Nacrt prijedloga Zakona o HKO-u u rujnu se upućuje Vladi RH, u kolovozu izvješće o masovnoj javnoj raspravi

Od 7. ožujka do 7. travnja ove godine odvijala se burna i velika javna rasprava o izmjenama i dopunama Zakona o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru. Javna rasprava zaključena je s ukupno čak 1850 komentara što ju zasigurno čini jednom od najkomentiranijih javnih rasprava u sektoru obrazovanja. 7. srpnja bio je predviđen za objavu izvješća Ministarstva o javnoj raspravi, no kako izvješće do tog roka nije objavljeno, upitali smo Ministarstvo – gdje je zapelo?

Razina 7 HKO-a po starom Zakonu i u prijedlogu novog Zakona | Foto: srednja.hr

Zbog odluke Ustavnog suda RH iz travnja prošle godine, a na temelju tužbe koju je podiglo Sveučilište u Zagrebu, Zakon o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru morao je na doradu. Tako je u prosincu 2016. osnovano Povjerenstvo koje je imalo zadaću izraditi prijedlog izmjena i dopuna Zakona o HKO. To su i učinili te početkom ožujka u javnu raspravu poslali prijedlog Zakona koji je izazvao burnu i čak 1850 puta komentiranu javnu raspravu.

S izvješćem o javnoj raspravi kasni se zbog velikog broja pristiglih komentara u masovnoj raspravi

Objava izvješća o javnoj raspravi bila je predviđena za 7. srpnja, no kako do toga nije došlo, upitali smo MZO u čemu se krije razlog kašnjenja. Čini se da su na Donjim Sveticama bili zatečeni brojem pristiglih komentara.

Zahuktala se javna rasprava o HKO-u: Pogledajte argumente suprotstavljenih strana

– S obzirom na to da je Ministarstvo znanosti i obrazovanja tijekom javne rasprave o Nacrtu prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru zaprimilo ukupno 1850 komentara, među kojima očitovanja pravnih i fizičkih osoba, najavljena je odgoda objave Izvješća o provedenom javnom savjetovanju, kazali su nam iz Ministarstva i dodali kako će izvješće biti objavljeno u kolovozu.

Pojasnili su nam i da je u pripremi Nacrt prijedloga Zakona koji je upućen u daljnju proceduru, na očitovanje tijelima državne uprave, i to tijekom proteklog tjedna.

– Po zaprimanju očitovanja tijela državne uprave te nakon konzultacija sa socijalnim partnerima u sklopu Gospodarsko socijalnog vijeća, Povjerenstva za zapošljavanje, obrazovanje i usklađivanje s tržištem rada, predviđa se upućivanje Nacrta prijedloga Zakona Vladi Republike Hrvatske u rujnu ove godine, stoji u odgovoru iz MZO-a.

Dakle, u kolovozu možemo očekivati izvješće o provedenoj javnoj raspravi, a u rujnu će Nacrt prijedloga Zakona biti upućen Vladi RH.

Kronologija: Burna javna rasprava zbog dva prijedloga rješenja razine 7 HKO-a

Podsjetimo i na samu kronologiju događaja oko HKO-a. Ustavni sud u svojoj je odluci iz travnja 2016. s razine 7 HKO-a uklonio specijalističke diplomske stručne studije i naložio izmjenu Zakona te regulaciju pristupa razini 8.2. (akademski stupanj doktora znanosti). Temeljni prigovor tužitelja, odnosno Sveučilišta u Zagrebu, svodio se na sljedeće – osoba koja završi specijalistički diplomski stručni studij može, bez pohađanja i završetka diplomskog sveučilišnog studija ili odgovarajućeg razlikovnog sveučilišnog programa, neustavno steći znanstvenu kvalifikaciju razine 8.2., tj. akademski stupanj doktora znanosti.

Uključite se u javnu raspravu o Zakonu koji će odrediti položaj 55.000 studenata u Hrvatskoj

Spomenuto Povjerenstvo početkom je ožujka, dakle, u javnu raspravu uputilo prijedlog izmjena i dopuna Zakona o HKO-u i to s dva rješenja za ‘spornu’, 7. razinu HKO-a. Prema glavnom prijedlogu, kvalifikacije stečene završetkom specijalističkog diplomskog stručnog studija smještaju se na razinu 7.1, zajedno s kvalifikacijama stečenim završetkom sveučilišnog diplomskog studija. Prema alternativnom prijedlogu, razina 7 HKO-a rastavlja se na podrazinu 7.1 za kvalifikacije stečene završetkom specijalističkih diplomskih stručnih studija te podrazinu 7.2 za kvalifikacije stečene završetkom sveučilišnih diplomskih studija.

Oprečna mišljenja studentskih predstavnika, ali i rektora Borasa i bivšeg ministra Barišića

Od studentskih predstavničkih tijela, Vijeće studenata veleučilišta i visokih škola podupire glavni prijedlog, dok  Hrvatski studentski zbor podupire alternativni prijedlog. Uslijedila je žustra javna rasprava, a u njoj su oprečne stavove iskazali rektor Damir Boras i tadašnji ministar Pavo Barišić. Dok Boras podupire alternativno rješenje, Barišić se zalagao za glavni prijedlog iz Nacrta izmjena i dopuna Zakona.

Bivši prorektor Sveučilišta u Zadru objasnio interes EFZG-a oko izmjene Zakona o HKO-u

U raspravu se uključio i bivši prorektor Sveučilišta u Zadru Leonard Marušić koji je u svom dopisu objasnio interes Ekonomskog fakulteta u Zagrebu oko izmjene Zakona o HKO-u i dao svoje viđenje situacije. Pratili smo brojne komentare iz javne rasprave i prenosili argumente obiju strana. Studentski predstavnici sa stručnih studija pred sam su kraj javne rasprave organizirali tribine na kojima su informirali svoje kolege o prijedlozima u javnoj raspravi i poticali ih na komentiranje te zalaganje za glavni prijedlog.

U raspravi sudjelovala i sadašnja ministrica Divjak te podržala glavni prijedlog kao ‘manje zlo’

U finalu, tijekom javne rasprave pristiglo je već spomenutih 1850 komentara. Valja istaknuti kako je s nekoliko komentara u raspravi, putem e-savjetovanja, sudjelovala i sadašnja ministrica Blaženka Divjak, tada ‘samo’ profesorica na Fakultetu organizacije i informatike u Varaždinu. U svojim je komentarima isticala nejasnoću u tome kako je točno Zakonom o HKO-u narušena autonomija sveučilišta, ali i nejasnoću namjere razlaganja razine 7 HKO-a na podrazine.

Prvi sukob ministra Barišića i rektora Borasa oko HKO-a

– Međutim, ako se već mora nešto promijeniti po Odluci Ustavnog suda (koja meni nije jasna niti s pozicije motivacije niti kompetentnosti donositelja Odluke) onda se priklanjam alternativi s dvije podrazine na 7 kao “manjem zlu”, pisala je Divjak u javnoj raspravi, priklanjajući se glavnom prijedlogu.

U rujnu će, dakle, biti definitivno jasno kojem će se prijedlogu u konačnici prikloniti Ministarstvo znanosti i obrazovanja. Istovremeno, studenti stručnih studija, masovno angažirani u javnoj raspravi, pozorno prate rasplet cijele situacije.

Odgovori