Tko su socijalni pedagozi i čime se točno bave? ‘Najviše pogode priče učenika koje čujem’
Socijalni pedagozi stručnjaci su koji se bave prevencijom, dijagnozom, tretmanom i post-tretmanom osoba koje se suočavaju s poteškoćama u ponašanju. Njihova je svakodnevna zadaća oblikovati bolju budućnost za djecu, mlade i odrasle koji se suočavaju s različitim izazovima u ponašanju. Tajana Šarić i Marta Papec dvije su stručnjakinje iz ove grane koje rade u školama i koje su nam pružile dublji uvid u to što je zapravo njihov posao i sve lijepe, ali i manje lijepe izazove s kojima se suočavaju.
Ilustracija: Unsplash
Socijalni pedagozi osobe su koje pružaju potporu djeci, mladima i odraslima u njihovom psihosocijalnom funkcioniranju, kao i socijalnoj integraciji. Ljudi su kompleksna bića i ponašanja su im nerijetko obilježena blagim odstupanjima, od blagih smetnji do ozbiljnog kršenja nekih društvenih normi koje mogu utjecati na socijalnu integraciju. Tim riječima Marta Papec, socijalna pedagoginja u Osnovnoj školi Pehlin iz Rijeke, opisuje svoju struku.
Budući da je u pitanju vrlo dinamičan, a povremeno i izazovan posao, razgovarali smo s dvije socijalne pedagoginje, od kojih jedna radi u osnovnoj, a druga u srednjoj školi, da nam opišu tko su zapravo socijalni pedagozi, što točno rade i kako komentiraju poražavajuće brojke o ovoj profesiji u Hrvatskoj. Naime, srednja.hr već je razgovarala s jednom od sugovornica, Tajanom Šarić iz Obrtničke škole Osijek, koja nam je odgovorila na pitanja o tome što se sve promijenilo, ali i ono za što i dalje postoji status quo u ovih godinu dana.
Vidljiv napredak u prevenciji i radu s mladima
Socijalni pedagozi igraju ključnu ulogu u prevenciji nasilja, posebno među mladima i djecom školskog uzrasta. Škole su važna okolina za rad na prevenciji neprihvatljivih oblika ponašanja, jer djeca i mladi provode značajan dio svog dana u školi. Školski preventivni programi obvezni su dio školskog kurikuluma i obuhvaćaju različite programe usmjerene na univerzalnu ili selektivnu prevenciju. Tajana Šarić ističe važnost ovih programa i raduje se što je u posljednjih nekoliko godina vidljiv napredak u pristupu, prevenciji i radu s mladima.
– U osnovnim školama postoji niz kvalitetnih evaluiranih preventivnih programa usmjerenih na jačanje socio-emocionalnih, komunikacijskih ili životnih vještina učenika. Radim u srednjoj strukovnoj školi u Osijeku i mi smo obično bili zakinuti za evaluirane preventivne programe, a našim učenicima je to zaista potrebno. Sva sreća, to se posljednjih godina mijenja i sada imamo nekoliko programa koje možemo provoditi i sa srednjoškolcima. I sama sam sudjelovala u kreiranju nekih programa poput ‘SNEP: seksualno nasilje – edukacijski i prevencijski program’. Trenutno nas 12 socijalnih pedagoginja pilotira program ‘Vještine za djelovanje’ – program razvoja socio-emocionalnih vještina za srednjoškolce. Socijalne pedagoginje su te koje provode radionice tih programa, provode evaluaciju programa, te pritom surađuju s nastavnicima i roditeljima, ističe Šarić.
Škole su idealna mjesta za provedbu preventivnih programa
Iako je opis posla vrlo kompleksan, glavni cilj socijalnih pedagoga općenito jest adekvatno odgovoriti na potrebe djece i mladih, što podrazumijeva intervencije na različitim razinama društvenih i državnih sustava. Socijalni pedagozi zapravo su stručne osobe koje se bave prevencijom, dijagnostikom, tretmanom i post-tretmanom osoba koje iskazuju neke od oblika poremećaja (problema) u ponašanju.
Upitali smo ih što konkretno škole rade kako bi prevenirale nasilje, pogotovo kod mladih i djece školskog uzrasta. Papec ističe kako su škole idealna mjesta za provedbu preventivnih programa za različite rizične situacije, pa tako i nasilje jer ‘možemo obuhvatiti veliku količinu djece i mladih i pružiti im mogućnost za stjecanje znanja, vještina i kompetencija te ih na taj način osnažiti za izazovima sa kojima se svakodnevno susreću te da izbjegnu visokorizična ponašanja’.
– Učenici u školi provode velik dio vremena, djeca i mlade osobe podložnije su promjeni ponašanja, a osim toga u školi su prisutne stručne i temeljito educirane osobe, ne samo za posredovanje znanja nego i za ulaganje u životne/socijalno-emocionalne vještine učenika, pojašnjava Papec.
Problem manjka socijalnih pedagoga u školama
Što se povećanja upisnih kvota za studij Socijalne pedagogije tiče, Marta Papec ukazuje na dugotrajni problem manjka socijalnih pedagoga, posebice u određenim dijelovima Hrvatske poput Vukovarsko-srijemske županije. Potencijalno povećanje kvota moglo bi doprinijeti smanjenju problema s manjkom stručnjaka u ovoj oblasti.
Također, obje sugovornice izražavaju zabrinutost zbog smanjenog broja stručnjaka u školama, što dovodi do poteškoća u pružanju potrebne podrške učenicima. Upisne kvote u ak. god. 2023./2024. za ovaj redoviti sveučilišni prijediplomski studij na Edukacijsko-rehabilitacijskom fakultetu su 50 hrvatskih državljana te dva strana.
– S jedne strane, broj studenata koji upisuje socijalnu pedagogiju dovodi do toga da nema nezaposlenih. A s druge strane, da ja zatrebam zamjenu na svom radnom mjestu, mislim da se nitko stručan ne bi javio jer nikoga nema na Zavodu za zapošljavanje, rekla je Šarić.
U Vukovarsko-srijemskoj i dalje nema niti jednog socijalnog pedagoga
Ministarstvo znanosti i obrazovanja pružilo nam je informacije o broju socijalnih pedagoga u različitim županijama. Grad Zagreb prednjači s čak 42 socijalnih pedagoga, slijedi ga Zagrebačka županija sa 21 socijalnim pedagogom, a Šibensko-kninska i Splitsko-dalmatinska imaju svaka po 15 socijalnih pedagoga.
S druge strane, u Vukovarsko-srijemskoj i dalje nema nijednog socijalnog pedagoga. Pri dnu su i Osječko-baranjska te Virovitičko-podravska sa samo jednim socijalnim pedagogom po županiji, a Požeško-slavonska i Karlovačka imaju svaka po četiri socijalnih pedagoga. Ovi podaci pokazuju neujednačenu raspodjelu stručnjaka u različitim dijelovima Hrvatske.
U dokumentu niže nalazi se popis stručnih suradnika po županijama u 2023. godini. Ako vam dokument nije vidiljiv, potrebno je osvježiti stranicu.
Kako nam govore sugovornice, socijalni pedagozi surađuju i komuniciraju međusobno, a postoji i Hrvatska udruga socijalnih pedagoga (HUPS), koja promiče i zastupa profesionalni identitet socijalnih pedagoga te utječe na razvoj socijalne pedagogije kao struke. Uz to, postoji Hrvatska komora socijalnih pedagoga koja se brine za stručnost, etičnost i zakonitost rada socijalnih pedagoga.
‘Najviše emocionalno pogode priče učenika koje čujem’
I dok svakodnevno svjedoče neočekivanim i pozitivnim trenucima, ističu i izazovne strane svojeg posla. Šarić ističe situaciju iz početka svoje karijere u kojoj je svjedočila eskalaciji agresije u razredu, gdje su se učenici fizički sukobili, a ona se trudila smiriti situaciju. Srećom, situacija se na kraju uspješno riješila.
– Zapravo me najviše emocionalno pogode priče učenika koje čujem. U trogodišnjoj strukovnoj školi kao što je moja ima veliki broj učenika koji je odgojno zanemaren, bez adekvatne roditeljske skrbi, bez potrebnih socijalnih vještina i emocionalnog kapaciteta da se izbori za sebe, naročito u fazi traženja i građenja identiteta. Ima učenika koji su izgubili jednog ili oba roditelja, učenika koji su izmješteni iz primarne obitelji. Takve priče aktiviraju moju empatiju i ponekad me emocionalno preplave. Bude i predivnih zabavnih trenutaka gdje se tako slatko nasmijem na njihove šale, rekla je Šarić.
‘Uvijek zaboraviš na loše, a pamtiš samo dobre stvari’
Papec u sličnom tonu odgovara na isto pitanje. Ističe kako je posao socijalnog pedagoga pun izazova, ali također pun mogućnosti da pomognu onima koji su najranjiviji.
– Naš posao je svakodnevni izazov, a u čitavom spektru izazova postoje oni i pozitivi i negativni. Naš posao, bez obzira na sektor, nikada nije lagan. Struka smo koja se susrećemo s onim najranjivijima, marginaliziranim pojedincima, koji prolaze svoje teške trenutke i zbog svega toga trebaju upravo nas. Iako sam tek završila pripravništvo, mogu reći da sam se već susrela sa dosta izazovnih situacija koje su ponekad i stvarno teško pale. No, na kraju dana, ovo je moj poziv. Saslušati nekog, pružiti mu ruku podrške i pomoći postaje ono što te ispunjava. A i nekako, uvijek zaboraviš na ovo loše, a pamtiš samo ove dobre i pozitivne stvari, ističe Papec.
Njihov rad može značajno utjecati na budućnost
Ove stručnjakinje ističu važnost interdisciplinarnog pristupa i suradnje sa svim relevantnim akterima u djetetovom životu kako bi se osigurala najbolja podrška i rješenja. Tajana Šarić i Marta Papec predstavljaju samo dvije od mnogih stručnjaka koji svakodnevno rade na oblikovanju bolje budućnosti za djecu i mlade u Hrvatskoj, čineći tako važan doprinos društvu.
Uloga socijalnih pedagoga iznimno je važna u društvu, posebno u radu s djecom i mladima koji se suočavaju s problemima u ponašanju. Njihov rad ima potencijal značajno utjecati na budućnost i integraciju pojedinaca u društvo, no potrebno je kontinuirano raditi na prepoznavanju i podršci ovoj struci kako bi se osigurali bolji uvjeti za njihov rad i veća prisutnost u školama diljem Hrvatske.
