Čovjeku presadili svinjski bubreg: Prošla su 32 dana od transplantacije i radi normalno
Svinjski bubreg, samo s jednim modificiranim genom, u ljudskom tijelu normalno funkcionira i proizvodi urin čak 32 dana nakon transplantacije. Otkrili su to američki liječnici iz klinike Langone Health pri prestižnom sveučilištu NYU – New York University. U tijelo klinički mrtvog Amerikanca presadili su svinjski bubreg kojemu je ‘isključen’ jedan gen kako ne bi došlo do instantnog odbacivanja organa. Bubreg je odmah počeo proizvoditi urin, a tijekom promatranja, u 32 dana, razine kreatinina bile su u razinama normale. Ovo je najveća takva operacija pri klinici NYU Langone, a kako kažu doktori koji su sve predvodili, ovo otkriće u budućnosti ima potencijal spasiti na tisuće života.
Foto: Pixabay
Kirurzi iz sveučilišne klinike NYU Langone Health pri prestižnom sveučilištu New York University obavili su nevjerojatnu transplantaciju. Genetski modificiranoi svinjski bubreg presadili su u tijelo klinički mrtvog Amerikanca. Nevjerojatna vijest je da taj bubreg i dalje dobro funkcionira nakon 32 dana. Ovo predstavlja najduži period u kojem je genetski modificirani svinjski bubreg funkcionirao u čovjeku te je korak prema dolasku do alternativnog i održivog izvora organa za transplantaciju, navode u priopćenju s NYU Langone Health klinike.
Ovo pokazuje da svinjski bubreg na 32 dana može zamijeniti ljudski
Zahvat, izveden 14. srpnja, predvodio je Robert Montgomery, profesor kirurgije Hersch Leon Pachter, predstojnik Odjela za kirurgiju i ravnatelj NYU Langone Transplant Instituta. Ovo je bio peti ksenotransplantat izveden na klinici NYU Langone. Opservacija je u tijeku, a istraživanje će trajati do sredine rujna.
– Ovo pokazuje da svinjski bubreg, sa samo jednom genetskom modifikacijom i bez eksperimentalnih lijekova ili uređaja, može zamijeniti funkciju ljudskog bubrega najmanje 32 dana bez odbacivanja. rekao je doktor Montgomery, koji je prethodno izveo prvu transplantaciju genetski modificiranog svinjskog bubrega prije dvije godine, a zatim, iste godine drugi sličan postupak 22. studenog 2021.
Prošle godine je, pak, izvedena prva transplantacija genetski modificiranog svinjskog srca u čovjeka.
Glavna prepreka je odbacivanje organa
Prva prepreka u ksenotransplantacijama je prevladavanje tzv. hiperakutnog odbacivanja, koje se obično događa samo nekoliko minuta nakon što se organ životinje spoji na ljudski krvožilni sustav. ‘Isključivanjem’ gena koji kodira biomolekulu poznatu kao alfa-gal – koja je identificirana kao odgovorna za brzo, protutijelima posredovano odbacivanje svinjskih organa kod ljudi – izbjegnuto je trenutačno odbacivanje u svih pet ksenotransplantacija na klinici NYU Langone.
Također, stoji u priopćenju Klinike, svinjska prsna žlijezda, odnosno timus, odgovorna za razvoj imunološkog sustava, implantirana je ispod vanjskog sloja bubrega kako bi se spriječili novi, odgođeni imunološki odgovori. Kombinacija modifikacija pokazala se učinkovitom u sprječavanju odbacivanja organa uz očuvanje funkcije bubrega.
Bubreg je odmah počeo proizvoditi urin
Kako bi se osiguralo da je funkcija bubrega u tijelu održavana isključivo svinjskim bubregom, oba prirodna bubrega kod primatelja transplantacije prvotno su kirurški uklonjena. Jedan svinjski bubreg potom je presađen i odmah je počeo proizvoditi urin bez ikakvih znakova hiperakutnog odbacivanja. Razina kreatinina, tjelesnog otpadnog proizvoda prisutnog u krvi i pokazatelja funkcije bubrega, bila je unutar optimalnog raspona tijekom trajanja studije, a dokaza o odbacivanju organa nije bilo ni na biopsiji.
Ovo je najveća odobrena operacija u klinici NYU Langone, a izvedena je nakon konzultacija s Odjelom za zdravstvo savezne države New York. Ovo važno istraživanje, za koje kažu da bi moglo spasiti mnoge živote u budućnosti, omogućila je obitelj 57-godišnjeg muškarca po imenu Maurice Miller koji se odlučio donirati svoje tijelo nakon proglašenja moždane smrti, čak i u okolnostima kada njegovi organi ili tkiva nisu bili prikladni za transplantaciju.
Samo jedan ‘isključeni’ gen
Dok su prethodne transplantacije svinjskih organa s genetskim modificiranjem uključivale do 10 genetskih modifikacija, ovo najnovije istraživanje pokazuje da svinjski bubreg s jednim ‘isključenim’ genom i dalje može optimalno funkcionirati najmanje 32 dana bez odbacivanja.
– Sada smo prikupili više dokaza koji pokazuju da, barem u bubrezima, samo eliminiranje gena koji pokreće hiperakutno odbacivanje može biti dovoljno uz klinički odobrene imunosupresivne lijekove za uspješno upravljanje transplantacijom u ljudskom tijelu, i to potencijalno dugoročno, rekao je doktor Montgomery.
Liječnički je tim koristio standardne lijekove za imunosupresiju kod presađivanja organa. Usto su pomno promatrali porcinski citomegalovirus (pCMV) kod svinje-donora kako bi sve prošlo u redu. Nedavna istraživanja su pokazala da pCMV može utjecati na funkciju organa i potencijalno uzrokovati zatajenje organa. Nakon 32 dana nije otkriven pCMV, a izvedeno je i blisko nadziranje porcinskog endogenog retrovirusa (PERV) te šest drugih virusa.
Koji je sljedeći korak?
Promatranje i nadozr primatelja svinjskog bubrega trajat će još mjesec dana, naravno, uz dozvolu obitelji, odobrenje etičkog odbora i kontinuiranu podršku biotehnološke tvrtke United Therapeutics. Dodatni podaci koje će istraživači i doktori dobiti narednih nekoliko tjedana dalje će se analizirati kako bi došli do dubinskog razumijevanja ovog, kako kaže s klinike NYU Langone, jedinstvenog medicinskog dostignuća.
– Smatramo da nas uporaba svinje koju već FDA označava kao sigurnu, u kombinaciji s onim što smo dosad otkrili u našem istraživanju ksenotransplantacija, približava fazi kliničkog ispitivanja. Znamo da ovo ima potencijal spasiti tisuće života, ali želimo biti maksimalno sigurni i pažljivi, zaključio je doktor Montgomery.
