Pretraga

Kroz šest pitanja studenti farmacije pojasnili sve što morate znati o koronavirusu: Razbijaju najčešće mitove

Ekipa studenata Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta u Zagrebu okupljena oko časopisa Recipe odgovorila nam je na šest pitanja o koronavirusu. Radi se o studentima koji svojim tekstovima na jasan, sažet i argumentiran način govore o važnim temama te se bore protiv poplave dezinformacija u modernom svijetu. Primjerice, reagirali su kada je saborski zastupnik Ivan Pernar izjavio kako je vitamin C bolji od azitromicina u suzbijanju bakterijskih infekcija i kada je Ella Dvornik rekla da su pitanja ljekarnika nebitna i neugodna, potom su demantirali antivaxxere, a sada su za nas progovorili i o koronavirusu.

Uredništvo Recipe / Foto: recipe-cpsa.com

Recipe je službeno glasilo Udruge studenata farmacije i medicinske biokemije Hrvatske (CPSA), a njihov portal bio je prvi koji je reagirao demantijem izjava u kojima su se širile pseudoznanstvene tvrdnje ili netočni navodi o biomedicinskoj struci. Obratili smo im se s nekoliko pitanja o koronavirusu, a oni su nam odgovorili kolika je zapravo opasnost, kako se zaštiti, koje metode zaštite nisu učinkovite, što učiniti ako se ipak razbolimo, kako prepoznati simptome i što je s cjepivom protiv ovog virusa.

Kolika je zapravo opasnost, posebno za mlade?

Studenti farmacije demantiraju antivaxxere: Tko ne može pročitati njihov članak, ne treba ni raspravljati o cjepivu

Opasnost nečega ovisi o tome kako tu opasnost definiramo. Ako promatramo parametar smrtnosti tada je COVID-19 opasniji od većine virusa s kojima se inače susrećemo te se trenutno govori o smrtnosti 2-3%.

Ipak, treba imati na umu da su najranjivije skupine stariji ljudi, ljudi s već postojećim kroničnim bolestima te imunokompromitirane osobe. Prema podacima WHO-a smrtnost COVID-19 za mlađe od 40 godina iznosi oko 0,2%. Naravno, ne treba trivijalizirati opasnost ovog virusa, ali isto tako ne treba preuveličavati brojke te širiti dezinformacije i paniku. Potrebno je provoditi određene mjere opreza, ali one zaista ne uključuju gomilanje zaliha hrane, dezinficijensa i maski za lice.

Kako se najbolje zaštititi?

World Health Organization izdao je preventivne mjere kada je riječ o zaštiti od infekcije koronavirusom, a temelje se na održavanju visokih higijenskih standarda. Tako navode da je potrebno učestalo prati ruke sapunom i vodom ili dezinficijensima na bazi alkohola, držati udaljenost od minimalno jednog metra od osobe koja ima simptome infekcije (kihanje, kašljanje), ne dirati oči, nos i usta kako se eventualne čestice virusa ne bi prenijele s ruku na sluznice.

Prilikom kihanja trebalo bi prekriti usta unutarnjom stranom lakta, a ukoliko se koriste maramice baciti ih u smeće nakon korištenja. Ukoliko osoba primijeti visoku tjelesnu temperaturu, kašljanje i poteškoće s disanjem, preporuka je javiti se liječniku koji će poduzeti daljnje korake.

Zadnjih dana u medijima kolaju vijesti o pomami za zaštitnim maskama – ljudi mahnito kupuju kirurške maske, a ljekarne više nemaju zaliha. Iako je nošenje maske nešto što osigurava psihološki mir osobi, moramo ovim putem reći kako one NE predstavljaju garanciju da osoba neće biti zaražena. Naime, primarna funkcija zaštitne maske je zaštititi okolinu od osobe koja nosi masku. Još je i poznata pod nazivom „kirurška maska“ jer ju uglavnom koriste kirurzi prilikom izvođenja specifičnih medicinskih zahvata s ciljem sprječavanja infekcije otvorene rane pacijenta.

Studenti farmacije demontirali Pernarove priče o vitaminu C: ‘Takve su izjave vrlo opasne za javno zdravlje’

Zaštitna maska predstavlja barijeru kapljicama tjelesnih tekućina koje su kontaminirane uzročnicima bolesti i u tom aspektu su učinkovite. No, ukoliko se uzročnici bolesti prenose zrakom, maske padaju na istom testu učinkovitosti. U cijeloj priči problem predstavlja i činjenica da između površine lica i maske postoji prostor koji, koliko god da se maska stegne, ne može se izbjeći. Također, na bočnim stranama maske su „labave“, čime je opet omogućen prolazak uzročnika bolesti do sluznica.

Stoga, kirurške maske jesu učinkovite kada je riječ o većim kapljicama tjelesnih tekućina, čime predstavljaju dobar vid zaštite u slučajevima kada oboljeli nosi masku i ne želi zaraziti okolinu.

Za koje metode ljudi misle da djeluju učinkovito, a zapravo nemaju nikakvog učinka?

U moru savjeta i informacija, ponekad je teško odlučiti koja je metoda prevencije smislena, a koja je potencijalno čak opasna. Neke od neučinkovitih metoda su:

  1. UV lampa učinkovito ubija koronavirus – netočno, sterilizacija ruku i ostalih dijelova kože UV lampom neće vas zaštititi od koronavirusa, a potencijalno može uzrokovati oštećenje I iritaciju kože.
  2. Primjenom alkohola, klora ili dezinficijensa baziranih na takvim proizvoda po površini tijela ubija koronavirus – primjena bilo kojeg dezinficijensa po površini cijelog tijela neće vas zaštititi od koronavirusa koji je već ušao u vaš organizam. Dapače, takvi pripravci primijenjeni na tako velikim površinama mogu oštetiti vašu kožu i mukozne membrane (oči, usta). Neki kemijski dezinficijensi (poput onih baziranih na kloru, 75% alkoholu, kloroformu) mogu se koristiti za čišćenje površina od virusa, međutim njihovo mazanje po tijelu ili pak stavljanje pod nos i udisanje nije učinkovito, a može biti opasno.
  3. Redovito ispiranje nosa s fiziološkom otopinom štiti nas od infekcije – iako postoje određeni dokazi da redovito ispiranje nosa fiziološkom otopinom tijekom prehlade može skratiti trajanje simptoma, ova metoda neće pomoći u sprečavanju infekcije koronavirusom, niti bilo kojim drugim respiratornim virusom.
  4. Jedenjem češnjaka osiguravamo se od infekcije – iako češnjak posjeduje antimikrobna svojstva, dokaza je malo i njegova se primjena zapravo ne preporučuje za indikaciju prehlade. Također, neće nas zaštititi od zaraze koronavirusom. Visoke doze oralno uzetog češnjaka mogu biti posebno opasne za djecu, dijabetičare i osobe s gastrointestinalnim bolestima.
  5. Mazanje sezamovim uljem štiti nas od zaraze – ne, sezamovo ulje nas ne štiti od ulaska koronavirusa u naš organizam.
  6. Antibiotici su učinkoviti u prevenciji ili liječenju infekcije koronavirusom – ne, koronavirus je virus, antibiotici djeluju protiv bakterija. Stoga, primjena antibiotika ukoliko ne postoji u tijelu aktivna bakterijska infekcija nam ne pomaže, a pridonosi razvoju rezistencije i podrazumijeva pojavu svih nuspojava antibiotske terapije. Ukoliko ste hospitalizirani zbog koronavirusa, postoji vjerojatnost da ćete ipak dobiti antibiotik, u svrhu prevencije popratnih infekcija koje bi se mogle pojaviti, a na koje ste vi u tom slučaju podložniji.
  7. Nošenje rukavica svakodnevno pri svakom izlasku iz kuće obavezna je mjera prevencije – pranje ruku dovoljna je mjera prevencije u ovom slučaju, bespotrebna kupnja gumenih rukavica i njihovo svakodnevno mijenjanje koje se preporučuje na nekim stranicama neodgovorno je prema okolišu, a nimalo učinkovitije od redovitog pranja ruku.
  8. Potrebno je apsolutno izbjegavati kontakt sa životinjama – trenutno ne postoje dokazi da su domaće i kućne životinje isto prenositelji zaraze te stoga smjernice za izbjegavanje kontakta s njima ne postoje. Ipak, obavezno pranje ruku nakon kontakta životinja, što je dio osobne higijene I inače, preporučuje se I u ovom slučaju.
  9. Ako se cijepim protiv gripe, to me štiti i od koronavirusa – netočno, nijedno drugo cjepivo neće vas zaštititi od koronavirusa. Međutim, rizičnim skupinama se I dalje preporučuje cijepljenje protiv gripe kako bi se zaštitili od respiratornih bolesti koje će ih učiniti podložnijima infekciji koronavirusom.

Koji su simptomi? Kako ga razlikovati od gripe i prehlade?

Simptomi su vrlo slični simptomima gripe te je teško na temelju simptoma egzaktno znati boluje li osoba od obične sezonske gripe ili COVID-19.

Ella Dvornik bacila hejt na propitkivanja ljekarnika pa su je studenti farmacije posramili

Osobe koje su moguće zaražene virusom imat će povišenu tjelesnu temperaturu koja ne mora nužno biti iznimno visoka te kašalj, prema zasad dostupnim informacijama u većem se broju slučajeva radi o suhom kašlju. Simptomi su također i kratkoća daha, odnosno otežano disanje te opća slabost i bolovi u mišićima. Bolovi u mišićima nisu karakterističan simptom obične prehlade pa je vjerojatnije da osoba boluje od određenog tipa gripe ukoliko osjeti takve simptome.

Ipak, simptomi prehlade i gripe mogu biti različiti ovisno o pojedincu, stoga je preporuka da se osobe koje imaju respiratorne simptome jave liječniku. Naravno, „najlakši“ način za razlikovanje COVID-19 i prehlade ili gripe jest boravak u zahvaćenim područjima ili boravak u blizini osoba koje su boravile u zahvaćenim područjima, a nakon toga i same osjetile simptome novog virusa.

Upravo je iz tog razloga preporuka da se osobe koje osjete respiratorne simptome, ali niti one niti njihovi bližnji nisu boravili u zahvaćenim područjima posjete svojeg liječnika opće prakse. Osobe koje su boravile u zahvaćenim područjima ili u blizini osoba koje su boravile u istima, a osjete respiratorne simptome trebale bi se raspitati o dežurnom epidemiologu za područje u kojem žive te posjetiti njega, a ne liječnika opće prakse.

Što ako se ipak razbolimo?

Kao i kod obične sezonske gripe, najčešći je način liječenja simptomatsko liječenje. Dakle, ukoliko je tjelesna temperatura iznimno visoka treba je spustiti korištenjem antipiretika, preporučuje se strogo mirovanje te liječenje simptoma kašlja, kako ne bi došlo do komplikacija ili daljnjeg širenja virusa. Komplikacije su najčešće kod imunokompromitiranih osoba te osoba starije životne dobi čiji se organizam ne može boriti protiv virusa, dok je tijek bolesti kod mlađih osoba bez većeg broja komorbiditeta blaži i komplikacije su rijetke.

Seksom do zdravlja: Studenti farmacije objasnili kako orgazam štiti od prehlade i gripe

Lijek za COVID-19 nije „pronađen“, a ispituje se primjena određenih drugih antivirotika koji bi mogli pomoći u borbi. Ipak, takav se tip liječenja najčešće primjenjuje tek kod osoba podložnijih komplikacijama.

Kada se može očekivati cjepivo i, kad ono bude napravljeno, tko će se zapravo morati cijepiti?

Prema podacima WHO-a, cjepivo možemo očekivati najranije za 18 mjeseci. U prvoj polovici siječnja tek smo odredili strukturu RNA molekule virusa. Krajem siječnja virus je uspješno uzgojen u laboratoriju izvan Kine, a ti su uzorci onda omogućili daljnja istraživanja za razumijevanje strukture I drugih karakteristika virusa. Obično za cjepiva treba 2 do 5 godina da se razviju, ali u slučaju koronavirusa, laboratoriji diljem svijeta surađuju kako bi se što prije razvilo cjepivo.

Jednom kad saznamo mehanizam širenja virusa u ljudskom organizmu, njegovo ponašanje I karakteristike (na animalnim modelima koji se prvo moraju razviti), tek onda moramo pokazati da je potencijalno cjepivo učinkovito I sigurno. Nakon tih pretkliničkih studija kreću kliničke (prema najnovijim priopćenjima, kliničke studije započinju početkom travnja). Rezultati provedenih kliničkih ispitivanja tada moraju proći reviziju (koju će po svemu sudeći obaviti FDA) I tek tada cjepivo postaje javno dostupno.

Dakle razvoj cjepiva nije nimalo jednostavan zadatak, pogotovo ako želimo biti sigurni da nam ništa nije promaklo. Stoga moramo biti realni u očekivanjima cjepiva. Činjenica da smo u roku od mjesec dana otkrili strukturu virusa i njegove RNA molekule, saznali kako se ponaša u organizmu i već počeli razvoj potencijalnog cjepiva zaista je fascinantan, no to ne bi bilo moguće bez globalne suradnje I timskog rada.

Jednom kad cjepivo dođe, cijepiti se može svatko (osim imunokompromitiranih pacijenata). Međutim, cjepivo će biti prvenstveno namijenjeno rizičnim skupinama kojima će se, kao I u slučaju gripe, preporučiti obavezno cijepljenje. Hoće ti li biti potrebno cijepljenje svake godine (isto kao u slučaju gripe) još ne znamo, to ovisi o tome hoće li virus u međuvremenu mutirati.

Kroz šest pitanja studenti farmacije pojasnili sve što morate znati o koronavirusu: Razbijaju najčešće mitove
Share via
Copy link
Powered by Social Snap