Pretraga

Učenici MIOC-a ugostili uspješne poduzetnike: ‘Gdje su danas pobjednici olimpijada? Obrazovni sustav ubija znatiželju’

A- A+

Učenik zagrebačke srednje škole MIOC, Goran Narančić, u svoju je školu uveo novitet. Organizirao je panel MIOCTalk u kojem će ugostiti neke uspješne ljude iz Hrvatske te predstaviti njihove priče. Panel se odvija u kinodvorani škole i uživo mu mogu prisustvovati učenici, a online je dostupan svima. Tako su u prvom panelu, čija je tema bila poduzetništvo, sudjelovali poduzetnici čije su tvrtke i aplikacije poznate u cijelom svijetu.

MIOCTalk

MIOCTalk | foto: XV. gimnazija Zagreb

Panel MIOCTalk, namijenjen učenicima XV. Gimnazije u Zagrebu, po prvi se put održao 27. listopada, a cilj mu je približiti srednjoškolcima iskustva uspješnih ljudi u Hrvatskoj. Paneli će se održavati svakih nekoliko mjeseci, a tema prvog bila je poduzetništvo. Uživo panel mogu pratiti učenici MIOC-a, dok svi ostali panele mogu pratiti na YouTubeu. Gosti prvog panela bili su Damir Sabol, osnivač Iskona te osnivač i direktor Photomatha, zatim Stjepan Orešković, znanstvenik i većinski vlasnik M+ grupe te Albert Gajšak, osnivač CicuitMessa, tvrtke za STEM edukaciju.

Prodavanje igrica u osnovnoj školi

Organizator i moderator panela bio je učenik 4. razreda ove škole, Goran Narančić, koji pohađa međunarodni program ‘International Baccalaureate’. Tako se na prvom panelu s gostima razgovaralo o tome kako su svoje ideje pretvorili u stvarnost te kakvo je njihovo iskustvo rada.

– Od sedmog razreda znao sam da me zanimaju računala pa sam tako upisao FER. Internet se počeo razvijati, bio je rat i bilo je doista zahtjevno vrijeme. Ja nisam bio neki student, nisam stigao davati sve ispite, nisam bio neki sjajni student, ali naučio sam se disciplini i fakultet me približio novim tehnologijama i internetu, što je bila konkurentna prednost koju sam dalje iskoristio. Na fakultetu sam živio sa 150 kuna tjedno, rekao je Sabol.

On je već od djetinjstva sklon poduzetništvu, pa je već u osnovnoj školi posudio elektroničku igricu od sestrične te je to počeo iznajmljivati i zarađivati džeparac. U srednjoj školi počeo je piratizirati softvere, što mu je također donosilo dodatnu zaradu. Kao mlada osoba, savjetovao je Sabol, treba se opustiti i krenuti u neko područje jer se tako najbolje može razumjeti sistem.

– Mi smo za tehnologiju čitanja teksta kamerom mobilnog telefona razvijali za jednu drugu firmu. No, ja sam sinu ispravljao zadaću iz matematike pa sam htio to svoje računanje zamijeniti tehnologijom te je tako nastao Photomath. To je primjer kako se neko ranije stečeno znanje može kasnije iskoristiti negdje drugdje. MIOC je jedna od najboljih škola na svijetu. Probajte postati stručnjaci, ali nije samo o tome riječ. Tu mora biti i glazbe, druženja, rada u udrugama – to vam sve jako dobro dođe i pomoći će vam u budućnosti, rekao je Sabol.

‘Malo je poduzetnika koji odustaju od fakulteta’

Priča Stjepana Oreškovića drukčija je jer je krenuo kao sveučilišni profesor i znanstvenik, pa tek kasnije krenuo u poduzetništvo. Smatra da se ponekad završi na području o kojem nimalo ne sanjaš u početku.

– Više ni prodaja ćevapa ne može proći bez znanja o financijama i ekonomiji. Bez tog znanja bit ćete jako slabo plaćeni i posao bi mogao propasti, istaknuo je Sabol.

Albert Gajšak hodao je na natjecanja iz robotike te je onda razvio tvrtku u kojoj dizajniraju elektroničke uređaje za edukaciju djece i mladih u STEM-u. Ti uređaji prodaju se kao određena pretplata za roditelje te djeca svakih mjesec dana dobivaju novi proizvod koji je rastavljen na komade. Zatim ga djeca sama slažu i tako uče o elektronici i programiranju.

– Imamo i internetsku aplikaciju na kojoj su lekcije za učenje. Sve proizvode sami dizajniramo, proizvodimo i prodajemo. S idejom sam krenuo u srednjoj matematičkoj školi u Karlovcu. Do svog investitora došao sam kada sam tražio donacije za europsko natjecanje iz robotike pa sam slao mailove brojnim IT kompanijama, rekao je Gajšak.

Učenici su također unaprijed mogli postavljati pitanja, a jedno od njih bilo je i kako financirati projekte. To je najbolje, rekli su panelisti, tako da se samostalno nađe investitor, kao što je to napravio Gajšak, a ne uzimati novac od banki jer je to prerizično.

– Kada se pogledaju analize najboljih kompanija, najviše je poduzetnika koji imaju visoke diplome sa sveučilišta. Malo je onih koji su odustali od fakulteta da bi pokrenuli svoj posao. MIOC je sjajna škola koja otvara brojne prilike, rekao je Orešković.

MIOCTalk sudionici

MIOCTalk | foto: XV. gimnazija Zagreb

‘Obrazovni sustav ubija znatiželju’

Orešković je također pročelnik katedre Medicinska sociologija i ekonomika zdravstva na Medicinskom fakultetu u Zagrebu. Na panelu je kazao kako studenti koji su bili najbolji na prijemnom ispitu za medicinu na kraju šeste godine nisu najbolji niti su kasnije nužno najbolji liječnici ili profesori.

– Što se dešava u životu pobjednika na olimpijadama iz matematike ili fizike? Gdje su oni nakon 15 ili 20 godina? Treba biti uporan, ali i opušten, uspjesi dolaze iz odnosa s drugim ljudima i to ne dolazi preko noći. Dobri rezultati na olimpijadama dobri su za profesore, naslove u novinama i ministra obrazovanja koji tada može reći kako je naš sustav obrazovanja dobar. Obrazovni sustav ubija znatiželju, rekao je Orešković.

Ipak, Gajšak je odustao od fakulteta kako bi se u potpunosti posvetio tvrtki jer smatra da se dvije stvari paralelno ne mogu uvijek odlično ostvarivati. Najveća prepreka su mu ljudi jer s tehnologijom uglavnom nema problema, već se problemi javljaju u postavljanju zdravih odnosa s ljudima. Isto tako, rekao je Sabol, iz Hrvatske i bilo kojeg kraja svijeta može se uspjeti ako se napravi vrhunski i kvalitetni proizvod, a najvažniji su ljudi.

– Bitnije je naći ljude koji ti mogu pomoći i koji mogu s tobom raditi. Na početku sam krenuo sam, ali nakon što sam radio po 20 sati dnevno shvatio sam da ti je uvijek netko potreban, zaključio je Gajšak.

MIOCTalk
Share via
Copy link
Powered by Social Snap