Pretraga

[Glas maturanta] ‘Minorni problem pokazuje koliko je ‘ofrlje’ sastavljena matura iz Hrvatskog’

Ljetni rok državne mature započeo je proteklog tjedna, ispitom više razine Hrvatskog jezika. Pisalo ga je malo više od 20 tisuća maturanata, a najviše bure izazvala su dva pitanja – ono u kojem su na zadanim primjerima učenici morali prepoznati jezični ludizam te pitanje o tome kako se ispravno piše riječ ekosavjetnik. No, čini se kako to nisu jedine zamjerke na ispit iz Hrvatskog. U pismu kojeg nam je poslao maturant jedne zagrebačke gimnazije (podaci poznati redakciji) učenik ističe da je zbog uklanjanja pojedinih pitanja narušena pravilna distribucija ocjena te da zato, za razliku od prethodnih godina, veći udio bodova donosi čitanje s razumijevanjem. Problematičnim ističe i činjenicu da su maturanti u čak dva zadatka pitani o istom pojmu, na čemu, umjesto jednog, učenici mogu izgubiti dva boda. Pismo maturanta u nastavku prenosimo u cijelosti.

Foto: M. Gelenčir | srednja.hr

Prvi je problem ovogodišnje mature drastično smanjenje zadataka koji se boduju. 10% zadataka neće se ocjenjivati. To smanjenje broja zadataka dovodi do pogoršanja osjetljivosti samoga testa. Narušena je pravilna distribucija ocjena te se razlika između onih koji su marljivo učili i onih koji su se odmarali smanjuje. Velik je naglasak stavljen na čitanje s razumijevanjem koje čini gotovo 42% ispita (napominjem da ovdje govorim samo o ispitu, ne o eseju).

Uz to, pitanja iz književnosti bazirana su na čitateljskom iskustvu, a ne na književnoteorijskim pojmovima koji su bili puno zastupljeniji prošlih godina i koji su činili većinu našeg srednjoškolskog obrazovanja. Dakle, za dobru ocjenu iz mature dovoljno je bilo biti upoznat s fabulom pojedinih lektira i ništa više. Osim toga, većina se učenika žalila na manjak vremena, nekoliko ih nije niti stiglo prepisati odgovore na list za odgovore. Zbog čega? Zbog enormno dugačkih tekstova. U prijašnjim je maturama bio običaj da prva dva teksta budu poezija. U ovoj s druge, strane većina je tekstova zauzimala gotovo cijelu stranicu. Da zaključim, ovo nije bio test hrvatskog jezika i književnosti, već test inteligencije i brzine, test na koji nismo navikli mi koji smo se obrazovali po starom sistemu. Imajte na umu, svakako, da je NCVVO imao pripremljena rezervna pitanja i bilo je dovoljno vremena da se zamijene, ali bi vjerojatno previše koštalo. Eto vam dokaza koliko se znanje ovdje cijeni.

Kao drugo, dovodi se u pitanje valjanost samih pitanja na maturi. Ludizam i ekosavjetnik postali su memeovi u dva sata od završetka mature i to s pravom. Ludizam je jedan od rijetkih književnoteorijskih pojmova na ovogodišnjoj maturi. Međutim, to je pojam za koji je rijetko tko čuo. NCVVO je na primjedbu odgovorio da taj pojam ispituje opće poznavanje književne teorije. Ipak, svi bi se književnoteorijski pojmovi trebali učiti na primjerima djela u kojima se nalaze. Kako pjesma s jezičnim ludizmom nije bila dio kurikuluma koji se ispitivao, iz toga slijedi da se ni sam pojam ne bi trebao ispitivati.

Što se tiče ekosavjetnika, ako pogledate na Hrvatskom jezičnom portalu, online rječniku ili pak fizičkom rječniku, naći ćete da se ta riječ nigdje ne pojavljuje, nje nema u hrvatskome jeziku, barem ne u onom dijelu jezika dostupnom svima. Iz toga proizlazi da se na maturi iz hrvatskog ne ispituje hrvatski. Naravno, jedno bi objašnjenje moglo biti da učenik treba znati da se da se riječi s prefiksom eko pišu zajedno. Međutim, to se moglo testirati na primjeru ekosustava, ekokrzna, ekosfere i sličnih pojmova s kojima su se učenici već ranije susretali. Da sumiram ta dva pitanja trebaju se poništiti, ali to bi značilo da bi matura nosila čak deset bodova manje. Na takve uvjete NCVVO, naravno, neće pristati jer im je, izgleda, važnije da se matura provede nego da se ispita i nagradi znanje i napravi selekcija za fakultete. Forma ispred sadržaja, čest problem hrvatskog obrazovanja.

Kao treće, naveo bih jedan minorni problem, ali problem koji pokazuje koliko je ‘ofrlje’ ova matura sastavljena. Naime u dva se polazna teksta postavilo isto pitanje: u kojem je od sljedećih primjera upotrijebljena ironija. Dakle, očito se ispituje poznavanje ironije. I sada, učenik koji ne zna prepoznati ironiju, gubit će dva boda umjesto jedan što u ovim novonastalim okolnostima će vjerojatno značiti nekoliko mjesta na listi za fakultet. Od tisuća pitanja koja su mogli postaviti uz polazne tekstove oni su se odlučili za dva ista. Ironija u ironiji cijele ove mature.


Sa svojim pismom možete nam se javiti preko naših društvenih mreža, Facebooka, Instagrama ili možete direktno na mail redakcija@srednja.hr poslati svoju priču. Rado ćemo ju pročitati i podijeliti s našim čitateljima!