Pretraga

Je li ovo vrtić ili fakultet? Hrvatski studiji hvale se što su dobili podršku – knezova

A- A+

Hrvatski studiji dobili su još jednu dosta urnebesnu podršku u zaustavljanju rušenja zgrada na zapuštenom borongajskom kampusu. Ovoga puta nisu ni ljubitelji NDH, ni Hrvati iz Kanade, već, vjerovali ili ne, knezovi.

hrvatski studiji

foto: srednja.hr

Najmlađi fakultet na zagrebačkom sveučilištu, onaj otprije poznat kao Hrvatski studiji, ne prestaje ‘zabavljati’ urnebesnim stvarima koje objavljuju na svojim stranicama. Zadnje čime se hvale je podrškom, ni manje ni više, nego – knezova.

‘Knezovi Krčki Frankopani’

Što se zapravo događa? Zgrade 59, 60 i 61 na zapuštenom borongajskom kampusu predviđene su za rušenje. Rušiti se moraju kako bi meteorolozi iz Državnog hidrometeorološkog zavoda (DHMZ) konačno dobili središnju zgradu. Trenutno im je rad izuzetno otežan jer su nakon potresa i stradavanja njihovih prostora rasuti na nekoliko lokacija po gradu. To se baš nije svidjelo Hrvatskim studijima, koji tek djelomično koriste prostorije u nekim od navedenih zgrada, pa posljednjih tjedana dosta zanimljivim apelima pokušavaju zaustaviti DHMZ i njihov projekt, inače, od nacionalnog značaja za Hrvatsku. Sad su im u tome podršku dali i Knezovi Krčki Frankopani.

– Predavaonice u jednoj od zgrada nose imena hrvatskih otoka, pa tako i otoka Krka. Otok Krk kolijevka je hrvatske kulture, važno mjesto hrvatske povijesti s kojega je nama svima draga Bašćanska ploča, pa zaslužuje imati svoju dvoranu, kao i drugi naši važni otoci. Uklanjane dvorana koje u sebi odgajaju nove naraštaje, a svojim imenima ukazuju na prošlost i poučavaju o njoj, udarac je na baštinu i kulturu te jako loša poruka, kažu iz Udruge, čije su pismo Hrvatski studiji objavili na svojim stranicama.

Udruga Knezovi Krčki Frankopani je, kako naglašavaju na stranicama Hrvatski studiji, stalni suradnik tog fakulteta pri organizaciji Ljetne škole hrvatskoga jezika i kulture koja se odvija na otoku Krku.


BORAS TUŽIO METEOROLOGE

Nisu Hrvatski studiji jedini koji su se obrušili na meteorologe iz DHMZ-a. DHMZ je, naglasimo, računao na prostor na borongajskom kampusu, kako su uostalom ugovorom i uredili s državom 2017. kada im je dana nekretnina, no sve to moglo bi se izjaloviti. Rektor Damir Boras u ime Sveučilišta u Zagrebu, čija su četiri fakulteta (djelomično) smještena na Kampusu, prvo je uložio prigovor na izdavanje građevinske dozvole DHMZ-u pri Gradu Zagrebu, a potom i podigao tužbu za ometanje posjeda. Zbog toga bi projekt DHMZ-a vrijedan 180 milijuna kuna, mogao propasti.


Podržao ih i tip koji lijepo piše o NDH

Ovo je naglasimo, tek jedan u nizu apela protiv uklanjanja spomenutih zgrada kojim su se Hrvatski studiji pohvalili na svojim službenim stranicama. Prije mjesec dana su se tako pohvalili pismom Šime Letine, kojeg nazivaju ‘istaknutim hrvatskim iseljenikom’. Mi smo malo istražili dotičnog gospodina i saznali da o jednoj bivšoj fašističkoj državi i nema baš tako loše mišljenje. Pogađate, radi se o NDH.

Izdvojeni članak
hrvatski studiji

Hrvatski studiji su totalni urnebes: Sad se hvale pismom lika koji baš lijepo piše o NDH

Letina tako piše da da ‘hrvatska šutnja o rehabilitaciji dvaju velikosrpskih pokreta, četničkog i komunističkog, te osuda NDH, u očima velikog broja Hrvata predstavljaju sramotu i zapreku sadašnjem i budućem mirnom suživotu svih Hrvata i hrvatskih građana’. Smeta mu i što u Ustavu nema spomena na NDH, pa tu kritizira Franju Tuđmana i vlasti iz devedesetih, istaknuvši da su ‘glatko i lagano prešli preko toga povijesnog razdoblja, ne vodeći nimalo računa o osjećajima onih koji su u proglašenju NDH vidjeli izraz hrvatskih želja’. Jedan od podnaslova dalje svrstava NDH kao ‘državu hrvatskoga naroda’, a Letina u ostatku teksta ispisuje i apologiju veze između ustaša i Trećeg Reicha. Za njega se NDH silom prilika našla na toj strani.

Njegovi kontroverzni stavovi potvrđuju se u prepisci objavljenoj na portalu Hrvatsko nebo, gdje Letina iznosi pitanja koja je namijenio postaviti Andreju Mačeku, sinu čelnika Hrvatske seljačke stranke (HSS) Vladka Mačeka i istaknutog političara za vrijeme prije i tijekom uspostavljanja NDH. U tim pitanjima Letina ističe, recimo, da je hrvatski narod u dvadesetom stoljeću ‘dva puta proglasio svoju državnu nezavisnost i ostvario državu Hrvatsku, prvi put 1941., a drugi put 1991. godine’. U nastavku tih pitanja pokušava odvojiti NDH od ustaša, koji su njome upravljali, u dosluhu s nacistima iz Trećeg Reicha. Osim osebujnog Letine, Hrvatski studiji prošli mjesec pohvalili su se i pismom podrške Hrvata iz Kanade. Kanadski Hrvati, pak, bez lažne skromnosti, rušenje triju zgrada objašnjavaju ‘nastojanjem sadašnje zagrebačke vlasti da se upropasti sve što je hrvatsko’.

Ispravak teksta 15.1.2022. u 16.10

U prethodnoj verziji ovog teksta Vladko Maček je pogrešno naveden kao ‘visoki dužnosnik NDH’ umjesto istaknutog političara i čelnika HSS-a za vrijeme prije i tijekom uspostavljanja NDH.

Je li ovo vrtić ili fakultet? Hrvatski studiji hvale se što su dobili podršku – knezova
Share via
Copy link
Powered by Social Snap