Nova studija kaže da neki predmeti na faksu mijenjaju ponašanje studenata: Evo o kakvim se kolegijima radi

Prema novom istraživanju, koje su proveli Eric Schwitzgebel, Bradford Cokelet i Peter Singer, filozofski kolegiji mogu mijenjati stvarno ponašanje studenata. Istraživanje je provedeno na uzorku od 1143 studenata preddiplomskih studija na sveučilištu UC Riverside.  Studenti su bili podijeljeni u dvije skupine, od kojih je jedna raspravljala o moralnosti jedenja mesa, dok je druga obrađivala temu humanitarnog rada. Prva skupina je, nakon rasprava na zadanu temu, više naginjala prema stavu da je nemoralno jesti meso životinja sa industrijskih farmi. Također se pokazalo da su počeli konzumirati manje mesa.

Photo by Thought Catalog on Unsplash

Studija je nazvana ‘Ethics Classes Can Influence Student Behavior’. Predstavljena je 11. srpnja na konferenciji u San Diegu.

Autori u početku nisu bili optimistični

Jedan od autora, Cokelet, na početku je bio skeptičan u vezi rezultata – mislio je da neće doći do veće promjene među studentima. Svoj stav je temeljio na dotadašnjem predavačkom iskustvu, te ne ranije provedenim istraživanjima poznatih autora.

Stigla rješenja i drugog ispita mature koji se pisao u srijedu: Provjerite točne odgovore iz Filozofije

Pretpostavio je da će par studenata vjerojatno prestati jesti meso, no da će stati na tome. Kako kaže, nisu svi postali vegetarijanci, ali je velik broj studenata počeo jesti manje mesa, te su počeli razmišljati o ovoj temi, prenosi stranica Sveučilišta u Kansasu. Osim toga, Schwitzgebel je 2016. objavio rad The Moral Behavior of Ethicists and the Role of the Philosopher, u kojem zaključuje kako argumentacija nema značajnu ulogu kad se radi o promjeni ponašanja.

Također, autori su se pozvali na poznatu knjigu socijalnog psihologa Jonathana Haidta, The Righteous Mind: Why Good People Are Divided by Politics and Religion, u kojoj Haidt na temelju niza eksperimenata pokazuje kako ljudi donose zaključke na temelju osjećaja koji im se prvi javlja u vezi određenog problema, a zatim taj osjećaj naknadno pokušavaju racionalno opravdati. Ovakav pristup moralnim problemima Haidt naziva moral dumbfounding.

Iznenađeni su pozitivnim rezultatima

Međutim, kako ističu autori novog istraživanja, ne postoje relevantna istraživanja koja ispituju učinkovitost sveučilišnih kolegija, te njihov utjecaj na stvarno ponašanje studenata koji ih pohađaju. Stoga su svojim istraživanjem pokušali doći do jednog takvog rada, te su u tome, kako se čini, i uspjeli.

Osim što je došlo do promjene ponašanja nakon rasprava na zadanu temu, to je ponašanje opstalo za vrijeme dva mjeseca tijekom kojih je praćeno koju hranu studenti konzumiraju. Cokelet je rekao da je pozitivno iznenađen ovim rezultatima, pogotovo zato što su studenti najprije promijenili svoje mišljenje o određenoj temi, a zatim modificirali svoje ponašanje u skladu s time.

Studenti su počeli kupovati manje mesa

Kao što je ranije spomenuto, u istraživanju je sudjelovalo 1143 studenata, koji su bili podijeljeni u dvije skupine. Prvoj skupini je zadano čitanje teksta Jamesa Rachelsa, u kojem brani ideju vegetarijanstva. Nakon toga se o tekstu raspravljalo, a moguće je bilo i pogledati dodatni video na ovu temu. Druga skupina je raspravljala o doniranju u humanitarne svrhe.

Veganstvo u menzama za vrijeme studija: Problemi i savjeti

Ubrzo nakon toga su, unutar istog tjedna, svi studenti dobili upitnik. Najvažnija tvrdnja, kojom se testiralo je li došlo do značajnije promjene, bila je ”Jedenje mesa industrijski uzgojenih životinja nije moralno”, te su mogli ocijeniti koliko se slažu s navedenom tvrdnjom. Unutar prve grupe se 43% studenata složilo s tvrdnjom, dok je unutar druge, kontrolne skupine postotak bio znatno manji – 29%.

Također, za potrebe istraživanja praćeno je koliko mesa konzumiraju studenti obje skupine. Drugoj, kontrolnoj skupini, je 53% kupljene hrane sačinjavalo meso i prije i nakon rasprave. Međutim, prva skupina je pokazala pomak. 56% kupljene hrane im je sačinjavalo meso prije susreta s tekstom i rasprave o istom, a nakon toga je broj pao na 45%.

Argumentacijom se ipak ne može često utjecati na tuđe ponašanje

Iako su rezultati istraživanja pozitivni, Cokelet je zaključio kako to ne znači da se argumentacijom uvijek može utjecati na tuđe ponašanje. Pogotovo kad se radi o nekim temama koje često uzrokuju svađe.

– Čak i ako ljudi promijene mišljenje, neće uvijek promijeniti ono što rade, rekao je.

No, istaknuo je kako postoje neke teme u vezi kojih je moguće promijeniti mišljenje drugih, a zatim i njihovo ponašanje. Za takve je promjene važna izloženost ljudi argumentima, kao i prilikama unutar kojih mogu raspravljati o određenim problemima. Osim toga, potrebno ih je i ohrabriti na promjenu načina kojim pristupaju nekoj temi.

Odgovori