Veliki uspjeh: Profesor Filozofskog objavio članak u prestižnom časopisu Nature
U vodećem svjetskom znanstvenom časopisu Nature objavljen je članak s velikom analizom poplava u posljednjih 500-tinjak godina. Povijest polava u Hrvatskoj istražio je dr. sc. Hrvoje Petrić, redoviti profesor na Odsjeku za povijest Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu te tako postao jedan od koautora ovog važnog znanstvenog članka.
Foto: Denis Gaščić, srednja.hr
Kolika je važnost razumijevanja poplava i obrane od njih, saznali su nažalost Zagrepčani prije dva tjedna. Iako tada doduše nije poplavila rijeka, da voda može donijeti veliku štetu, osjetili smo na vlastitoj koži.
A upravo se temom poplava bavilo i dosad najveće takvo istraživanje čiji su rezultati objavljeni u vodećem svjetskom znanstevnom časopisu Nature. Svoj obol ovome radu dao je dr. sc. Hrvoje Petrić, redoviti profesor na Odsjeku za povijest Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, koji je posebno je obradio poplave rijeke Drave od 16. stoljeća do suvremenosti.
– Članak je važan jer je, između ostaloga, utvrdio kako su u protekla tri desetljeća Europu poharale najveće poplave rijeka, ako se analiziraju podaci u posljednjih 500-tinjak godina. U istraživanju je utvrđeno kako karakteristike europskih poplava posljednjih desetljeća nisu slične onima iz prethodnih stoljeća, pojašnjavaju sa Sveučilišta u Zagrebu.
Članak će pomoći u obrani od novih poplava
Kako je za potrebe članka korištena bogata europska povijesna dokumentacija o povijesti poplava, ona bi mogla biti od pomoći kreatorima politika u razvijanju strategije upravljanja poplavama u budućnosti.
Poplave su na mnogim mjestima snažnije nego prije, vremenski razmak između njih je promijenjen, a odnos između pojave poplava i temperature zraka preokrenut. U prošlosti su se poplave češće događale u hladnim razdobljima, dok je danas globalno zagrijavanje jedan od glavnih pokretača njihovog porasta, kaže se u članku kojeg potpisuju 42 koautora iz raznih dijelova Europe, među kojima je i naš povjesničar Hrvoje Petrić.
Analizom podataka identificirano je devet razdoblja s čestim poplavama i područja u kojima su se zbivale, među kojima su najistaknutija razdoblja od 1560. do 1580. u zapadnoj i srednjoj Europi; od 1760. do 1800. u većem dijelu Europe; od 1840. do 1870. u zapadnoj i južnoj Europi, te od 1990. do 2016. u zapadnoj i srednjoj Europi.
Dokazali: I sječa šuma utječe na poplave!
Autori se slažu kako se upravljanje poplavama mora prilagoditi novim stvarnostima jer se u ranijim periodima 41 posto srednjoeuropskih poplava događalo ljeti, dok one danas predstavljaju 55 posto. Ova je pojava povezana s promjenama u količinama padalina, isparavanjem i otapanjem snijega, te je važan pokazatelj za razlikovanje uloge klimatskih promjena u odnosu na druge faktore poput sječe šuma i upravljanja rijekama. Vezano uz rijeku Dravu, to je posebno važno, budući da ona, za razliku od većine drugih hrvatskih rijeka, ima snježno-kišni režim, koji je zanimljiv zbog gotovo obrnute pojave velikih i malih voda tijekom godine u odnosu na ostale tekućice Hrvatske te većeg utjecaja snježnice u prihrani.
Nature je jedan od najprestižnijih časopisa u kojem se objavljuju izvorni istraživački radovi u području prirodnih znanosti, a istraživači iz humanističkih znanosti poput povijesti vrlo teško i rijetko mogu u njemu objavljivati.
– Časopis Nature pokrenut je 1869., a za znanstvenike predstavlja izvor nekih od najvažnijih radova u povijesti znanosti. Najčešće se objavljivanje u njemu smatra velikim profesionalnim uspjehom, koji otvara mnoga vrata, a svaki rad hrvatskih znanstvenika doprinosi vidljivosti naše domovine i moga zavičaja, istaknuo je profesor Petrić.
