Državni prvak: ‘Učenici strukovnih škola boje se da će ih gimnazijalci pojesti na maturi’

Strukovne škole u Hrvatskoj su podcijenjene pa i učenici nemaju povjerenja u znanje koje su stekli tijekom srednje. Kao posljedica takvih predrasuda dosta maturanata se uopće ne usudi pokušati upisati ni na fakultete koji su srodni s njihovim obrazovnim programom. Ipak, postoje mladi koji su odlučni u ostvarivanju svojih želja pa znaju iskoristiti mogućnosti i vještine koje im pruža strukovno obrazovanje.

foto: osobna arhiva_dodjela nagrade na državnom natjecanju iz nosivih konstrukcija

Josip Fabijanac, učenik Graditeljske tehničke škole u Zagrebu, već je od prvog razreda osnovne znao čime se želi baviti. Kroz srednju školu marljivo je radio, krajem travnja je osvojio državno natjecanje u arhitektonskim konstrukcijama i već sada je spreman za prijemni koji će se održati početkom sedmog mjeseca.

'Mislim kako sam na fakultetu u određenoj prednosti pred gimnazijalcima'

Učenici strukovnih škola dosta su podcijenjeni

– Znam sigurno jedno desetak, 15 ljudi koji su rekli da će također pokušati upisati AF. Mislim da je to dosta, jer smo mi kao učenici strukovne škole dosta podcijenjeni pa se naši učenici često i ne usude ići na neki zahtjevniji fakultet. Svi misle da će ih gimnazijalci pojesti na maturi, a boje se da bi i prijemni mogli zeznuti zbog prevelike treme, objasnio je Josip kako je nesigurnost veliki problem njegovih kolega.

On se trenutno isključivo priprema za državnu maturu. Uvjeren je kako mu je znanje koje je stekao u protekle četiri godine dovoljno za prolazak na prijemnom. Međutim, ipak će iskoristiti i tjedan dana prije prijemnog, kako bi si još malo ponovio gradivo.

– Uvjeren sam kako će mi znanje koje sam dobio olakšati polaganje ispita na prvim godinama, jer su, barem koliko sam ja upoznat, arhitektonske konstrukcije jedan od glavnih predmeta. Naravno da je na fakultetu taj program puno opsežniji i obuhvaća puno više gradiva, ali mislim da bi mi ovo predznanje trebalo biti odličan preduvjet za taj predmet, ali i samu komponentu tehničkog razumijevanja i razmišljanja, istaknuo je Fabijanac prednosti koje je stekao u odnosu na gimnazijalce.

Evo koliko su gimnazijalci, a koliko strukovnjaci uspješni na državnoj maturi

Pobjednici u natjecanjima iz konstrukcija nemaju pogodnosti pri upisu na fakultete

Njegovo postignuće na natjecanju iz arhitektonskim konstrukcijama neće mu pomoći pri upisu na željeni fakultet. S Arhitektonskog fakulteta u Zagrebu objasnili su nam kako kod njih nema izravnog upisa, a odluku o dodjeli dodatnih bodova za pojedine segmente dodatnih provjera znanja, vještina i sposobnosti donosi Povjerenstvo na temelju zaprimljene dokumentacije i potvrde.

Ni na Građevinskom fakultetu u Zagrebu ne dobiva ništa s uspjehom na ovom natjecanju, a ni pobjeda na natjecanju iz nosivih konstrukcija ne bi mu donijela bodove.

– Kao dodatna učenikova postignuća uzimaju se u obzir osvojeno jedno od prva tri mjesta na državnom ili prvo mjesto na županijskom natjecanju iz matematike ili fizike te sudjelovanje na međunarodnoj olimpijadi iz jednog od ta dva predmeta, jer studenti s boljim znanjem iz tih temeljnih predmeta postižu bolji uspjeh tijekom studija od studenata koji su pohađali strukovne škole. U tu skupinu nije moguće uvrstiti i Arhitektonske konstrukcije zbog toga što je to predmet više stručne prirode, objasnio nam je prodekan za nastavu Građevinskog fakulteta u Zagrebu zašto najbolji s natjecanja u konstrukcijama ne dobivaju pogodnosti pri upisu.

[Infografika] Koliko su strukovnjaci zakinuti u matematici u odnosu na gimnazijalce

‘Strukovnjaci’ bi imali veći poticaj kada bi im se uspjeh više nagrađivao’

Josip nam je u razgovoru naglasio kako u potpunosti poštuje i shvaća odluku ‘Arhitekture’ da ne priznaje direktan upis, jer je fakultet baziran na kreativnoj razini, dok je predmet iz kojeg je osvojio državno više tehnički orijentirano. 

Smatra kako bi bilo lijepo da se iz primjerice arhitektonskih konstrukcija i natjecanja iz matematike ipak dobiva nešto bodova, jer bi đaku koji upisuje fakultet to bio određeni poticaj, ali i zasluženo olakšanje jer je za prvo mjesto bilo potrebno puno truda i vremena.

– Pobjedom na državnom iz arhitektonskih konstrukcija dobio sam izravan upis na Tehničko veleučilište Zagreb, ali to ću odbaciti jer sam za upise prijavio jedino arhitekturu. Nisam htio ni pokušavati studirati  nešto što me ne interesira. Ako ne upadnem ove godine na Arhitektonski fakultet u Zagrebu, onda ću iduće, siguran je u svoju odluku Fabijanac.

U Graditeljsko tehničkoj školi su radili jako puno na crtanju i percepciji pa misli da je i bez dodatnih bodova u odličnoj poziciji za prijemni koji se sastoji od tri dijela. Prvi je prostoručno crtanje, a iz tog je predmeta mladi Fabijanac bio peti na državnom u trećem razredu. U drugom dijelu ispituje se prostorna percepcija, a u trećem opća kultura.

Dobri duh: Mladi strukovnjaci popravljaju kolica i friziraju u Društvu multiple skleroze Split

U Graditeljskoj školi s predajom programa slično je kao i na Arhitekturi

– Imao sam sreću što mi je u srednjoj predavala odlična profesorica koja je upoznata s tehnologijama koje se kod nas u Hrvatskoj vjerojatno neće primjenjivati još deset godina, dok su u Europi jako moderne. Mi smo se vodili tim novim idejama, furali smo neku verziju pasivne kuće s otkačenim rješenjima za izolaciju i to mi je pomoglo u osvajanju prvog mjesta, pohvalio je profesoricu Marinu Zvornik, koja je individualnim angažmanom svojim učenicima kroz praksu približila teoriju koju moraju učiti na nastavi.

Prema njegovim riječima, općenito se jako puno radi u školi i od početka nas uče odgovornosti. Ako ne predamo jedan program na vrijeme već smo u problemima do kraja godine.

Osim toga, uz obaveze koje moraju napraviti prema kurikulumu, profesori im uvijek daju slobodu pa se mogu i kreativno izraziti kroz izradu nacrta. Završni rad koji je radio za polaganje stručnog ispita bio mu je kao šlag na kraju srednjoškolskog obrazovanja. Draga mu profesorica Zvornik bila je na bolovanju, ali i na zamjenu im je došla odlična profesorica.

Jokić: Državna matura nije prepreka strukovnjacima, većina njih upisuje fakultete nakon srednje škole

Josip je za završni rad projektirao modernu i ekološki prihvatljivu školu

– Za svoj završni rad sam htio nešto urbano i moderno, sa zelenim krovom i ekološki prihvatljivo. Ona je isto furala taj đir permakulture pa joj se svidjela moja ideja te me poticala da ju i realiziram. Ja sam pronašao na internetu jednu savršenu školu u Japanu, koja na učionice ima spojene atrije pa učenici mogu u školskoj klupi uživati u bilju i drveću. Nadahnuo me pogled iz učionice na atrij sa stablom i zelenilom, što uistinu daje poseban ugođaj i puno vedriju atmosferu, tvrdi Josip kako ga je upravo ta škola inspirirala da napravi nešto originalno s atrijima kao glavnom temom.

Profesorica na zamjeni složila se s njegovom idejom te mu je predložila da glavni materijal bude slama, a Josipa je ta ideja oduševila.

Nosiva konstrukcija u mom završnom napravljena je od lameliranog drveta, ispuna od slame, a dodatna toplinska izolacija s vanjske strane je ovčja vuna. Kod nas je općenito problem što se taj materijal skoro nigdje više ne koristi pa ljudi koji imaju ovce ne znaju što će s tom vunom, a ona je možda jedna od najkvalitetnijih toplinskih izolacija koja postoji uopće, opisao nam je maturant Fabijanac svoj završni rad koji je morao napraviti kako bi položio stručni ispit Graditeljske tehničke škole.

U fotogaleriji pogledajte srednjoškolske radove Josipa i njegov završni projekt škole, a plakat završnog rada možete vidjeti u pdf dokumentu.

Odgovori