Godinu dana obvezne informatike: ‘Kurikulum je super, ali nam računala nisu radila jer je u učionici bilo prevruće’

Prva godina obvezne informatike je iza nas. Iako je pompozno najavljivana kao “start za četvrtu industrijsku revoluciju”, čini se da nije sve tako bajno. Razgovarali smo s nekoliko nastavnika koji su zadovoljni novim kurikulumom, ali se žale na uvjete rada. Kažu kako bi klima “trebala biti standardni dio opreme računalnog kabineta jer pred kraj školske godine nije bilo moguće odvijati nastavu u računalnom kabinetu”.

Foto: Srednja.hr

– Naš glavni resurs su mladi, ali pitanje je koliko u njih ulažemo. Moramo se truditi ulagati u mlade, da imaju start za četvrtu industrijsku revoluciju za koju još ne znamo kako će izgledati – rekla je ministrica Blaženka Divjak na susretu ravnatelja u travnju, govoreći o uvođenju obavezne informatike.

Iza nas je prva godina obvezne informatike. Ministarstvo znanosti i obrazovanja ušlo je u veliki projekt i načelno uspjelo – informatika je lani bila obvezna za pete i šeste razrede.

‘Udžbenici su odlični’

Propast krunskog projekta Plenkovića i Divjak: Obvezna informatika od ponedjeljka gola, bosa i praznih ruku

Kako je prošla prva godina obavezne informatike, pitali smo one koji to najbolje znaju – nastavnike informatike. Rado su nam govorili o temi, ali su nas, u strahu da im netko nešto ne zamjeri, zamolili za anonimnost.

– Godinu dana nakon uvođenja obvezne informatike dojam je točno očekivan – promijenilo se nije gotovo ništa, barem ne u stvarnom radu s učenicima. Učitelji koji su prije radili dobro i dalje to rade sustavu unatoč, a učiteljima koji su radili loše nikakav novi kurikulum ne može pomoći jer se informatika tako ne uči – kaže jedan profesor.

Ipak, priznaje da su se “neke manje stvari” ipak promijenile na bolje.

– Novi udžbenici su odlični, barem kod izdavača po kojem osobno radim. Dobar učitelj još uvijek velikim dijelom ignorira udžbenik i radi po svom, ali novi udžbenici daju znatno bolji okvir rada – ističe naš sugovornik.

Dodaje kako je nakon trakavice s nabavkom opreme (od dodjele novca školama preko predomišljanja i kupnje laptopa školama natječajem koji je na kraju poništen pa se opet išlo na direktnu dodjelu novca) škole dobile iznose novca koji nisu ni približno dovoljno za opremanje informatičkih učionica.

Ponekad nema dovoljno računala

Napominje kako su se različite škole su s tim različito snašle.

– Školama koje inače imaju loše materijalne uvjete novac dobiven od ministarstva pomogao je da kupe barem nekoliko dobrih, ili više lošijih, ali novih računala. Škole koje inače materijalno dobro stoje su tu gdje jesu dobrim dijelom zbog dobrih (političkih) odnosa s osnivačima – gradovima i županijama. Škole s dobrim uvjetima tako i dalje imaju dobre uvjete, a škole koje su lošije materijalno stajale su sada u jednom malenom dijelu neznatno bolje – kaže profesor.

U praksi to, objašnjava, znači da se može dogoditi da nema dovoljno računala za sve učenike, ali u praksi nismo ni očekivali da će se to promijeniti.

– Što se tiče digitalnih obrazovnih sadržaja, metodičkih priručnika, i ostalih materijala za koje su se pojedincima isplaćivale povelike svote novca – prosječan učitelj se u praksi toliko pogubio da nitko više ni ne zna što je objavljeno, a ni približno što je od objavljenog zapravo korisno. Izdavači se tu o nama brinu znatno bolje nego MZO – napominje naš sugovornik.

‘Tjeraju nas na edukacije’

[A čega ima?] Nema laptopa za obveznu informatiku koja kreće za mjesec dana - Ministarstvo poništilo javnu nabavu 13.000 računala

Tvrdi da je s vremenom pala posjećenost Loomena, sustava za online edukaciju nastavnika.

– Ekipa iz MZO u opakoj akciji objašnjavanja kako je pohađanje Loomena obvezno, iako su prije govorili drukčije.  Sad se oko toga čak pozivaju na pogrešno interpretiranje zakona. Vjerojatno nije lako opravdati novac dobiven iz EU fondova kad ti rezultati statistika baš i nisu bajni, pa se širenje panike iz smjera MZO u tom kontekstu lako shvaća – zaključuje naš sugovornik.

Njegov kolega, profesor u jednoj srednjoj školi, rekao nam je kako, zbog činjenice da ne radi u osnovnoj školi, ne može komentirati cijelu situaciju, ali mu se kurikulumi čine izvrsno napisani.

Svjedoči to i njegova kolegica, profesorica informatike u manjem gradu u Hrvatskoj.

Kaže da je novi kurikulum dosta promijenio dosta nekadašnji plan i program rada.

– Sama ideja da budemo autonomni i da sami kreiramo redoslijed realiziranja ishoda i aktivnosti za realizaciju je odlična i pohvalna – ističe nastavnica.

‘Edukacije su bile naporne’

Smatra da nakon godine dana rada po kurikulumu može odgovoriti kako je dovoljno educirana. Ipak, smatra kako je u edukaciji nedostajalo primjera dobre prakse.

– Svu teoriju koja je prikazana u Loomen-u mi jako dobro znamo. Ono što manje znamo je implementacija toga i vrednovanje. S time je bilo najviše problema jer je potrebno puno pripreme za kreiranje kvalitetnog vrednovanja za učenje i kao učenje. S druge strane nedostaje realizacija ishoda nižih razreda. U kurikulumu 5. razreda stoji „Nakon pete godine učenja informatike učenici će….“… Dosta toga treba odraditi s učenicima prije pete godine učenja – objašnjava profesorica.

Najviše predznanja, kaže, učenicima nedostaje u domeni Digitalna pismenost i komunikacija.

Što se radionica tiče, ističe kako je jedino tempo edukacije bio naporan.

– Uz Loomen, imali smo pripremanje nastave, organizaciju natjecanja, administrativne poslove, realizaciju projekata u koje je škola uključena…a uz to većina nas ima i obitelj koja je dosta patila tijekom prošle godine – napominje nastavnica.

‘Toliko je bilo vruće da računala nisu radila’

[Zadatak dana] Tko ovo ne zna, zaslužuje jedinicu iz Informatike: Imamo pitanje iz Worda

Na pitanje o opremi učionica, kaže kako u početku nije bilo dovoljno računala, no s novcima dobivenim od Ministarstva, stanje se popravilo.

– U kabinetu sam imala 26 računala i 27 učenika – otkriva nam kako je broj računala ipak nedovoljan. No ono što nedostaje, nisu samo računala.

– Ono što nedostaje su klima i tableti jer se dio kurikuluma može odraditi i na tabletima. Kad bi učenici imali tablete na korištenje, nastavu informatike bismo mogli imati i izvan računalnog kabineta. Klima bi trebala biti standardni dio opreme računalnog kabineta jer pred kraj školske godine nije bilo moguće odvijati nastavu u računalnom kabinetu. Temperature su bile prevelike i računala nisu radila- žali se profesorica.

Pohvale autorima kurikuluma

Smatra da bi bilo dobro da se informatika uvede kao obvezan predmet od prvog razreda osnovne škole.

– Na taj način imali bismo više mogućnosti educirati djecu kako mogu učiti pomoću tehnologije i kako da ju koriste osim za zabavu. Stekli bi brzinu u radu i bilo bi puno lakše raditi. Uz to, tehnologiju bi koristili i na drugim predmetima. Uz to smatram da bi tablet, uz udžbenik i radnu bilježnicu, trebao biti obvezna oprema za učenje informatike od prvog razreda. Na taj način bi djecu educirali kako trebaju održavati svoje digitalne uređaje.

Na pitanje želi li što naglasiti, odgovara kako bi pohvalila  novi kurikulum i sve koji su radili na njemu jer je za informatiku on veliki pomak.

– Lako je raditi prema ishodima, međupredmetne teme pomažu u odabiru problema koji ćemo rješavati s učenicima. Naši učenici su digitalni urođenici, koriste tehnologiju od malih nogu. Vrijeme je da im pokažemo KAKO mogu i učiti pomoću tehnologije i kako ju mogu iskoristiti za svoj osobni razvoj. Bitno je da sami postanu odgovorni za svoj napredak i uspjeh, a ne učitelji. Mi smo mentori koji ih upućujemo KAKO – zaključila je naša sugovornica.

Odgovori