Americi je sustav preporuka jasan, to je jedinstveno tržište, za razliku od Europe koju čini gomila malih tržišta, kaže poduzetnik.
Također ističe da je neuspjeh ključan za učenje.
– Sebi smo najbolji kritičari. Napravili smo hrpetinu propusta iz kojih smo učili. Ipak sada prvi put vodimo tvrtku s 250 ljudi. Ne voliš gubiti, ali sutra je nova utakmica. Ako pogriješimo, sebi smo pogriješili, istaknuo je.
Zaključio je kako ga u svemu vodi želja za stvaranjem veće vrijednosti, a naglasio i važnost partnerstva.
– Kad ti je teško, ta te osoba potakne. Uvijek je tu, to je najvažnije, ustvrdio je Abrus te pohvalio svog poslovnog partnera Viktora Marohnića.
Mladima savjetuje da prije no što se upuštaju u poduzetništvo upoznaju pravi svijet i ‘steknu što više iskustva na tuđoj koži’.
Marijan: Nije bilo lako ostati na ulici, no uspio sam doktorirati u pedesetima i postao član Uprave Končara
Siniša Marijan iz Končarevog instituta za elektrotehniku pričao je o temi ostati u Hrvatskoj ili otići.
– Recept za to pitanje ne postoji. Međutim, većina mladih danas posjeduje te dileme. I sam sam se bavio tim dilemama, no prije tridesetak godina to je bilo puno teže, rekao je Marijan.
Institut u kojem je radio, priča, prije tridesetak godina otišao je u stečaj, a mjesecima nisu dobivali plaću.
– Nije lak osjećaj kad čovjek ostane na ulici. Prodavao sam videokasete na ulici jer čovjek nešto mora raditi. Nakon nekog vremena, pozvali su me da se vratim u novi institut i radim na projektu sa znanjem koje sam stekao nakon fakulteta, ispričao je.
Više je puta i nakon toga razmišljao o tome da napusti Hrvatsku.
– Često nisam bio siguran hoću li moći izdržati. Shvatio sam da novac nije ključan, on je sekundaran, a ono što tjera mladog čovjeka je rad na zanimljivim projektima. Doktorirao sam u poznim godinama, u pedesetima i pozvali su me da radim u Upravi, što me iznenadilo. Kako to nije moje područje, morao sam završiti i menadžerski tečaj, ispričao je.
Ako imaju imalo poduzetničkog duha, pozvao je mlade da ostanu u Hrvatskoj. No sve je upozorio da će se morati cjeloživotno obrazovati.
– Nije lako, ali ako imate ideju, Hrvatska je pravo mjesto. Ako se dvoumite oko odlaska, bolje je ostati u Hrvatskoj još neko vrijeme, zaključio je Marijan.
Emer: Počeao sam raditi s 16 jer mi mama i tata nisu mogli priuštiti tenisice koje sam htio
Anita Oreščanin iz Poslovne inteligencije kaže da poduzetnički mindset znači biti svjestan ustati nakon neuspjeha i ići dalje. Marko Emer, direktor Moj-eRačuna, ističe da su to hrabrost i upornost.
– Dobro je ako u kući imate uzore koji vas vode prema poduzetništvu. Moji roditelji nisu bili poduzetnici, ali su nas naučili da moramo raditi i financirati sebe pa čak i svoju obitelj. Ja sam za vrijeme rata studirala i radila, ispričala je.
No, smatra kako se poduzetništvo ipak zasniva na svakom od nas i na prihvaćanju odgovornosti.
Marko pak ističe da je poduzetništvo plod ljubavi prema rješavanju nekog problema, iako je percepcija poduzetnika nažalost ta da žele samo zaraditi.
Oreščanin je ispričala kako su željeli biti eksperti u području analitike, što im je tada trebalo, a drugi su im govorili da ih nitko neće angažirati.
– Budući da smo imali jako dobre poslove, svi su nas pitali što će nam poduzetništvo. Planirali smo imati desetak zaposlenika, a sada smo angažirani po cijelome svijetu. Polako smo krenuli, ali kad se sve zbroji, bilanca je ok, kaže Oreščanin, koja je tvrtku osnovala uz supruga Dražena i prijateljicu Lidiju Karagu.
Emer je ispričao kako je počeo raditi sa 16 jer mu mama i tata nisu mogli priuštiti dobre tenisice.
– Krenuo sam raditi i već s 19 godina sam pokrenuo firmu koja je instalirala prvi biometrijski sustav za prijavu zaposlenika u Europi i treći na svijetu. Kasnije sam otvorio Fly bar, a onda smo pokrenuli elektroničke račune. Smatrao sam da digitalizacija mora doći jer je kolanje dokumenata i prekucavanje na kompjuter suludo, kazao je Emer.
Osvrnuo se i na zapošljavanje.
– Dolazi mi se zaposliti čovjek s diplomom i bez radnog staža koji živi s roditeljima i ima iPhone 12, iako ja imam Samsung S9. U Americi mladi već kao srednjoškolci rade, istaknuo je Emer.
Oreščanin također ističe da je bitno što su radili mladi dok su studirali.
– Ako vidimo da su radili u skladištu, to cijenimo jer znači da su se morali probuditi rano ujutro. Ako su volontirali, to znači da su morali odvojiti svoje slobodno vrijeme. Treba znati što znači doći na posao jer posao nekoga drugog ovisi o tome jesi li ti napravio ono što si trebao, pojasnila je poduzetnica.
Gajšak: Tražite konkretan savjet
Albert Gajšak, CEO tvrtke CircuitMess, predstavio je svoj novi projekt, tzv. Netflix za robotičare. Naime, uveli su pretplatu pa uz kupnju STEMboxa ne nude samo proizvod, nego i uslugu.
– Kupac može kupiti jedan, dva, pet ili svih šest proizvoda, a novi će mu stići na adresu svaka tri mjeseca, kazao je Gajšak.
No otkrio je i svoju povezanost s mentorom, Tomislavom Carem, osnivačem Infinuma.
– Nisam se imao kome drugom obratiti (smijeh). Kad smo išli na natjecanje u Porto, slali smo mejlove raznim firmama no Infinum je jedini odgovorio, kaže Gajšak.
– Albert se tu nekako pojavio i krenuli smo se družiti. No iznenadio sam se kada su se vratili s natjecanja i bacili na stol iz tih sklopova, iščekivajući da ćemo shvatiti čime se bave, nadovezao se Car, također kroz smijeh.
Albert Gajšak i Tomislav Car na panelu koji je moderirala Ana Hanžeković
Obojica smatraju da ih spaja sličan način razmišljanja.
– Tomislavu smo najviše zahvalni što je uložio svoje vrijeme u nas, kaže Gajšak.
Ima i poruku za mlade.
– Najbitnije da se ne bojite pitati. Koga? To morate sami pronaći. Idite na konferencije i ne sramite se prići nekome, ustvrdio je Gajšak.
Međutim, obojica su se složila da je puno bolje poslati konkretno pitanje, nego domah tražiti sastanak s nekime tko vas ne zna.
Pirić: Poduzetnici su epitet lopova dobili jer se pojedince s lošim motivima predstavljalo poduzetnicima
– Mislim da je ženama teže biti poduzetnica, no nikad to ne bih mijenjala, kaže Martina Ravlić, direktorica Slavonija DI-ja.
Biti poduzetnica je, ističe, blagostanje jer svakodnevno rasteš. Smatra i da žene imaju više smisla za neke stvari i u nekim trenucima te da su poduzetnije.
– Istraživanja su pokazala i da su žene manje impulzivne pa naprave manje štete, nadovezao se Boris Trupčević, direktor 24sata, koji je moderirao razgovor.
Matea Pirić i Martina Ravlić s moderatorom Borisom Trupčevićem | screenshot: YouTube
Matea Pirić, suvlasnica Naftalinea, rekla je kako je noćna ptica pa radi kad djeca odu spavati.
– Ne bih se čak stavljala u ulogu žrtve jer imam priliku popodneva provoditi s djecom, dodala je Pirić.
Poduzetnike uspoređuje sa sportašima jer ih više puno discipline i to da uče i pobjeđivati i gubiti. Ta znanja odlučuje prenijeti i svojoj djeci.
– Mate Rimac isto promovira Hrvatsku, istaknula je poduzetnica.
Trupčević je napomenuo da se poduzetništvo u Hrvatskoj ipak ne cijeni.
– Mislim da je to osobna percepcija svakog od nas jer to ne vidim tako. Od kolega iz Švicarske sam naučila da se slavi svaki uspjeh, pa i rast od jedan posto, pojašnjava Ravlić.
Pirić smatra da su poduzetnici epitet lopova dobili jer se pojedince s lošim motivima predstavljalo poduzetnicima. Kad je imala osam godina, kaže, obitelj je doživjela bankrot. No, to joj ne ulijeva strah već se drži američke izreke da ‘tko bar jedanput nije bankrotirao, nije dovoljno riskirao’.
Poduzetnice su otkrile i kako vide budućnost.
– Naša prosječna plaća je u pola veća od kineske, a kineska industrija preuzela je vodstvo u tekstilnoj industriji. Nama priliku vidim u individualiziranom pristupu i dizajnu. A tko zna, možda se jednog dana roba neće proizvoditi nego printati 3D printerima. Ako se to dogodi, napravit ćemo najbolji 3D print sudio. To je prilagodba tržištu jer bez prilagodbe nema preživljenja, poručila je Pirić.
– To je istina, ne preživljavaju oni koji su najveći, nego oni koji se najbolje prilagođavaju, dodao je Trupčević.
Ravlić je zaključila da je bitno ostati stabilan, ne paničariti, ne donositi ishitrene odluke te pokušati ljudima uliti nadu u bolje sutra.
Sumina: Samo trećina naših zaposlenika su softverski inženjeri
Alan Sumina pričao je o prodaji Nanobita, što je jedan od najznačajnijih poslovnih događaja ove godine.
– Nismo samo IT tvrtka. Zapošljavamo 8 analitičara podataka, koji analiziraju podatke ne bi li se igrači vratili u oigru. Tu su, međutim, i marketinški stručnjaci, pisci, testeri. Puno je različitih zaposlenika, samo tridesetak posto su softverski inženjeri, otkrio je Sumina.
Godinama su ljudi, priča kroz smijeh, doživljavali gejming kao gubljenje vremena, a onda je i Svjetska zdravstvena organizacija predložila ljudima da za vrijeme pandemije igraju igrice. I dok je nekoć to bila industrija namijenjena muškarcima između 16 i 30 godina, danas je zahvaljujući mobitelima, dostupna svima, koja je postala teža i od Hollywooda.
Također je naglasio na važnost adaptacije.
– Ako imamo ljude koji su spremni i zamijeniti posao, mislim da ćemo opstati, kazao je.
Mladić osmislio bicikl koji komunicira s vozačem
Najavljena je i nova emisija – Startup Mindset, koju će voditi Anto Lučić. U prvoj epizodi Marijo Ljubičić predstavio je svoju tvrtku Ljubičić Technology koja u Imotskom proizvodi električne bicikle.
– Ovo je bicikl koji se spaja s krajolikom te ga predstavlja korisniku s kojim komuncira putem posebne kacige, predstavio je Ljubičić svoj Guideb bicikl.
Gostujući u emisiji Startup Mindset, Ljubičić je otkrio da nije baš koristio Google prilikom izrade modela, već danima isprobavao različite stvari ne bi li vidio što funkcionira, a što ne.
– Naš bicikl pričat će s vama o povijesti kraja kojim se vozite, kao i predlagati vam što da vidite. No prilikom odabira rute, izračunavat će može li vam nešto predložiti s obzirom na to kolika je količina baterije te kakvo je iskustvo vozača. Pa nećete dijete samo poslati na Sljeme, objasnio je funcioniranje ovog inovativnog proizvoda.
Na samom kraju konferencije, mladima se obratio poduzetnik Saša Cvetojević.
– Analizirajući vaše prijave, zaključili smo da dolazite iz raznih dijelova Hrvatske pa čak i inozemstva. Ako ikoga od vas ova konferencija navede da se bavi poduzetništvom ili vrati u Hrvatsku, mogu reći da smo uspjeli, zaključio je Cvetojević.
POGLEDAJTE VIDEO:
