Pretraga

Računala uopće nisu poboljšala svjetsku produktivnost

A- A+

Većina ljudi danas ne može zamisliti svoj život bez računala. Informatička revolucija defitinitivno je imala najviše učinka na svijet pojedinca, pa i društva općenito. No, koliko je zapravo uvođenje informacijskih tehnologija poboljšalo svjetsku produktivnostz, pitanje koje si je postavio ekonomist i nobelovac Robert Solow. Odgovor do kojeg je došao prilično je poražavajuć – produktivnost svjetske ekonomije ništa nije bolje nego prijave pojave interneta i računala.

Iako je kompjuterska revolucija stvorila niz novih zanimanja i nemjerljivo poboljšala postojeća, jedan američki nobelovac iznio je dokaze o tome koliko je uvođenje kompjutera zapravo smanjilo produktivnost svjetske ekonomije. Robert Solow smatra da je svijet bio jednako produktivan u pretkompjutersko kao i u sadašnje doba.

Izdvojeni članak

Tragična priča dječje informatičke genijalke

Menadžeri i investitori prilično neracionalni

Robert Solow, ekonomist iz New Yorka tvrdi da je porast svjetske ekonomije u odnosu na pretkompjutersko doba znantno manji i potpuno neproporcionalan kad se u obzir uzmu razmjeri i troškovi uvođenja informatičke tehnologije.

Što to znači? Svijet ulaže nevjerojatne iznose novca u razvoj informatičke tehnologije, međutim ne obraća pozornost koliko se ekonomske produktivnosti zaista vraća.

Poznati ekonomist iskovao je termin ‘paradoks produktivnosti’ kojim zapravo pokušava objasniti poslovnom svijetu da investira milijarde i milijarde dolara u inovacije koje ne daju zadovoljavajući rezultat.

Solow tvrdi da je zbog nevjerojatnih ulaganja koja nemaju veze s realnim dobitcima najvažniji ekonomski princip stavljen pod upitnik, a to je racionalno ponašanje svjetskih investitora i menadžera.

Izdvojeni članak

Intervju s diplomiranim informatologom: Idem u Kanadu radit na bauštelu, jer je život prekratak za životarenje

Informatički projekti: Mnogi se prekinu prije nego dođu do svog uspjeha

Ovom teorijom bavio se i hrvatski ekonomist, Petar Filipić, koji je sažeo moguće razloge zbog kojih svijet nije napredovao od pretkompjuterskog do sadašnjeg doba.

Moguće je da se radi o tome da je ulaganje u računalnu opremu bilo potpuno neracionalno, što znači da se kupovalo mnogo više opreme nego što je potrebno da bi se dosegnuo neki kratkoročni profitni optimum.

Nadalje, Filipić navodi i činjenice da neki učinci obrazovanja kasne. Informacijska tehnologija možda još nije uspjela generirati najproduktivnije efekte jer društvo nije dovoljno organizirano da ih sve prihvati. Međutim, poboljšanom organizacijom društva ali i kontinuiranim obrazovanjem, to bi se moglo promijeniti.

Osim ovih razloga, prilično razočaravajuće su i statistike proizašle iz američkih istraživanja. Čak četiri od pet voditelja informatike ne razumije uopće kakva je veza aktivnosti informatičkog sektora i poslovnog rezultata nekog poduzeća.

Osim toga 80 posto informatičkih projekata ne postiže očekivane uspješne rezultate, jer osim što prekorače cijenu i rok, mnogi projekti se i prekinu prije krajnje implementacije, saznala je Slobodna Dalmacija.

Navedeni podaci zapravo samo potvrđuju tvrdnje ekonomskog nobelovca Solowa koji tvrdi da svijet nije dovoljno dobro iskoristio prednosti informatičke revolucije.

Računala uopće nisu poboljšala svjetsku produktivnost
Share via
Copy link
Powered by Social Snap