Pretraga

Niske grane hrvatske znanosti: Čak 70% naših znanstvenika smatra da sustav podržava ‘ortački akademizam’

A- A+

Rezultati istraživanja Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar o putu kojim ide hrvatski znanstvenoistraživački sustav, ukazuju na porazne tendencije u hrvatskoj znanosti. Između 60 i 80 posto znanstvenika nema uopće ili ima nedovoljno sredstava za svoje znanstvenoistraživačke djelatnosti, a njih više od 70 posto smatra da ih se ne potiče na izvrsnost, već da sustav potiče znanstvene mediokritete, kao i ‘ortački akademizam’. Problem je i politika koja znanost percipira kao manje važnu u odnosu na neke druge društvene prioritete.

Foto: unizg.hr

Iako je 2013. pokrenuta reforma hrvatskog znanstvenog sustava, ona nije dovela do bolje kvalitete znanstvenih istraživanja, boljih uvjeta rada niti većeg utjecaja hrvatske znanosti na razvoj gospodarstva. Sve ovo glavni su zaključci studije “Kamo ide hrvatski znanstvenoistraživački sustav: prema racionalnoj reformi ili prema entropiji i urušavanju?” koju su proveli znanstvenici Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar u Zagrebu.

Znanstvenici u neformalnim razgovorima ističu da znanost u Hrvatskoj nikad nije lošije stajala

Izdvojeni članak
Marš za znanost u Zagrebu foto: Marko Matijević|srednja.hr

Znanost i etičnost umjesto pseudoznanosti i klijentelizma: Evo zašto za tjedan dana marširati za znanost u Zagrebu i Splitu

Istraživanje je provedeno online na uzorku od 294 ispitanika koji, piše subotnji Jutarnji list, dobro odražava strukturu naše znanstvene zajednice.

Poticaj za istraživanje o stavovima znanstvenika o (ne)funkcioniranju znanstvenog sustava bile su mnoge ocjene iz neformalnih razgovora znanstvenika koji smatraju da znanost u Hrvatskoj nikad nije lošije stajala, da je u krizi, kao i najpesimističnije ocjene da znanost u Hrvatskoj više ni ne postoji, pojasnila je voditeljica studije Jadranka Švarc, znanstvena savjetnica u trajnom zvanju Instituta Ivo Pilar.

Prema rezultatima istraživanja, između 60 i 80 ispitanika nema uopće ili ima nedovoljno sredstava za pojedine znanstvenoistraživačke djelatnosti. Oko 60 posto istraživača ima manje sredstava za rad nego prije reforme.

‘Postoje snažne interesne grupe koje koče promjene’

– Rezultati istraživanja su porazni, ali nas ne iznenađuju. Razlozi takvog stanja su mnogostruki, a među glavne možemo ubrojiti loše upravljanje znanstvenim sustavom te podfinanciranost kako u privatnom tako i u javnom sektoru. Konačno, znanstvena zajednica je vrlo raznorodna, fragmentarna i rascjepkana raznim interesima. Postoje snažne interesne grupe koje diktiraju znanstvenu politiku, koče promjene prema internacionalizaciji, boljoj evaluaciji i prevladavanju egalizarizma u znanosti, kazala je dr. Švarc za Jutarnji list.

Istaknula je i problem podfinanciranosti hrvatske znanosti jer u odnosu na prosjek EU, Hrvatska u istraživanje i razvoj ulaže oko šest puta manje sredstava po stanovniku, a poslovni sektor oko devet puta manje. Švarc ističe posebno zabrinjavajućim podatak da više od 70 posto ispitanika misli da naš znanstveni susta ne potiče znanstvenu izvrsnost, već znanstvene mediokritete.

Preko 70 posto znanstvenika smatra da sustav podržava klijentelizam koji razara smisao znanosti

Izdvojeni članak
Marš za znanost u Zagrebu foto: Marko Matijević|srednja.hr

Samo za ekipu koja vjeruje da je Zemlja okrugla: Dođite na ovogodišnji Marš za znanost

– Vrlo je zabrinjavajuće da preko 70 posto ispitanika drži da sustav podržava ‘ortački akademizam’ tj. razne vrste klijentelističkih veza, što razara etos i smisao znanosti koji počivaju na kulturi poštenja i vrline u potrazi za novim saznanjima, a ne na osobnim vezama i grupnim interesima, kazala je Švarc za Jutarnji i dodala kako čak 96 posto ispitanika smatra da su glavni razlozi lošeg društvenog i materijalnog položaja znanosti to što u Hrvatskoj ona nije prepoznata kao društvena vrijednost u koju vrijedi ulagati.

Rezultati istraživanja dolaze u vrijeme najave ovogodišenjeg Marša za znanost, koji će se održati 14. travnja u pet do podne u Zagrebu i Splitu. Osim navedenih podataka, zašto još marširati za znanost, možete pročitati ovdje.

Niske grane hrvatske znanosti: Čak 70% naših znanstvenika smatra da sustav podržava ‘ortački akademizam’
Share via
Copy link
Powered by Social Snap