Pretraga

Evo otkada bojimo jaja te kako je nastao uskrsni zec

A- A+

Uskrs je najveći kršćanski blagdan, koji se slavi u spomen na Isusovo uskrsnuće. Nastupa 40 dana od Pepelnice, dok u vremenu između traje Korizma. Pojmovi koji su još važni u kontekstu blagdana, kojeg slavi oko trećine svjetskog stanovništva, koliko se računa da ima kršćana, su i Veliki tjedan, što označava posljednjih šest dana uoči Uskrsa. Vazam je pak Sveto trodnevlje, kojeg čine Veliki četvrtak, petak i subota, ali i sam dan Uskrsa. Druge, običaje, simbole i vjerovanja donosimo u nastavku.

Foto: Annie Spratt, Unsplash

Nešto preko dvije milijarde ljudi u svijetu, svake godine slavi najveći kršćanski blagdan. Uskrs se obilježava 40 dana od Pepelnice, a to razdoblje priprave naziva se Korizma, kada se mnogi odriču svojih poroka, kako bi što skrušenije dočekali blagdan. Uz Uskrs se, osim posebnih običaja karakterističnih za pojedine krajeve, tradicionalno veže bojanje jaja.

Jedinstven uskrsni običaj potkivanja jaja

U maloj srednjobosanskoj općini Kreševo, kroz stoljeća je opstao jedinstven oblik umjetničkog ukrašavanja uskrsnih jaja. Naime kako ovo mjesto ima dugu kovačku tradiciju, u narodu se razvio običaj, koji iziskuje puno umijeća, strpljenja i truda. To je potkivanje jaja različitim simbolima, najčešće vjerskim, poput križa. No uz bilo koji drugi motiv, obvezno se stavlja i potkova, koja je kao što znamo simbol sreće.

Jaje kao simbol novog života

Zanimljivo da uskrsna jaja, svojom simbolikom imaju pogansko podrijetlo. Njihova uporaba, seže u stoljeća prije Krista. Ljudi su ih tako onomad izmijenjivali, jer su smatrali jaja simbolima novog života, obilja i rađanja. S tim u vezi, naziv za Uskrs u engleskom i njemačkom jeziku (eng. Easter, njem. Ostern) upravo vodi podrijetlo od saksonske božice plodnosti Eostre.

Izdvojeni članak

Plava, roza, ljubičasta i žuta: Evo kako prirodim putem možete dobiti najljepše šarene pisanice

Kroz povijest se ogledao i društveni status na iscrtanim pisanicama. Tako su bogataši jaja ukrašavali zlatnim listićima, dok su ih siromašni bojali travama i lišćem. Ponegdje su se oba stila sačuvala i danas, a drugdje je pak bojanje jaja uzvišeno na umjetničku razinu.

Kada je riječ o povijesti ukrašavanja jaja za Uskrs, ne može se sa sigurnošću reći koliko je običaj star, ali prvi poznati podaci sežu u kasni srednji vijek.

Darivanje pisanica na Uskrs po vjerovanju donosi sreću, a običaj se počeo širiti oko 1000. godine. Kao simbol najvećeg kršćanskog blagdana, jaje se pak počelo koristiti od samih početaka, odnosno od drugog stoljeća, kada se počeo slaviti Uskrs.

Zec kao uskrsni simbol se počeo koristiti u Njemačkoj od 16. stoljeća

No, kada se tiče životinjskog simbola Uskrsa, nije povučena analogija da to bude kokoš, nego se radi o zecu. Ponovno je simbolika plodnost. Naime u vrijeme prije Krista se zec unutar anglosaksonskih vjerovanja smatrao zemaljskim utjelovljenjem spomenute Eostre, božice plodnosti.

Zečevi kao uskrsni simboli isprva se počinju koristiti u Njemačkoj, u 16. stoljeću, a i prvi jestivi zečevi, od tijesta i šećera, nastali su također u ovoj zemlji u 19. stoljeću.

Korištenje zeca kao jednog od simbola Uskrsa, brzo nakon Njemačke postaje običajem i u drugim zemljama te ostaje do današnjih dana. Djeca diljem svijeta prave gnijezda od trave, očekivajući da će im zato što su bila dobra uskrsni zeko donijeti šarena jaja i druge darove.

Evo otkada bojimo jaja te kako je nastao uskrsni zec
Share via
Copy link
Powered by Social Snap