Bjeliš nakon medijskih napisa o rastrošnosti Sveučilišta otkrio na što i kako troše prihode

Na jučerašnjoj press konferenciji Sveučilišta u

Zagrebu osim o stipendijama bilo je riječi i o temi

koja je posljednjih tjedana aktualna u medijima –

rastrošnosti Sveučilišta. Rektor Aleksa Bjeliš i

prorektorica za poslovanje Vesna Vašiček odlučili

su u detalje izvijestiti javnost o tome s kolikim

prihodima raspolažu te kako ih troše.

www.srednja.hr

U jednim od hrvatskih dnevnih novina prije nekoliko

su se dana u više navrata detaljno secirali

troškovi Sveučilišta u Zagrebu, a Rektorat je

optužen za rastrošnost u vrijeme recesije. Budući da

je cijela priča uslijedila nakon najave Linića i

Jovanovića o provlačenju sredstava Sveučilišta kroz

državnu riznicu, u Rektoratu su se odlučili na

press konferenciju na kojoj su u tančine prikazali

i objasnili s kojim financijskim sredstvima

raspolažu, koliki je od svega toga vlastiti prihod

sveučilišta te kako ga troše. Dotakli su se i teme

sustava nagrađivanja, odnosno stimulacija na

primanja, za koje se u više navrata govorilo da se

radi o ‘bildanju’ profesorskih plaća.

Ima se, može se: Hrvatski fakulteti troše ogromne novce na reprezentaciju

Sveučilište u Zagrebu ima 600 milijuna kuna vlastitih prihoda

Prema tvrdnjama prorektorice za poslovanje Vesne Vašiček,

o spomenutoj inicijativi ministarstva financija i

obrazovanja rektorat je doznao iz medija, a još

uvijek nije došlo do sastanka na razini ministra i

Rektorskog zbora. U međuvremenu, shvatili su da

žele reći važne stvari o stjecanju vlastitih

prihoda, pa je na jučerašnjoj konferenciji Vašiček

je iznijela financijske podatke i njihovo gledište

na situaciju.

Sveučilište u Zagrebu ima otprilike 600 milijuna

kuna vlastitih prihoda, a oni u ukupnim prihodima

sudjeluju s otprilike 30 posto. Polovica tog iznosa

dolazi od školarina i participacija studenata, dok

se druga polovica iznosa realizira iz znanstvenih

projekata, projekata Europske unije te raznih

drugih ekspertiza, tvrdi Vašiček. Nadalje, dio

školarina koje subvencionira ministarstvo prema

riječima Rektorata transparentno je iskazano kroz

realizaciju trogodišnjem ugovora o subvenciji

participacija školarina, kroz koji je definirano

praćenje sustava na način da se ministarstvo na

godišnjoj razini izvještava o realizaciji ugovora,

ostvarenju ciljeva i aktivnosti. Prvi izvještaj

Sveučilište u Zagrebu podnijelo je u roku, u

siječnju ove godine. Budući da je sam ministar

Jovanović nedavno rekao kako bi se novac trebao

trošiti na razvoj obrazovanja i znanosti, a ne na

‘bildanje’ profesorskih plaća, Vašiček je iznijela

još jednu stavku.

MZOS i ministarstvo financija uvijek su imali mogućnost praćenja prihoda

– Ministarstvo obrazovanja, znanost i sporta, kao i ministarstvo financija sukladno zakonu o proračunu i zakonu o znanstvenoj djelatnosti uvijek je imalo mogućnost nadzora, praćenja i definiranja namjene i strukture vlastitih prihoda. Dio školarina koje subvencionira mnistarstvo transparentno je iskazano kroz realizaciju ugovora, a za drugi dio kojeg troše fakulteti također je definirana namjena koja ide u tri svrhe: plaćanje vanjske suradnje i rada iznad norme, pokriće materijalnih troškova i razvoj djelatnosti, objasnila je Vašiček te dodala da je Sveučilište prije inicijative za izradu nacionalnog pravilnika o korištenju vlastitih sredstava, koji nije doživio drugu javnu raspravu, već pokrenulo izradu vlastitog pravilnika, koji je ostao na ‘draft’ verziji. Ipak smatra kako bi do lipnja trebali završiti svoju verziju i usvojiti ga za sveučilišnu razinu.

HTV je više novca trošio na vjerski, nego na znanstveno - obrazovni program

Dosta riječi bilo je i o plaćanju zaposlenika, a

što se tiče dodatnih primanja tih ljudi sveučilište

smatra legitimnim za rad i trud na stjecanjima

vlastitih prihoda primjereno honorirati ljude koji
u tome sudjeluju.

‘Stimuliranje pojedinaca potiče ljude da rade što bolje’

– To je sve u skladu s Kolektivnim ugovorom za

znanost i visoko obrazovanje koji predviđa takav

dodatan angažman zaposlenika. Naš sustav

nagrađivanja osoblja ne podrazumijeva nikakvu

razliku plaće koja proizlazi iz razlike opterećenja

ili razlike o anagažmanu zaposlenika po pojedinim

pitanjima. Normirana je samo nastava kao minimum

koji se mora odraditi, a sve druge aktivnosti

profesora nisu ničim normirane. Mi smo na toj temi

imali inicijativu da se sustav plaća u realizaciji

na nacionalnoj razini učini stimulativnim, da

pokaže različito opterećenje pojedinaca u sustavu,

odnosno da se transparentno uredi kao sistem

nagrađivanja koji bi pokazao da ne mora nužno svaki

pojedinac u svakom trenutku imati istu plaću jer ne

doprinose svi jednako sustavu. Zlouporabe bi se kao

takve trebale sankcionirati, zaključila je Vašiček.

Svoje refleksije na trenutnu situaciju dao je i rektor Aleksa Bjeliš. – Stimuliranje je važno jer ono potiče ljude da rade što bolje. Bez vlastitih prihoda sveučilište neće moći opstati. Često se spominje da je pozicija sveučilišta povoljnija te da smo u konkurenciji s drugima u boljem položaju, požalio se Bjeliš te dodao kako ove godine Sveučilište ima manje od četvrtine pokrića materijalnih troškova iz državnog proračuna te da takve stvari pokrivaju iz dodatnih prihoda.

Linić želi zagrabiti u blagajne fakulteta, a sveučilišta šokirana

‘Hrvatska je među državama koje izdvajaju najmanje novca za znanost’

Smatra da je sustav koji nagrađuje uspješnost

itekako važan u obrazovanju i istraživanju, a

nerazumijevanje rada na sveučilištu u globalnom

smislu čini mu se iznenađujuća i nepovoljna po

zemlju.

– Zna se do kud će dovesti tendencija da se poskupi

kreativni rad na sveučilištima i institutima –

isuviše skup rad dovest će do bijega projekata i

ljudi koji ih vode van. Sveučilišta koja rade bez

rigidnih ograničenja sigurno će biti konkurentnija

i privlačit će ne samo one koji taj rad žele

platiti, nego i naše vlastite zaposlenike. Bez

dodatnih prihoda na sveučilištima ostat ćemo se

tamo gdje jesmo, u skupini država u kojima se za

znanost izdvaja najmanje novca u Europi. Tu nikako

ne možemo biti konkurentni, rekao je Bjeliš te

dodao kako je najmanje potrebno da se tu temu

iscrpi u medijima, aludirajući na medijske napise

jednih dnevnih novina koje su objavile iscrpan

specijal o rastrošnosti Sveučilišta u Zagrebu.
– Treba si dati truda kako bi se proniknulo u to

kako radi Sveučilište. To se ne može učiniti u

jednom popodnevu metodama ‘istraživačkog

novinarstva’ u ‘šokantnom specijalu’, komentirao je

na kraju Bjeliš.

Odgovori