Pretraga

Vlada i sindikati potpisali sporazum o povećanju plaća, Šprem: Rast osnovice u 12 mjeseci je 12,44 posto

A- A+

Budući da je devet od 11 sindikata javnih službi prihvatilo ponudu za povećanjem osnovice plaće, ovog ponedjeljka u Banskim dvorima potpisan je dodatak kolektivnom ugovoru. Od 1. listopada osnovica plaće rast će za šest posto i još od dva posto od 1. travnja iduće godine, a zaposlenici javnih službi, što uključuje i one u školstvu, dobivaju i uvećanu božićnicu, regres i dar za dijete.

Screenshot: HRT

U Banskim dvorima potpisan je ovog ponedjeljka dodatak Temeljnom kolektivnom ugovoru. Posljednji pregovori vodili su se oko povećanja osnovice plaće, a prema postignutom dogovoru javnim će službenicima, dakle i zaposlenicima škola i fakulteta, osnovica plaće biti uvećana za šest posto od 1. listopada i dva posto od 1. travnja 2023. Uz ovo povećanje osnovice rast će i božićnice za 2022. i 2023. s 1.500 kn na 1.750 kn, regres za 2023. s 1.500 kn na 1.750  kn i dar za djecu u ovoj i idućoj godini sa 600 kn na 754 kn.  Ovime će se osnovica plaće u javnoj službi će se povećati za 377,17 kn te će iznositi 6.663,46 kn bruto. Nakon novog povećanja od dva posto od 1. travnja 2023. osnovica plaće u javnim službama rast će za 133,26 kn odnosno na 6.796,72 kn bruto.

Šprem: ‘Jesmo li kao sindikati ostvarili zahtjev 8+5 – nismo, zato je i dio nezadovoljstva naših članova jasan’

Uoči potpisivanja ministar rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Marin Piletić obratio se prisutnima te rekao kako je u startu i htio konkretne i brze pregovore za koje vjeruje da su takvi i bili.

– Nakon potpisivana temeljnog kolektivnog ugovora početkom svibnja, rekli smo da se nalazimo u rujnu ove godine ponovno i želimo sukladno gospodarskim okolnostima razgovarati o povećanju osnovice i za ovu, ali i za sljedeću godinu. Nismo izlazili s nekorektnim ponudama. Na početku je bila ponuda 4 posto, došli smo do povećanja osnovice od 6 posto sa 1.10., plaća koja će biti isplaćena u studenom obuhvatit će povećanje od 6 posto. Iako se nigdje inflacija ne indeksira unaprijed, želimo i dalje kao zalog socijalnog dijaloga omogućiti sigurnu zimu, ali i nastavak svih socijalnih dijaloga s povećanjem dodatnim osnovice od 2 posto s 1. travnjem iduće godine, rekao je Piletić, prenosi HRT.

Podsjetimo, ponudu su odbili Nezavisni sindikat znanosti i visokog obrazovanja te Sindikat Preporod. Kada je riječ o sindikatima u prosvjeti, na referendumu su ponudu tankom većinom prihvatili Sindikat hrvatskih učitelja i Nezavisni sindikat zaposlenih u srednjim školama. Sanja Šprem, predsjednica Sindikata učitelja navodi da su ovo bili krucijalni pregovori.

–  U ove pregovore smo izašli s zahtjevom rasta osnovice od osam plus pet i tražili razliku zaostajanja plaća i pregovora u ovoj godini 2022. godinu kao i rasta osnovice za 2023. godinu. Predmet pregovora su uvijek i materijalna prava. Jesmo li kao sindikati ostvarili zahtjev 8+5 – nismo, zato je i dio nezadovoljstva naših članova jasan, no isto tako, ono što smo realizirali definitivno možemo razumjeti kao temelje i nadogradnju koju ćemo graditi sljedeće godine. Ove godine smo dvaput imali pregovore za rast osnovice. Nakon pregovora naši zaposlenici u javnom sektoru ulaze startno s 10,24 posto većom osnovicom za narednu godinu, da osiguranih 2 posto rasta osnovice u narednoj godini rast je osnovice u 12 mjeseci od 12,44 posto, rekla je Šprem, prenosi HRT.

Izdvojeni članak

Oglasio se i Sindikat hrvatskih učitelja: Bilo je tijesno, evo s kolikim je postotkom prihvaćena ponuda Vlade

Plenković: U šest godina mandata plaća je samo kroz osnovicu rasla 33 posto

Medijima se obratio i premijer Andrej Plenković, koji je, među ostalim, rekao da je ovo zalog u kvalitetniji početak 2023. godine. Sindikatima je zahvalio na  povjerenju, razumijevanju i postignutom kompromisu.

– Naglasio sam uoči potpisivanja kako ovo nisu razgovori u kojim bi jedna strana trebala biti pobjednik, a druga gubitnik. Ovo su razgovori o najvažnijem pitanju koje je zadaća Vlade stalno – da unaprjeđuje ekonomski i socijalni standard naših građana. Naših građani su svi, oni koji rade i u javnom i u privatnom sektoru i logično je da u ovakvo kompleksnim okolnostima koje su s nama već tri godine, zahtijevale snažne, ozbiljne i neuobičajene intervencije Vlade. To ne znači stagnacija, nego stabilnost. Imamo čvrstu parlamentarnu većinu i čvrst smjer gospodarskog i socijalnog unaprjeđenja te jačanje socijalne kohezije. U šest godina mandata naše Vlade materijalna prava, pa i povećanje plaća samo kroz osnovicu kad se računa i 2 posto od 1. travnja 2023. rasla za 33 posto. To je trećina. To dovoljno govori o političkoj volji, o namjeri Vlade da unaprijedi standard zaposlenika u javnim i državnim službama. I to je naš smjer, to je naš standard. Ali ona nije samo naša, ona je zajednička, rekao je Plenković, prenosi HRT.

Izdvojeni članak

Gotovo je: U dva sindikata u prosvjeti prihvaćena ponuda Vlade za rast osnovice plaće

Predstoje pregovori oko granskih kolektivnih ugovora

Novinari su ga pitali i što će biti s novim pregovorima u idućoj godini.

– Gledat ćemo kakva je situacija kako mjeseci budu išli i sukladno tome ćemo razgovarati. Mi kontinuirano razgovaramo i taj dijalog vode ministri, uključujem se i ja kada god to treba i to naši sugovornici znaju. Nije bio nikakav konkretan benchmark, zato smo i rekli u roku od 12 mjeseci, čak i manje. U roku od 12 mjeseci, čak i manje, od 1.5. do 1.4. osnovica je povećana, rekla je i gospođa Šprem, za 12,44 posto, a godišnja inflacija bit će 10,4. Znači tu smo, nismo mi sad nešto daleko. Što se tiče daljnjih razgovora, oni će biti razmatrani u okolnostima kakve budu, to u ovom trenutku niti mi niti bilo tko drugi ne može sa sigurnošću predvidjeti, rekao je Plenković.

Dodao je i da su u Vladi čuli i poruku da je dio članstva ‘htio malo jaču ponudu’ te da Vlada to ne namjerava ignorirati. Sanju Šprem novinari su pitali i kako komentira činjenicu da je jedan od sindikata u školstvu odbio ovu ponudu.

– Percepcija i prikaz priče da zaposleni u obrazovanju, neovisno o tome što su dva većinska sindikata rekla daće prihvatiti ponudu Vlade, a manjinski ne, mislim da je to definitivno krivi put, da se na taj način ne mogu percipirati ovi pregovori i rezultat ovih pregovora. A kratko ću zaključiti, što se tiče prezentacije takvih podataka – da i besposleni pop jariće krsti, rekla je Šprem, prenosi HRT.

Dodala je kako je sada tek završen jedan dio pregovora, a kada je riječ o sustavu obrazovanja predstoje pregovori o granskim kolektivnim ugovorima.

– Svaki od čelnika sindikata koji ovdje sjede tražit će u svojim pregovorima uvažavanje svih specifičnosti i boriti se za bolji položaj zaposlenika i za njihov, ne samo materijalni status nego i društveni, izjavila je Šprem, prenosi HRT.