Pretraga

Hrvatski studiji se oprostili od nastavnika Šterca: Konačno je otišao u mirovinu u 71. godini života

A- A+

Demograf, bivši docent i jedan od utemeljitelja Fakulteta hrvatskih studija, Stjepan Šterc, s početkom nove akademske godine otišao je u mirovinu. Od njega su se oprostili kolege na fakultetu, a iza sebe ondje ostavlja studij demografije i hrvatsko iseljeništvo čiji je bio predstojnik i voditelj istoimenog studija od kada se uveo 2019. godine. Osim navedenoga, Šterc je prije dvije godine sudjelovao u smjeni dekana fakulteta, odnosno bivšeg ministra Pave Barišića koji je htio sprovesti umirovljenje kontroverznog prorektora Antu Čovića, tada 72-godišnjeg zaposlenika Hrvatskih studija. Stjepan Šterc tada je, stavši na Čovićevu stranu, zatražio smjenu Barišića.

Stjepan Šterc, jedan od utemeljitelja Fakulteta hrvatskih studija, demograf i docent umirovio se u 71. godini života. Njegov odlazak u mirovinu objavio je Fakultet hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu gdje je obnašao funkciju predstojnika i voditelja studija demografija i hrvatsko iseljeništvo koji je pokrenut 2021. godine.

– Danas smo se oprostili i od profesora Stjepana Šterca koji je otišao u zasluženu mirovinu. Želimo mu mnogo uspjeha u novim životnim poduhvatima, stoji u Facebook objavi Fakulteta hrvatskih studija.

Bio je predstojnik studija demografije i hrvatskog iseljeništva

Uz to što je tijekom svoje karijere predavao na Hrvatskim studijima, predavao je na Geografskom odsjeku PMF-a Sveučilišta u Zagrebu s kojeg je u 65. godini otišao u mirovinu, da bi nakon toga reaktivirao status i postao predstojnik studija demografije i hrvatskog iseljeništva. No, taj studij nakon osnivanja nije bilježio baš dobre rezultate što se tiče upisa studenata.

Za akademsku godinu 2020./2021. pisali smo kako se na tom studiju ne popunjavaju kvote te da se upisuju učenici s lošijim prosjekom. Pogledom na ovu akademsku godinu, stanje se nije puno promijenilo. Na ljetnom upisnom roku upisna kvota za studij demografije i hrvatskog iseljeništva bila je 36, a pravo na upis od ukupno 63 prijavljenih kandidata ostvarilo je samo osam. Na jesenskom upisnom roku ostalo je 29 mjesta te se na upis prijavilo samo 11 kandidata, a pravo na upis ostvarilo je samo njih petero.

Izdvojeni članak

[Video] Studij demografije i iseljeništva inauguriran uz pjesmu Opće opasnosti: ‘Treba nam novi koncept države’

Fijasko s bivšim dekanom Barišićem

Podsjetimo, Šterc je imao jednu od ključnih uloga u nastojanju da se smijeni bivši dekan Hrvatskih studija Pavo Barišić 2021. godine. Razlog: Barišić je htio sprovesti umirovljenje tada 72-godišnjeg kontroverznog prorektora Ante Čovića, ujedno i zaposlenika Hrvatskih studija. Šterc, koji je tako stao na Čovićevu stranu, poslao je pismo članovima fakultetskog vijeća u kojemu je predložio Barišićevu smjenu i imenovanje novog obnašatelja dužnosti dekana.

– Vratiti Fakultet nemirnim vodama zbog osobnih interesa, želje za kontrolom, potrebama samodokazivanja, političkog potvrđivanja lojalnosti ili tek samo osobnim nezadovoljstvom drugima ili postupanjima po željama drugih izvan Fakulteta, nije niti može biti interes Fakulteta i svih njegovih nastavnika i studenata. Vođenjem fakulteta po osobnoj želji i potiskivanje svih ostalih, od prodekana do predstojnika odsjeka, veliko je podcjenjivanje i vrijednosti i dostojanstva svih djelatnika Fakulteta (nastavnog i ostalog osoblja) i njihovo svođenje na usputnost. Kako, uostalom, voditi dalje fakultet uz nezadovoljstvo i protivljenje svih prodekana, predstojnika i velike većine djelatnika i oslanjati se samo na političku podršku, napisao je, između ostaloga, Šterc u pismu.

Barišić je na kraju prestao biti dekanom Hrvatskih studija, a oko poviše navedenog istupa Šterca, koji je tražio Barišićevu smjenu, odlučio se i oglasiti javno.

– Pravi razlozi za pokušaj puča na Fakultetu docenta dr. sc. Šterca jesu doista ‘osobni interesi’. U ‘potrebe za samodokazivanjem’ ili ‘osobno nezadovoljstvo’ ne bih ulazio. Treba jasno reći: riječ je isključivo o osobnim interesima prorektora prof. dr. sc. Ante Čovića, koji pokušava Fakultetsko vijeće i cijelu ustanovu učiniti taocem za reguliranje svojega radnopravnoga statusa u 72. godini života. Vjerojatno su se u tom pitanju susreli i interesi pročelnika Šterca, koji je kao docent nakon umirovljenja na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu iskoristio prigodu za nastavak svoje nastavničke karijere na Fakultetu hrvatskih studija, navodi Barišić o čemu više možete čitati ovdje.