Pretraga

Govor mržnje često ne staje na govoru i zato je nevjerojatno opasan

A- A+

Govor mržnje je govor tek u svojoj formi. Njegova je glavna karakteristika pozivanje na mržnju, netrpeljivost, a nerijetko i nasilje, dok se štetnost ogleda u posljedicama do kojih neminovno vodi.

nasilje oružjena sjena

Foto: Maxim Hopman; Unsplash

‘To je govor mržnje’. ‘Sloboda govora staje kod govora mržnje’. ‘Govor mržnje je opasan’. Ako ste se rodili u posljednjih tridesetak godina, velika je vjerojatnost da ste se susreli s ovim tvrdnjama. No, koliko stvarno razumijete što te tvrdnje znače?

Što je govor mržnje?

Za početak, znate li uopće što je govor mržnje? Govor mržnje možemo definirati kao govor čiji cilj je napasti, ocrniti, obezvrijediti, dehumanizirati, demonizirati, obespraviti, zastrašiti ili nahuškati na neku osobu ili skupinu ljudi. Takav je govor najčešće upućen pripadnicama i pripadnicima manjinskih skupina u društvu ili drugim skupinama koje su zbog svojeg položaja izvrgnute diskriminaciji ili marginalizaciji.

Dakle, iako se govor mržnje tehnički naziva ‘govorom’, jer se radi o verbaliziranoj reakciji usmjerenoj na osobu ili skupinu ljudi, to je, kao što ćemo vidjeti, puno više od pukog govora. Govor mržnje ne staje na gnjusnoj opasci, uvredi, prijetnji ili neumjesnoj kritici. On sve te karakteristike, naravno, može imati i vrlo ih često sadržava, no upravo je ono što proizlazi iz govora mržnje kao takvog, ono u čemu se ogleda najveća opasnost.

Što se to ‘govori’ govorom mržnje?

‘Pedere u logore’. Klasičan je ovo primjer govora mržnje upućen pripadnicima LGBTIQ+ populacije. Kada netko gej, trans ili queer osobi uputi navedenu rečenicu, što njome, precizno, želi reći? Želi li reći da želi uvođenje represivnih metoda iz totalitarnih režima? Želi li reći da su LGBTIQ+ osobe politički nepodobne i da trebaju biti uklonjeni iz društva?

Moguće da je u gornjoj tvrdnji sadržano sve navedeno. No, suština je da se ovakvim govorom mržnje pripadnicima LGBTIQ+ populacije želi poručiti da ih, kao što se u bližoj prošlosti to radilo s političkim neistomišljenicima, treba poslati u logor. Kakvo je mjesto logor? Pa, mjesto gdje ste prisiljeni raditi, često bez dovoljno hrane i vode, bez adekvatnog mjesta za spavanje, bez adekvatne zdravstvene zaštite, izloženi nasilju i zlostavljanju. Radi se, dakle, o perfidnom, implicitnom pozivu na djelovanje, preciznije, na nasilje, netrpeljivost i zlostavljanje prema LGBTIQ+ osobama. Govorom mržnje ‘govori’ se tek u najmanjoj mjeri ono što je eksplicitno izrečeno.

Što je najštetnije u govoru mržnje?

Upravo je to aspekt iz kojega deriviramo štetne posljedice govora mržnje. Govor mržnje, napomenimo, u prvom redu može i vrlo često jest psihološki štetan za osobu koja ga doživljava, bilo da joj je upućen direktno ili kao pripadniku određene skupine, odnosno manjine. U drugom redu, govor mržnje može dovesti do diskriminacije, gdje su osobi, temeljem pripadnosti određenoj skupini ili manjini, a kao posljedica govora mržnje prema toj skupini, uskraćena prava ili joj je znatno otežan pristup uslugama koje su drugim građanima van te skupine dostupne. U trećem redu, govor mržnje može dovesti do nasilja iz mržnje. Pripadnici određene skupine prema kojima je upućen govor mržnje bivaju napadnuti, pretučeni, a neki i ubijeni.

Ove ozbiljne posljedice govora mržnje, napomenimo, ne odnose se na jednu osobu ili samo one ljude koji su doživjeli ili svjedočili govoru mržnje. Kako se govor mržnje obično upućuje na temelju rasne, vjerske, rodne, seksualne, etničke ili druge pripadnosti, incidenti nikada nisu izolirani. Iako su možda upućeni jednom ili nekolicini članova te skupine, od navedenih posljedica pati cijela skupina ljudi. Tako psihološke posljedice osjećaju svi, svi su u većem riziku od diskriminacije i, naposljetku, u većem riziku od toga da postanu žrtve nasilja. Štoviše, netrpeljivost i ove štetne posljedice često se šire i van okvira pa od njih pate i druge skupine koje pružaju podršku onima na udaru govora mržnje. Tako od govora mržnje prema gej, trans i queer ljudima mogu patiti i feministkinje, lijevi i progresivni aktivisti, ljudi tamnije boje kože. Ukratko, govor mržnje toliko je štetan zbog toga što se ne zadržava na govoru, već vodi do dubokih i dalekosežnih posljedica od kojih pate čitave skupine ljudi.


ZA ONE KOJI ŽELE ZNATI VIŠE

Pročitajte analizu “Narativi mržnje u internetskim medijima i internetskoj komunikaciji u Hrvatskoj”, dostupnu na ovoj poveznici.
CMS je izdao i zbirku dobrih praksi u borbi protiv govora mržnje na internetu u Sloveniji, Srbiji i Hrvatskoj “Odgovor na govor mržnje na internetu”, koju možete pronaći ovdje. Za prijavu govora mržnje i/ili djela motiviranog mržnjom, uvijek možete koristiti stranicu www.dostajemrznje.org.


Tekst je nastao uz financijsku potporu Europske unije. Sadržaj ovog teksta isključiva je odgovornost autorica i izdavača i ni na koji se način ne može smatrati da odražava gledišta Europske unije.

Projekt sufinancira Ured za udruge Vlade Republike Hrvatske. Stajališta izražena u ovom tekstu isključiva su odgovornost Centra za mirovne studije i ne odražavaju nužno stajalište Ureda za udruge Vlade Republike Hrvatske.

Govor mržnje često ne staje na govoru i zato je nevjerojatno opasan
Share via
Copy link
Powered by Social Snap