Stiže novi Pravilnik za dodjelu državne stipendije: Pravobraniteljica predlaže da ju studenti dobivaju za 12 mjeseci akademske godine

Ministarstvo znanosti i obrazovanja mijenja Pravilnik o ostvarivanju prava na državne socio-ekonomske stipendije, kako smo već i pisali. Javna rasprava na Nacrt pravilnika zatvorena je jučer, a na nju je pristigla nekolicina zanimljivih komentara i prijedloga. Tako pučka pravobraniteljica, između ostaloga, kaže da bi se stipendija trebala isplaćivati za svih 12 mjeseci koliko traje akademska godina, a ne samo u devet mjesečnih rata.

Foto: Srednja.hr

U odnosu na prošlogodišnji Pravilnik o ostvarivanju prava na državne socio-ekonomske stipendije, Nacrt novoga ne donosi puno toga novina – rok za prihvaćanje uvjeta stipendiranja od sada bi striktno trebao biti propisan Pravilnikom i iznosit će sedam dana. Ako dobitnik ne prihvati uvjete stipendiranja u tom roku, ostaje bez stipendije.

Osim toga, novi Nacrt predlaže i izmjenu formulacije ‘studenti bez odgovarajuće roditeljske skrbi’ te bi pravo na socio-ekonomske stipendije u P kategoriji od sada trebali imati ‘studenti s invaliditetom i studenti koji su pod skrbništvom ili su kao djeca bili pod skrbništvom ili im je priznato pravo na socijalnu uslugu smještaja ili im je kao djeci bilo priznato pravo na socijalnu uslugu smještaja na temelju propisa iz područja socijalne skrbi, koji su upisani na poslijediplomske sveučilišne studije.’

Među izmjenama se nalaze i dvije u vezi bodovanja, pa će tako studenti s dva roditelja koji su branitelji moći na natječaju dobiti 400 bodova. Uz to, ako se Pravilnik usvoji u postojećem obliku, 550 bodova na natječaju moći ostvariti i studenti koji su roditelji, a čije je dijete preminulo. Javna rasprava oko Nacrta pravilnika o načinu ostvarivanja prava na socio-ekonomsku stipendiju završena je jučer, a na nju je pristigla nekolicina zanimljivih komentara i prijedloga.

Akademska godina traje 12 mjeseci, a stipendija se dodjeljuje za devet

Mijenja se Pravilnik za dodjelu državne stipendije: Studenti ostaju bez novca ako u roku od 7 dana ne prihvate uvjete stipendiranja

Članak 13. Nacrta pravilnika kaže kako se državna stipendija isplaćuje se u najmanje devet mjesečnih rata od najmanje 1.200,00 kuna, a ako su za to osigurana sredstva u Državnome proračunu ministar može u natječaju za dodjelu državnih stipendija propisati i dodjelu većega mjesečnog iznosa stipendije i/ili dodjelu stipendija u većem broju mjesečnih rata. Uz to, stoji u članku 13., ministar u natječaju za dodjelu državnih stipendija propisuje razdoblje za koje će se dodjeljivati stipendija.

Da bi se stipendija trebala dodjeljivati za 12 mjeseci akademske godine, a ne devet, smatraju u Uredu pučke pravobraniteljice Lore Vidović.

– Zakon o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju u članku 80. stavku 3. propisuje kako akademska godina počinje 01. listopada tekuće godine i završava 30. rujna iduće godine. Kako za čitavo to vrijeme traju i studentske obveze, nejasno je zašto se člankom 13. Nacrta Pravilnika jamči isplata stipendije u samo 9 mjesečnih rata. Stipendija bi se trebala isplaćivati za razdoblje akademske godine za koju se dodjeljuje te je stoga odredba stavka 3. suvišna. Nejasno je temeljem kojeg je izračuna propisan iznos stipendije od 1200,00 kn mjesečno u periodu od 9 mjeseci. Obzirom da je upravo ministar nadležan za područje znanosti i obrazovanja odgovoran za osiguravanje sredstava za isplatu državnih stipendija, nejasna je odredba stavka 2. navedenog članka. Isto tako, nejasno je i što se u stavku 3. navedenog članka podrazumijeva pod razdobljem za koje će se dodjeljivati stipendija. Pravilnikom je potrebno propisati vrijeme trajanja državne stipendije, odnosno da li se za svaku akademsku godinu raspisuje novi natječaj na kojeg se onda prijavljuju svi potencijalni korisnici, uključivo i raniji stipendisti, ili se stipendija dodjeljuje za određenu razinu studija, uz uvjet ispunjavanja uvjeta, komentiraju iz Ureda pravobraniteljice.

Osim toga, u Uredu pravobraniteljice smatraju da je nepravedno da u slučaju istog broja bodova prednost ima student koji ima niži prihod po članu obitelji, već bi oba studenta trebala ostvariti pravo na stipendiju.

– Obzirom da je broj prikupljenih bodova jedini propisani kriterij za donošenje odluke o dodjeli stipendije i stvaranje rang-list bilo bi dobro, ukoliko je moguće, osigurati sredstva za dodijeliti stipendiju svim studentima koji su prešli bodovni prag i imaju isti broj bodova te zadovoljavaju sve propisane kriterije, mišljenje je Ureda pučke pravobraniteljice.

Bodovanje: Studenti koji zbog studija mijenjaju prebivalište vs. studenti koji putuju na faks u drugo mjesto

Nemojte spavati ljetnim snom: Mnoštvo natječaja za stipendije u Hrvatskoj i inozemstvu nudi se i sada

Sudionici javne rasprave oko novog Pravilnika osvrnuli se i na način dodjele bodova studentima koji studiraju izvan prebivališta. Dva anonimna komentatora smataju da nije u redu što se studentima koji studiraju izvan prebivališta i nekoliko puta tjedno putuju na fakultet, dodjeljuje isti broj bodova kao i onima koji studiraju izvan prebivališta i moraju stanovati u drugom gradu.

– Nadovezao bih se na članak 9. i jednako bodovanje nekoga tko je udaljen 10 km od mjesta studiranja i nekoga tko je udaljen 5 sati vožnje trajektom, ili 10 sati vožnje autobusom jer ovaj drugi je svakako prisiljen mijenjati boravište i snositi troškove stanovanja, režija, hrane. Momak živi s majkom, ukupna su im primanja oko 3.200 kn mjesečno (njena plaća), a momak je inače iz daljeg otoka i želi studirati u Šibeniku. Dobiva 150 bodova za prihode, 200 bodova jer je jedan roditelj branitelj, 300 za studiranje van mjesta prebivališta, ukupno 650. To je malo za stipendiju. I ostao je bez stipendije prošlu godinu. Momak je našao stan u Šibeniku i s režijama i hranom ga ispadne oko 2000 kn mjesečno, odakle mu ti novci, odakle gospodo? Jednostavno ovakvi se slučajevi ne smiju dozvoliti, za ovakve slučajeve treba dati dodatnih 150, 200 bodova, predlaže anonimni sudionik rasprave.

U skladu s tim prijedlogom, pučka pravobraniteljica navodi kako je nejasno i zašto netko tko svakodnevno putuje u mjesto studiranja dobiva više bodova (300) od studenta koji stanuje u drugom gradu u studentskom domu (200 bodova).

Predlaže se dodjeljivanje bodova studentima čiji roditelji boluju od kronične bolesti

Ministarstvo objavilo popis fakulteta čiji studenti mogu ostvariti pravo na stipendiju od 10.800 kuna

Dodatne bodove na natječaju za socio-ekonomske stipendije mogu ostvariti studenti čiji roditelji imaju stopostotno tjelesno oštećenje. Za jednog roditelja priznaje im se 150 bodova, a za dvoje 300. U skladu s tom odredbom Ivo Vučko predlaže da se određeni broj bodova na natječaju dodjeli i studentima čiji roditelji boluju od kronične bolesti.

– Liječenje kronično oboljelog roditelja snažno utječe na rashode obitelji i pridonosi slabljenju socio-ekonomskog statusa obitelji studenta. Povući ću paralelu konstatacijom da djeca barem jednog oboljelog roditelja imaju barem jedan dodatan bod pri upisu u srednju školu, a ta kategorija bodova se zove ‘posebni bodovi’. Zaključno, mislim da je više nego pravedno da i djeca barem jednog teško oboljelog roditelja (npr. Crohnova bolest i slično) dobiju barem 300 bodova za svakog takvog roditelja. Vjerodostojnost teškog oboljenja treba regulirati jednostavnom potvrdom nadležnog liječnika obiteljske medicine o postojanju bolesti uz otpusno pismo koje potvrđuje hospitalizaciju i dijagnozu, predlaže Vučko.

Koji su još komentari pristigli na javnu raspravu, možete pogledati na ovoj poveznici. Hoće li ti komentari biti prihvaćeni i naći se u novom Pravilniku ili će ih Ministarstvo znanosti i obrazovanja odbiti, trebalo bi biti poznato 8. listopada, kada se očekuje objava izvješća s javne rasprave.

Odgovori