Državna mature iz perspektive 24-godišnjaka: Prijašnji prijemni ispiti su bili lakši
Budući da maturanti mahom državnu maturu opisuju
izuzetno stresnom avanturom putem koju konkuriraju
za željeni fakultet, odlučili smo potražiti nekoga
tko je srednju školu završio prije uvođenja ovakvog
tipa ispita zrelosti. Porazgovarali smo s Ivanom
koji je maturirao 2008. godine, dvije godine prije
nego što je uvedena državna matura. On je poželio
upisati studij psihologije, zbog čega je morao
polagati maturu čak šest godina nakon završetka
školovanja. U razgovoru nam je otkrio što je za
njega bilo stresnije i teže te kako je doživio
polaganje mature toliko dugo nakon prvog maturiranja.
Ivan je maturirao 2008. godine, položivši
srednjoškolsku maturu kao i svi drugi njegovi
kolege. Bilo je to doba kad se polagala sasvim
drugačija matura od one danas. Budući da je odlučio
upisati fakultet psihologije morat će prijeći jednu
veliku stepenicu na putu prema tom cilju – položiti
državnu maturu. Kako bismo saznali kako ona izgleda
iz perspektive nekoga tko je maturirao prije čak
šest godina, upitali smo ga za dojmove. Evo što nam
je otkrio.
Maturirao prije šest godina
Iskreno je priznao kako je državna matura mnogo
stresniji proces od mature koju je prošao prije
šest godina. Na ovogodišnjem ljetnom roku polagao je više razine obaveznih
predmeta, dok je kao izborni predmet izabrao
psihologiju.
– Stresnije je prije svega zato što preko državne
mature konkuriraš za upis na fakultet, tako da ako
imaš želju upisati fakultet na kojem je velika
konkurencija, nemaš pravo na kiks ni u jednom od 3
obavezna i 1 izbornom predmetu. Osim toga, na
prijašnjoj maturi polagao se manji broj predmeta
zato što engleski nije bio obavezan kao što je sada
na državnoj maturi. Cijeli proces prijašnje mature
se odvijao kroz kraći vremenski period nego državna
matura i oduzimao je manje vremena i živaca,a oni
koji su sva 4 razreda prošli s odličnim uspjehom
bili su i oslobođeni mature. Tako da bih rekao da
su oni koji su maturirali prije 2010. i upisivali
se na fakultete preko prijamnih ispita imali lakši
i manje stresan put do završetka srednjoškolskog
obrazovanja i željenog fakulteta od onih koji su
maturirali od 2010. pa nadalje, objasnio je na
početku Ivan.
Sam priznaje kako su iskustva prije bila dosta
različita, dok je težina ovisila o školi i
predmetnim profesorima. Također, obuhvaćala je
manju količinu gradiva i, što je vrlo važno, nije
bila ključna za upis na fakultet.
‘Prijašnja matura je bila lakša’
– Što se tiče mog iskustva po pojedinim predmetima
mogu reći da mi je hrvatski bio lakši na prijašnjoj
maturi jer je bilo potrebno naučiti manju količinu
gradiva, no matematika nije bila ništa lakša nego
na današnjoj državnoj maturi, čak bih rekao da mi
je bila i teža. Ukupno gledano, lakša je bila
prijašnja matura jer je obuhvaćala manju količinu
gradiva iz manje predmeta nego današnja državna
matura, te nije bila ključna za upis na fakultet.
Nama su u to vrijeme prijamni ispiti bili ono što
je današnjim maturantima državna matura, ali ni
prijamni ispiti nisu bili u tolikoj mjeri stresni
kao državna matura. Naime, lakše je u jednom danu
napisati jedan prijamni i najčešće odmah isti ili
sljedeći dan dobiti rezultate nego kroz dva tjedna
pisati četiri ispita državne mature, a nakon toga čekati
mjesec dana prve rezultate pa nakon završenih žalbi
konačne rezultate i u međuvremenu pratiti stalna
pomicanja na rang listama, ističe 24-godišnjak.
Dodao je i to kako neki
fakulteti svejedno imaju svoje prijamne na kojima
vrše testiranja određenih vještina i sposobnosti
tako da je i to po njemu dodatni teret za maturante i što se
tiče vremena, živaca i novaca. Naš je sugovornik za pripremanje mature uzeo
zaista dosta vremena – prvotno je pohađao pripreme,
no uskoro je shvatio da se i bez njih sam može
dovoljno dobro pripremiti.
– Nakon što sam nekoliko puta bio na pripremama,
shvatio sam da mogu i sam to sve naučiti te da mi
pripreme baš i nisu neophodne, tako da sam od njih
odustao i pripremao se sam, uglavnom pomoću
različitih priručnika za državnu maturu i
rješavanjem prošlogodišnjih ispita državne mature, objasnio je Ivan.
Kako kaže, počeo se pripremati u prosincu 2013. godine, ali prvih mjesec-dva samo je čitao lektire
koje su bile potrebne za esej iz
hrvatskog jezika. Tek nakon toga krenulo je učenje, koje
je, kako Ivan kaže, postalo intenzivnije otprilike mjesec dana prije
prvog ispita državne mature.
Ispite ipak nije doživio teškima
Bez obzira na stres i pritisak koji dolazi s
polaganjem državne mature, smatra kako ispiti nisu
bili prekomplicirani.
– Smatram da ispiti nisu bili preteški, iako je
težina ispita relativna stvar. Onome tko se
pripremio bit će lagano, dok će se onaj koji nije
učio žaliti i na najbanalnije stvari. Svi koji su
redovito učili kroz četverogodišnje razdoblje
srednje škole ne bi trebali imati problema s
državnom maturom. Problem je što oni maturanti koji
imaju rupe u znanju iz određenih predmeta teško te
nedostatke stignu ispraviti i nadoknaditi jer
nemaju dovoljno vremena zbog obaveza koje imaju u
školi i malog razmaka između završetka nastave i
ispita državne mature, kao i između samih ispita,
objasnio nam je 24-godišnjak.
Odgovorni bi trebali razmisliti o kalendaru
Istaknuo je kako bi bilo dobro kada
bi maturanati imali više vremena između zadnjeg
dana nastave i prvih ispita državne mature, kao i
između pojedinih ispita. – To bi pridonijelo boljim rezultatima jer bi imali
više vremena za učenje, a i cijeli postupak bi bio
manje stresan. Prenaporno je jedan dan pisati jedan
obavezni predmet, a onda za dva dana neki drugi.
Očito oni koji slažu kalendar ne razmišljaju o
takvim detaljima, kazao je Ivan.
Otkrio nam je na kraju kako smatra da je solidno
napisao ispite, no to kako će stajati na rang listi
naravno ovisi o uspjehu drugih.
– Nadam se da će moj rezultat biti dovoljan za upis
na studij psihologije. Bez obzira kakvi bili
rezultati za mene je državna matura bila, iako
pomalo stresno i psihički iscrpljujuće, zanimljivo
i korisno iskustvo kroz koje sam se prisjetio
mnogih stvari koje sam kroz srednju školu naučio, a
u međuvremenu zaboravio, te naučio puno toga što
sam kroz srednju školu iz različitih razloga
propustio naučiti, zaključio je.
