Pretraga

Zbog neisplate povećane osnovice, sindikati pisali predsjedniku Vrhovnog suda

A- A+

Jučer smo pisali o tome kako država poduzima sve pravne mehanizme ne bi li usporila ili pak potpuno izbjegla isplaćivanje velike svote novca javnim službenicima. Novca koji su im ostali dužni nakon što im nikad nisu isplatili ugovoreno povećanje osnovica na plaću, zbog čega je veliki broj učitelja i drugih službenika podigao i dobio tužbe pred hrvatskim sudovima. Sindikati su se otvoreno pobunili protiv nastojanja države da uspori procese, a sad su se obratili i predsjedniku Vrhovnog suda Đuri Sessi.

Đuro Sessa, predsjednik Vrhovnog suda
Foto: Screenshot N1 | Pixabay

– Dužnost nam je spram stotinjak tisuća zaposlenika u javnim službama, stotinjak tisuća naših građana i njihovih obitelji ovim dopisom još jednom ukazati na različito postupanje sudačkih vijeća Vrhovnog suda RH u potpuno istovjetnim predmetima u razmaku od svega dva mjeseca i upozoriti na netočne izjave glasnogovornika Vrhovnog suda. Obraćamo Vam se primarno kao predsjedniku Vrhovnog suda, posve svjesni ograničenosti Vaših ovlasti u smislu izravne intervencije u ishode konkretnih predmeta, što niti očekujemo niti bismo to ikada tražili, započinje tako svoje pismo Vilim Ribić, predsjednik Matice hrvatskih sindikata predsjedniku Vrhovnog suda Đuri Sessi.

Izdvojeni članak

Velik broj učitelja tuži državu: Sindikalisti pojašnjavaju kako im je RH (p)ostala dužna

Sud odbacio prijedlog za reviziju

Odmah na početku zahvaljuje Sessi na dopisu u vezi slučajeva u kojima Vrhovni sud dopušta reviziju u postupcima zbog neisplate povećanih plaća, no ističe kako je Sessa, kao predsjednik važne pravosudne institucije, odgovoran za kvalitetu sudovanja i sam dignitet suda. Tako, ako se na Vrhovnom sudu događaju nepravilnosti, navodi Ribić, predsjednik to mora znati i poduzeti sve da se u budućnosti ne događaju, što je uostalom, ističe, u njegovoj nadležnosti sukladno propisima.

– Iz Vašeg dopisa proizlazi da je do različitog postupanja dvaju sudačkih vijeća Vrhovnog suda po istovjetnim prijedlozima za dopuštenje revizije došlo jer je sud u predmetu Revd-91/2020, od 10. lipnja 2020. godine, iz čisto procesnih razloga odbacio prijedlog, dok je po drugom podnesenom prijedlogu za dopuštenje revizije, u predmetu Revd-535/2020, od 22. travnja 2020. godine, prihvatio prijedlog ocijenivši da se radi o „stvari u kojoj odluka najvišeg suda utječe na ostvarivanje prava većeg broja hrvatskih građana te je smatrao da je potrebno meritorno autoritetom najvišeg suda odlučiti o pravnim pitanjima“, slijedom čega je ulaganje revizije ocijenio dopuštenim.

Prijedlog za dopuštenje revizije u predmetu Revd-91/20 dali su tuženik, odnosno javna ustanova i Vlada RH na strani tuženika, kao umješač. Vrhovni je sud prijelog ustanove odbacio zbog procesnih razloga, a prijedlog Vlade iz sadržajnih razloga. Ocijenio je da „u prijedlogu za reviziju nisu jasno i određeno naznačena pravna pitanja zbog kojih je podnositelj predložio da se dopusti revizija, niti su podredno mogli biti određeno izloženi razlozi zbog kojih podnositelj smatra da su prigovori (pitanja) važna u smislu odredba članka 385.a st.1. ZPP.“

– Dakle, u tom predmetu Vrhovni sud je zauzeo stav o pitanjima istaknutim u prijedlogu za dopuštenje revizije, ocjenjujući ta pitanja nejasnim i neodređenim te smatrajući da su izostala odgovarajuća obrazloženja njihove relevantnosti u smislu navedenog članka, a uslijed čega sud u odnosu na postavljena pitanja nije dopustio ulaganje revizije, istaknuo je Ribić.

Dopustili reviziju po identičnom prijedlogu

No, u drugom slučaju, oznake Revd-535/20, Vrhovni sud je temeljem sadržajno identičnog prijedloga, pak, dopustio reviziju obrazlažući to, kako smo već pisali, „važnošću postavljenih pitanja za razvoj prava kroz sudsku praksu i osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni, jer se radi o predmetima od šireg društvenog interesa“. Valja naglasiti da nije navedeno obrazloženje na koji su način ta pitanja važna za razvoj prava i njegove ravnopravne primjene.

– Smatramo da je obrazloženje navedenih tvrdnji moralni, demokratski i društveni imperativ Vrhovnog suda jer su svi županijski sudovi u Republici Hrvatskoj zauzeli jedinstvene stavove i u kojima nije bilo različite primjene prava ili različite prakse drugostupanjskih sudova. U Jutarnjem listu od 26. listopada 2020., glasnogovornik Vrhovnog suda, sudac Željko Pajalić tvrdi da je Vrhovni sud dopustio reviziju radi ujednačavanja sudske prakse jer je ona različita u ovim predmetima, a što očigledno nije točno. Uostalom, mi ne znamo niti za jednu presudu koja bi se mogla smatrati nejednakom sudskom praksom. Dakle, ne treba Vrhovni sud ujednačavati sudsku praksu gdje je ona vidljivo ujednačena, već treba ujednačiti svoje odluke. U suprotnom on je taj koji stvara nejednaku sudsku praksu, što je suprotno ustavnim i zakonskim obvezama Vrhovnog suda, stoji u nastavku pisma Matice sindikata.

Izdvojeni članak

Država učiteljima nikad nije isplatila povećane osnovice, a sad žele još odugovlačiti

Dodaje i da Vrhovni sud sud niti jednom riječju nije obrazložio zašto smatra da se radi o predmetima od šireg društvenog interesa ni kako je došao do tog zaključka i pri tome upozorava da „širi društveni interes“ nije zakonom određena osnova za dopuštenje revizije.

Sumnja u kvalitetu i nepristranost Vrhovnog suda

– Nije li širi društveni interes spriječiti izvršnu vlast od samovolje, kršenja ugovora i izigravanja stotine tisuća svojih građana, pita se Ribić.

Činjenica je, što dalje navodi, da već petu godinu zaredom država odbija provesti ugovorena povećanja ugovorena još davne 2009. godine. Tada su se javni službenici odricali dijela plaće uz obvezu Vlade da će im, po precizno ugovorenim uvjetima, to vratiti, kroz povećanja osnovice nakon što prođe gospodarska kriza.

– Gospodine predsjedniče, zabrinuti smo zbog ovakvih postupaka koji izazivaju sumnje ne samo u kvalitetu sudovanja na Vrhovnom sudu, već i u njegovu nepristranost od politike i izvršne vlasti. Otvara se pitanje neovisnosti Vrhovnog suda. Nismo daleko od pomisli da je sud neovisan od radnih ljudi i građana, ali ne i od izvršne vlasti. Ako bi se to pokazalo kao nepobitna istina, prihvaćena široko među ljudima, što bi to značilo za demokratski život u našoj zemlji, ne treba to Vama posebno obrazlagati. Tu vidimo također Vašu presudnu odgovornost, stoji u završnom dijelu Ribićevog pisma.

Sve navedeno ima negativne posljedice, dodaje, ne samo na prava tisuće građana, već i na pravnu sigurnost u Hrvatskoj, a posebno na dignitet Vrhovnog suda.

Zbog neisplate povećane osnovice, sindikati pisali predsjedniku Vrhovnog suda
Share via
Copy link
Powered by Social Snap